Vršnjačko nasilje

jelena_TD

Jelena Tintor Dujmović

Sažetak

Sve više svjedočimo činjenici kako se pojam nasilja među djecom sve češće spominje u svakodnevnom životu. Vršnjačko nasilje poprima mnoge oblike. Svatko od nas na drugačiji način definira granice prihvatljivog ponašanja. Škola je ustanova koja bi trebala biti mjesto bez nasilja, ali nove tehnologije omogućuju i nasilje u virtualnom svijetu, elektroničko nasilje. Ono što elektroničko nasilje čini specifičnim je mogućnost zlostavljanja praktički cijeli dan. Nasilje ne prestaje kad dijete dođe kući.

Ključne riječi: Vršnjačko nasilje, elektroničko nasilje, prihvatljivo ponašanje.

Uvod

Sve češće u svakodnevnom životu pa tako i u školi govori o vršnjačkom nasilju i njegovim oblicima odnosno o ponašanjima koja nisu prihvatljiva. Djeca, ali i odrasli, vrlo su često nesigurni u razlučivanju situacija u kojima se radi o prijateljskom zadirkivanju od onih zabrinjavajućih situacija koje se otmu kontroli. Tijekom on line nastave učenici su više nego ikad pred ekranima pa im je i način komunikacije različitim uređajima postao primaran i sasvim prirodan. Roditelji najčešće nisu upoznati s načinom na koji djeca međusobno komuniciraju.

Budući da smo mi ti koji moramo educirati djecu, došla sam na ideju da o tome, osim na informatici pričamo i na satu razrednika. Glavni akteri su bili učenici 6.c razreda OŠ Jurja Dobrile Rovinj .

Tema je odrađena tijekom dva školska sata on line nastave. Na prvom smo satu zajedno pogledali video na zadanu temu te ga zajedno prokomentirali. Učenici su anonimno ispunili anketu u kojoj su odgovarali na pitanja tipa vezana za temu te žele li aktivno sudjelovati u izradi digitalne knjige. Skoro pola učenika se izjasnilo da su bili žrtvom vršnjačkog nasilja a isto toliko i da su se obratili roditeljima za pomoć. Uglavnom se osjećaju sigurni u obraćanju učiteljima u slučaju problema. Velika većina tvrdi da nikad nije bila u ulozi nasilnika. Nekolicina učenika je izrazila želju za aktivnim sudjelovanjem u izradi digitalne knjige.

Dig.knjigaSvaki od učenika je dobio zadatak nacrtati ili napisati nešto na tu temu ili se osvrnuti na motivacijsku priču o Jošku koja je na početku knjige.

Učenici su prilično ozbiljno shvatili zadatak i svi su se na neki način uključili. Neki su izmislili vlastitu priču, neki smislili poruku za svoje vršnjake a nekima najbolje ide crtanje pa su se izrazili na taj način.

Poruke

Sljedeći sat je par učenika koji su se dobrovoljno javili aktivno sudjelovalo u izradi digitalne knjige. Digitalnu knjigu sam stvorila u a Book Creatoru. To je besplatan alat za izradu slikovnica/knjiga. Također, osim teksta i slika, moguće je dodavati videozapise ili audiozapise, što knjigu čini još zanimljivijom i pristupačnijom učenicima. Postoji i mogućnost zajedničkog rada. S učenicima sam podijelila knjigu i radove u mapi zajedničkoj mapi te smo ih slagali po stranicama i uređivali tekst. Bio je pravi izazov paralelno raditi na istoj knjizi. Potrebna je dobra priprema i organizacija rada. Tijekom rada bili smo na video pozivu (rad je nastao tijekom on line nastave). Završno uređivanje sam odradila naknadno.

naslovna

Nažalost, nije bilo dobrovoljaca koji bi snimili sebe ili svoju priču uživo čime bi svakako i knjiga bila potpunija i zanimljivija.

Konačni produkt rada možete pogledati na sljedećoj poveznici.

Zaključak

Tema vršnjačkog nasilja je uvijek aktualna tema. O njoj se može i treba pričati s djecom kako na informatici u sklopu kurikuluma tako i na satovima razrednika ali i ostalim predmetima. Važno je naglasiti da žrtve nisu krive i da svako nasilje treba prijaviti te uputiti djecu kome i na koji način reagirati u ovakvim situacijama. Rad s djecom na ovoj knjizi svakako je bio poučan i za mene. Saznala sam i za neke nove pojedinosti te situacije u razredu na koje prije nisam obraćala pozornost zahvaljujući iskrenosti učenika. S digitalnom knjigom i rezultatima istraživanja upoznati su i roditelji ovog razreda.

Literatura

  1. Hrabri telefon, Bullyng-nasilje među vršnjacima, ttps://odrasli.hrabritelefon.hr/clanci/bullying-nasilje-medu-vrsnjacima/
  2. Vuk S. (17. rujna 2020.) Book Creator, ttps://www.skolskiportal.hr/kolumne/book-creator/

Dan sigurnijeg interneta 2021.

kristina_slisuric

Kristina Slišurić

Uvod

U OŠ „Matija Gubec“ Cernik tijekom cijele veljače, a posebno u drugom tjednu veljače kada se obilježava dan sigurnijeg interneta (drugi utorak u veljači), u okviru nastave informatike svi su učenici sudjelovali u mnogobrojnim aktivnostima koje su imale svrhu osvješćivanja važnosti promišljanja o svim radnjama koje poduzimamo kad smo online kako bi korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije bilo odgovorno, moralno i sigurno za sve.

U nastavku pročitajte koje smo aktivnosti proveli i pogledajte neke od radova učenika.

Ključne riječi: DSI 2021., sigurniji Internet, odgovornost, sigurnost, nasilje na internetu, cyberbullying.

Središnji dio

Učenici drugog razreda sudjelovali su u nekoliko aktivnosti. Na satovima informatike slika01upoznali su pojam interneta te osobnih podataka te uočili važnost nedijeljenja osobnih podataka s nepoznatim osobama. Nakon odigranih igara u kojima su pokazali poznavanje osobnih podataka kao i igara u kojima sslika02u pokazali da znaju zaštititi svoje osobne podatke dobrim i sigurnim lozinkama (Interland – Toranj s blagom), učenici su slika03naučili važnost razgibavanja za vrijeme korištenja računala. Kako bi sami osmislili načine razgibavanja tijekom rada na računalu, učenici su zaposlili svoje prstiće i pokazali svoju kreativnost izradivši origami kocke na koje su nacrtali različite životinje i biljke, a koje su nosile poruke: Protegni se kao cvijetić, Skoči kao zeko, Trči brže od mačke i slično.
Brown Plain Collage Facebook PostTijekom druge aktivnosti u kojima su učenici komentirali različite moguće situacije nesigurnog ponašanja i opasnosti na internetu i upoznali prave načine reagiranja na iste, učenici su osmislili svoja pravila sigurnog ponašanja i ispisali ih na papire u obliku njihovih dlanova – Daj 5 za sigurni internet.
Sa svojom učiteljicom Natašom učenici su također na satu razrednika razgovarali o mogućim situacijama na internetu o kojima moramo promišljati te su tom prilikom izradili stripove.

slika05slika06

Učenici četvrtog razreda upoznali su digitalni svijet s Dabricom Darkom kroz interaktivnu računalnu igru. Tijekom igranja igre učenici su vježbali svoje vještine rada s tipkovnicom, ponovili su uređaje kojima možemo pristupiti internetu, a također su upoznali i emotikone kao način izražavanja svojih osjećaja u internetskoj komunikaciji. Modern Travel Plain Collage Facebook PostTijekom igre su se i razgibavali, a na kraju zaradili i prve digitalne značke i diplomu.
U posebnoj aktivnosti kojoj smo posvetili dva sata učenici su upoznali pojam i važnost lozinke (zaporke) te su usavršili vještinu smišljanja pouzdane, sigurne i pamtljive lozinke. Svoja su znanja nakon toga testirali igrajući računalnu igru Interland – Toranj s blagom.
Tijekom aktivnosti učenici su izradili i dva rada – papirnati poster i digitalni bedž.

slika08Učenici petih razreda savjete za sigurno ponašanje na internetu predstavili su stripom u obliku prezentacije jer su upravo naučili kako izrađivati multimedijalnu prezentaciju u Power Pointu.

slika09Učenici šestih razreda učili su o digitalnim tragovima, osvijestili su različite načine na koje mogu ostaviti svoje digitalne tragove na internetu, a kojih nisu bili svjesni te su naučili kako postoje i pasivni digitalni tragovi. Osvijestili smo i činjenicu kako tragovi na internetu mogu biti pozitivni i negativni te smo vježbali razlikovati ih i potruditi se ostavljati samo pozitivne tragove. Učenici su izradili digitalni rad u obliku Wordart grafike na temu pozitivnih digitalnih tragova.
Učili smo i o zaštiti računala i podataka na mreži te su tom prigodom učenici radili digitalne umne mape u alatu MindMup.
Učenici šestih razreda također su programirali i interaktivne igre u Scratchu koje su podijelili sa svojim prijateljima te ih međusobno igrali i provjeravali svoje znanje o sigurnosti na internetu. Zaigrajte ih i vi! (igra1, igra2)

slika10slika11

Interland je šestašima postala omiljena igra, a nakon što su svi dobili sve certifikate i dokazali da su na internetu mudri (štite svoj digitalni ugled, ostavljaju samo pozitivne digitalne tragove, paze s kim i kada dijele svoje osobne podatke – igra Pažljiva planina), oprezni (procjenjuju pouzdanost mrežnih stranica kao i istinitost pročitanog na internetu, razumiju moguće načine krađe identiteta i ispravnog reagiranja u slučaju da se nađu u datoj situaciji – igra Rijeka Java), sigurni (razumiju zašto je privatnost važna i kako je zaštititi, samostalno smišljaju sigurnu lozinku i razlikuju sigurne od nesigurnih lozinki – igra Toranj s blagom) i ljubazni (svojim primjerom pokazuju kako pomoći u virtualnom slika12svijetu osobi kojoj je pomoć potrebna, razumiju i prepoznaju dobro ponašanje na internetu – igra Kraljevstvo dobrote), natjecali su se tko će osvojiti više bodova u svakoj igri.  Cjelokupni kurikulum koji će učiteljima pomoći u odabiru odgovarajućih aktivnosti prema dobi učenika dostupan je na poveznici.

Učenici sedmih i osmih razreda sudjelovali su u interaktivnoj i nagradnoj Potrazi za boljim i sigurnijim internetom koju su za obilježavanje Dana sigurnijeg interneta pripremili članovi udruge Suradnici u učenju.

Učenici osmih razreda izrađivali su različite digitalne radove u kojima su pokazali kako su vrlo vješti u planiranju i izradi digitalnih radova u različitim alatima, a također i poznavanje pojmova vezanih uz elektroničko nasilje i govor mržnje kao i ispravnog reagiranja u situacijama istog.

Oblici elektroničkog nasiljaPink and Grey Simple Mind Mapslika15Anti-bullying Poster

Zaključak

Dan sigurnijeg interneta u našoj školi obilježava se dugi niz godina i učenici jedva čekaju raznolike aktivnosti koje im svake godine tom prigodom pripremamo. Najviše vole sudjelovati u različitim nagradnim kvizovima i potragama jer kao i svi vole dobivati nagrade, ali sretni su i ako svojim radovima poučavaju druge, stoga se trude da njihovi radovi – digitalni i papirnati budu što bolji i zasluže svoje mjesto na izložbi u holu škole ili na web stranici. Provedenim radionicama i aktivnostima i ove školske godine učenici su usvojili mnoge ishode iz kurikuluma Informatike i očekivanja međupredmetne teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije te su svojim izrađenim digitalnim radovima ostavili na internetu svoje pozitivne digitalne tragove.

Webinar za sigurnost

sanjaPS_davorS_kristinkaL

Sanja Pavlović Šijanović, Davor Šijanović i Kristinka Lemaić

Sažetak

Svake godine, drugog dana drugog tjedna drugog mjeseca, udruženje Insafe/INHOPE uz potporu Europske komisije organizira Dan sigurnijeg interneta kojemu je cilj promicanje sigurnije i odgovornije upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije među djecom i mladima. Tisuće ljudi diljem svijeta udruže se kako bi sudjelovali u događajima i aktivnostima kojima žele podići svijest o sigurnosnim problemima na internetu. Povodom obilježavanja internacionalnog Dana sigurnijeg interneta, Slika 1Industrijska strojarska škola iz Zagreba i Gimnazija Vukovar, organizirale su niz aktivnosti, od kojih je središnja aktivnost bio webinar „Zajedno za bolji Internet“ pri čemu su učenici diljem Hrvatske učili o korištenju interneta na primjeren, odgovoran, siguran i kreativan način.

Ključni pojmovi: Dan sigurnijeg interneta 2021., webinar.

Uvod

U ovom dobu obilježenom pandemijom, fizičkim distanciranjem i izolacijom, komuniciranje i suradnja putem elektroničkih uređaja pokazala se od velike pomoći u održavanju socijalnih odnosa svih generacija. Jednako tako, internet se u doba koronavirusa pokazao kao neizbježan alat.

No, uz brojne dobre i korisne strane, internet nosi i moguće opasnosti. Stoga je upravo sada, važnije no ikada, educirati djecu i mlade kako sigurno ploviti internetskim prostranstvima.

Prekomjerno korištenje društvenih mreža, izloženost lažnim vijestima i zamkama, ovisnosti o likeovima i računalnim igrama, nasilje na internetu putem modernih Slika 5tehnologija, razne prijevare poput krađe identiteta ili prisvajanja osobnih sadržaja i kršenje autorskih prava, potencijalne su opasnosti o kojima je nužno educirati djecu i mlade kako bi mogli preventivno djelovati i sa sigurnošću koristiti sve dobrobiti kojima internetski prostor obiluje.

WEBINAR „Zajedno za bolji Internet“

Industrijska strojarska škola iz Zagreba i Gimnazija Vukovar organizirali su treći po redu webinar o sigurnom korištenju interneta namijenjen učenicima. Voditeljica praktične nastave Kristinka Lemaić iz Industrijske strojarske škole u Zagrebu, predstavila je videozapise učenika i potaknula interaktivnu komunikaciju s učenicima. Sanja Pavlović Šijanović, profesorica informatike iz Gimnazije Vukovar, provela je s učenicima kviz uz pružanje povratnih informacija i savjeta po pitanju potencijalnih ugroza na internetu, ali i osiguravanja vlastite privatnosti i sigurnosti. Kviz je imao cilj podići digitalne kompetencije učenika u virtualnom okruženju budući su one neizostavna sastavnica općih i generičkih kompetencija. Teme poput vršnjačkog kibernetičkog zlostavljanja samo su neka od područja obuhvaćena kvizom s ciljem osvještavanja mladih o potencijalnim rizicima i negativnim posljedicama s ciljem poučavanja o načinima reagiranja i samozaštite. Posebno dobrim rezultatima u kvizu, osim učenika Industrijske strojarske škole i Gimnazije Vukovar, istaknuli su se učenici Tehničke škole iz Slavonskog Broda, Prve ekonomske škole iz Zagreba, Tehničke škole iz Karlovca, Strojarske i prometne škole iz Varaždina, a izvrsno znanje pokazali su i učenici Srednje strukovne škole bana Josipa Jelačića iz Sinja, zagrebačke športske gimnazije te ogulinske Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana.

Slika 2Slika 3Slika 4Slika 6

Uz niz edukativnih poruka, učenici su pozvani na sudjelovanje u zajedničkoj aktivnosti putem Flipgrida kako bi svojim video odgovorima ponudili konstruktivne savjete vršnjacima i na taj način pridonijeli širenju pozitivnih poruka i osnaživanju djece i mladih Slika 7o sigurnom korištenju tehnologija i interneta, kao i kritičkom odnosu prema medijskim sadržajima i prepoznavanju potencijalnih opasnosti i rizika. Intencija aktivnosti putem FlipGrida jest potaknuti učenike na raspravu, iznošenje mišljenja, ali i na aktivno slušanje i uvažavanje stavova i razmišljanja drugih učenika.

Svjesni činjenice da nam internet omogućuje edukaciju, komunikaciju i zabavu, poznanstva i druženja s drugim ljudima, putovanja diljem svijeta, upoznavanje kultura, običaja, tradicija, kupovinu, priliku da pokažemo znanja i talente milijunima ljudi širom svijeta, važno je spoznati da za loše stvari koje se događaju na internetu nije kriv internet, već ljudi koji taj medij zloupotrebljavaju. Stoga je nužno znati prepoznati rizike kojima smo izloženi i načine kako ih možemo izbjeći ili prevenirati. Ovaj je webinar samo jedan od brojnih načina osiguravanja primjerene zaštite i preventivnog načina razmišljanja te je događaj koji će zasigurno nastaviti s tradicijom održavanja i u narednim godinama.

Aktivnosti povodom dana sigurnijeg interneta

Osim webinara, koji je izravno iz Industrijske strojarske škole i Gimnazije Vukovar, uz tehničku pomoć Mate Sabola nastavnika strojarske skupine predmeta, odaslan u mnoštvo škola u Republici Hrvatskoj, u Industrijskoj strojarskoj školi organizirano je još aktivnosti za učenike u povodu Dana sigurnijeg interneta. Nastavnica Hrvatskoga jezika i Etike prof. Iva Bojčić je s učenicima prvih razrednih odjela održala niz višednevnih edukativnih radionica na temu važnosti odgovornog korištenja interneta, kao i primjerenog načina komuniciranja na društvenim mrežama. Tijekom provođenja radionica, učenici su bili upoznati s potencijalnim rizicima i opasnostima koji su prisutni na internetu. Tako su bili u prigodi raspravljati o mogućnosti lažnog predstavljanja drugih korisnika, elektroničkom zlostavljanju (cyberbulling), izloženosti uznemirujućim i nepristojnim porukama kao i pretjeranoj izoliranosti mladih zbog prečestog korištenja interneta. Posebno su istaknuta pravila lijepog i odgovornog ponašanja na internetu kao prvi korak u prevenciji nepoželjnih situacija te kome se mogu obratiti za pomoć ukoliko se nađu u opasnostima. U provođenju radionica od velike pomoći su bile mrežne stranice: Centar za sigurniji internet, Medijska pismenost i Pet za net.

Gimnazija Vukovar, uz vodstvo profesora Sanje Pavlović Šijanović i Davora Šijanovića bila je zadužena za izradu popratnih materijala poput brošura, plakata i video zida. Za učenike su organizirane i zanimljive aktivnosti Just send it i Internetske prijevare.

Aktivnost Just send it, kroz praćenje i analizu filma bavi se pitanjem sextinga. Cjelokupna aktivnost nalazi se u dokumentu: http://bit.ly/DSI_Sexting.

U sklopu aktivnosti učenici su putem digitalnog alata tricider trebali razmotriti tvrdnju “Djevojke imaju više negativnih online iskustava” te promisliti o tome mogu li se online iskustva razlikovati obzirom na spol https://www.tricider.com/brainstorming/2WRD3u0VBFp

Učenici su potom pogledali film https://www.childnet.com/resources/pshe-toolkit/crossing-the-line/sexting/just-send-it  i odgovarali na pitanja na radnom listiću: https://bit.ly/DSIradnilistić te su trebali osmisliti savjete i poruke kojima će upozoriti i djelovati preventivno kako bi spriječili pojavu sextinga i potom ih objavili na padlet zidu https://padlet.com/psijanovic/p3kw8fba8n1y

U sklopu aktivnosti Internetske prijevare svaki par ili svatko sam, na internetu pronalazi nekoliko primjera (priča) za određenu internetsku prijevaru. Rezultat objavljuje u obliku on-line prikaza pri čemu sadržajno obuhvaća: objašnjenje internetske prijevare koju je par ili svatko sam istražio, najmanje dva primjera, zaključak o tome zašto su prevareni ljudi pogriješili i savjet kako ne pogriješiti te sliku i poveznicu na video koji prikazuje zadanu internetsku prijevaru. Rezultat aktivnosti nalazi se na poveznici: https://padlet.com/psijanovic/jbug1jwfprk53

Vukovarski maturanti sudjelovali su u interaktivnoj potrazi za boljim internetom i čak pet maturanata ostvarilo je izvrstan rezultat u ovom izazovu i s nestrpljenjem iščekuju najavljeno iznenađenje!

Zaključak

Činjenica da djeca i mladi kroz internet tehnologije pronalaze nove prostore za kreiranje životnog stila, pitanje njihove sigurnosti obvezuje nas na aktivnosti kojima ćemo učenike upoznavati s prednostima i nedostatcima interneta te im neprestano pružati sigurne mogućnosti za sretno djetinjstvo i uspješno snalaženje u svijetu tehnologija. Sigurni smo da smo webinarom i svim popratnim aktivnostima uspjeli ohrabriti i osnažiti učenike u razvoju kritičkog mišljenja o tome kako na pravilan i siguran način koristiti informacijsko-komunikacijske tehnologije u realnom i virtualnom okruženju.

Ne zaboravimo, svi zajedno imamo veliku ulogu u stvaranju boljeg interneta i samo o nama ovisi hoćemo li doista biti umreženi u boljem i sigurnijem internetu!

Slika 8

Literatura

  1. Centar za sigurniji Internet https://csi.hr/, Edukacijski paket za obilježavanje Dana sigurnijeg interneta 2021, dostupno na stranici https://csi.hr/2021/02/02/edukacijski-paket-za-obiljezavanje-dana-sigurnijeg-interneta-2021/
  2. Medijska pismenost, Sigurnost na internetu, dostupno na stranici https://www.medijskapismenost.hr/sigurnost-na-internetu/
  3. Sadržaji Pet za net:  Izrađeno u projektu Pet za net, sufinanciranom od strane Europskog socijalnog fonda 2014., dostupno na mrežnoj stranici https://petzanet.ucitelji.hr/
  4. Suradnici u učenju, Potraga za boljim internetom, dostupno na stranici https://ucitelji.hr/potraga-za-boljim-internetom/

Mediji i učenici

lidija_pecko

Lidija Pecko

Sažetak

Mediji i uznapredovala informacijsko komunikacijska tehnologija znatno utječe na živote učenika a i sve nas. Mediji postaju dio kulture. Nastava 21. stoljeća nezamisliva je bez medija. Mediji postaju sredstva informiranja, obrazovanja i zabave. Današnja djeca najviše su izložena utjecaju medija i njihovi se životi ne mogu promatrati bez prisutnosti medija. Sredstvo su oblikovanja stavova, a djeca su njima izložena od najranijeg doba, te imaju važnu ulogu u odgoju djece. Važno je obratiti pozornost na sadržaje koja djeca gledaju te na taj način spriječiti negativne posljedice koje mediji donose. Stoga je provedeno istraživanje utjecaja medija na učenike četvrtih razreda Osnovne škole. Cilj istraživanja bio je ispitivanje stavova o utjecaju medija na četvrtaše (desetogodišnjake), spoznajama o sigurnosti na internetu, utjecaju medija na dječji razvoj, spoznaje o nasilju u medijima, stereotipima u medijima.

Ključne riječi: medij, internet, sigurnost, cyberbullying.

Uvod

Internet, kao elektronski medij, učenicima i studentima olakšava učenje, dostupne su mnoge besplatne e-knjige, dokumenti se brzo pretražuju i lako se može doći do najnovijih istraživanja, obnavljanja starih poznanstava ili, pak, uspostavljanja novih. Svi ti pozitivni aspekti interneta prihvatljivi su sve dok ne dođe do ovisnosti o internetu. Bitna je uloga roditelja u medijskom odgoju. Roditelj najčešće misli da može sve riješiti kontrolom. Nužno je imati nadzor nad sadržajem kojeg djeca pretražuju na internetu. Neke nasilne emisije koje djeca pogledaju jednom, neće ostaviti trajne posljedice, ali dugoročno i nekontrolirano konzumiranje istih treba izbjegavati. Jedno od takvih je cyber nasilje. Kao novi oblik izražavanja nasilničkog ponašanja koje se svakodnevno širi i umrežava sve više djece i mladih. Problem dezinformacija traži kritičko promišljanje i vrednovanje, odgovorno ponašanje djece u virtualnom okruženju. Koliko su digitalne tehnologije loše ili dobre za mentalno zdravlje učenika, utječu li na dječju igru i razvoj? Znamo li što je digitalni otisak? Sve su to pitanja koja si trebamo postaviti kako bi mogli i dalje razvijati svoje kompetencije.

Korištenje se internetom danas smatra „ulaznicom u potpuni život”, i tko nije „medijski pismen” u opasnosti je da ostane isključen iz života na različitim razinama.

Digitalni mediji

Mediji su najširoj javnosti omogućili upoznavanje različitih oblika novih informacijskih tehnologija. Nova informacijska tehnologija može biti vrlo moćna, može obogaćivati svakodnevni život čovjeka ali i olakšavati određene segmente života. Pomagati u uspostavljanju odnosa sa svijetom. Mediji su važni za organizaciju iskustava i uvjeta učenja. U kurikulumskom modelu možemo ih označiti kao posrednike iskustava ili elemenata podražaja na temelju kojih dolaze određene reakcije. Ostvaruju se na svim strukturnim razinama kurikuluma, a posebice u sadržajima i organizaciji učenja i poučavanja. Prema Hrvatskoj enciklopediji termin medij označava svako sredstvo posredstvom kojega se prenose poruke, vijesti, obavijesti i sl. Prema Bognar i Matijević (2005), riječ „medij“ latinskog je podrijetla (lat. medius) što znači srednji, u sredini, a u pedagogijsku je terminologiju dospio iz engleske literature (engl. medium – sredina, srednji, sredstvo, element, medij).

Najstariji medij je sam čovjek, jer i čovjek koji prenosi informaciju je medij. Razvojem tehnologije kroz povijest, razvijali su se i različiti mediji. Osnovna zadaća je prenijeti informacije širem krugu ljudi. Iz tog razloga nazvani su masovnim medijima.

Masovni mediji su sredstva masovnog priopćivanja, skupni naziv za komunikacijska sredstva, sredstva javnoga priopćivanja i ustanove koje djeluju na velik broj čitatelja, slušatelja i gledatelja. Razvojem interneta prenošenje informacija, postalo je jednostavnije i dostupnije širim masama. Internet kao novi elektronski medij, obilježio je novu eru medija.

U odgojno obrazovnom sustavu danas sve više uključujemo razne medije; časopise, enciklopedije, TV emisije, računala. Osobito brz razvoj računalne tehnike doveo je do mogućnosti povezivanja svih izvora u cjelovit interaktivni sustav u kojemu učenik može u svakom trenutku doći do željene informacije. Zbog svoje karakteristike da se koristi više medija istodobno, takav sustav naziva se multimedijski. Uz primjenu naprednih audiovizualnih sredstava ima mogućnost generiranja virtualnog okruženja. U takvom nastavnom procesu učenik se opredjeljuje za sadržaje prema individualnim afinitetima, koji ga osposobljavaju za samostalno učenje.

Digitalni mediji u nastavi koriste se za olakšavanje učenja. Korištenjem medija učenje se želi ubrzati, racionalizirati, biti produktivnije i zanimljivije. U obrazovanju primjenjuju se od temeljnih podataka, igara za učenje, raznih nastavnih programa za učenje i vježbe, pokusa i simulacija kompleksnih komunikacijskih i kooperacijskih okruženja.

Istraživanje i metodologija

Cilj istraživanja: ispitivanje stavova o utjecaju medija na četvrtaše (desetogodišnjake), spoznajama o sigurnosti na internetu, utjecaju medija na dječji razvoj, spoznaje o nasilju u medijima, stereotipima u medijima.

Sudionici istraživanja; učenici 4.b, 4.c i 4.d razreda OŠ „Dobriša Cesarić”, Požega (siječanj 2021.godine)

Mjerni instrument: anketni upitnik (Forms obrazac)

Rezultati

U anketnom ispitivanju sudjelovalo je 29 dječaka i 23 djevojčice četvrtog razreda OŠ „Dobriša Cesarić”, Požega.

slika 1Medije koriste više puta dnevno (73%), a od navedenih medija (novine, radio, elektronski mediji – internet, televizija) najčešće koriste elektronske medije (62%) za zabavu (75%).

Smatraju kako je najveća prednost korištenja medija učenje (32,6%).

U velikom postotku, čak 87% ispitanika smatra kako mediji mogu utjecati na porast nasilnog ili nekog drugog neprimjerenog ponašanja, isto tako smatraju kako mediji mogu manipulirati stavovima ljudi, širiti lažne vijesti i govor mržnje te utjecati na osjećaje i ponašanja ljudi (92%).

Slika 2Ispitanici najviše koriste internet za igranje igrica (28.8%) ali i za gledanje zabavnih video sadržaja (25%).

Svi ispitanici znaju što su društvene mreže, a od istih najviše koriste viber (55.7%).

77% ispitanika ima pristup računalu/mobitelu/tabletu s internetom u vlastitoj sobi, a 44% ispitanika nadzire roditelj za vrijeme boravka na računalu/mobitelu/tabletu koje ima pristup internetu.

Boravak na računalu/mobitelu/tabletu roditelj zabranjuje i ograničava najčešće radi kako bi spriječio ovisnost djeteta o tehnologiji.

Slika 3.

75% ispitanika komunicira s nekom drugom osobom preko interneta, dok 83% ispitanika ne dijeli privatne sadržaje (fotografije, video, osobne informacije poput kućne adrese, broja telefona) na društvenim mrežama.

90% ispitanika je razgovaralo s roditeljima ili učiteljima o korištenju interneta i komunikaciji preko društvenih mreža, a 58% ispitanika nije čulo za „Cyberbullying”.

S tvrdnjom kako internet uvijek ima pozitivne učinke, ispitanici su bili neodlučni 52%.

S tvrdnjom kako društvene mreže mogu biti mjesto vršnjačkog nasilja 75 % ispitanika se slažu u potpunosti.

S tvrdnjom kako je potrebno učiti u školi o korištenju novih medija i društvenih mreža 65% ispitanika se slaže u potpunosti.

Ispitanici nisu sigurni jesu li dovoljno medijski pismeni.

Zaključak

Kako su rezultati istraživanja pokazali da učenici četvrtih razreda najčešće koriste elektronske medije za zabavu više puta dnevno, internet za igre i gledanje zabavnih video sadržaja, većina ih ima računalo s pristupom internetu u svojoj sobi, većina ih komunicira s drugom osobom preko interneta, možemo zaključiti kako su mediji sastavni dio komunikacije među desetogodišnjacima. Mediji nisu ni štetni ni korisni, a mogu biti i jedno i drugo. Utječu na društvenu socijalizaciju i oblikuju identitet djece. Ispitanici su svjesni utjecaja medija na nasilje, manipulaciju stavovima ljudi, problemom dezinformacija. Iznimno bitnu ulogu u izlaganju djece medijskim utjecajima imaju njihovi roditelji. Djeca uče u obitelji o životu s medijima, pa se pravilan odnos prema medijima mora vježbati. Roditelji trebaju stvoriti preduvjete i poučiti djecu korištenju medija i promatrati što djecu privlači. S druge strane oni su djeci uzor, model, pa je roditeljski odnos prema medijima za djecu neposredna orijentacija. Desetogodišnjaci su svjesni negativnih utjecaja medija na njihov razvoj, ali i činjenice kako društvene mreže mogu biti mjesto vršnjačkog nasilja. Ispitanici se slažu kako je potrebno više učiti o medijima jer nisu sigurni koliko su medijski pismeni.

Mediji pružaju nove mogućnosti, ali se ne smije zanemariti novi komunikativni model koji promoviraju. Zbog toga je nužno razvijanje medijske kompetencije koja će osposobiti za prepoznavanje brojnih mogućnosti koje mediji nude.

Literatura

  1. Bognar L., Matijević M. (2005). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga Nadrljanski M., Nadrljanski Đ.,
  2. Bilić M.(2007). Digitalni mediji u obrazovanju
  3. http://infoz.ffzg.hr/INFuture/2007/pdf/7-08%20Nadrljanski%20&%20Nadrljanski%20&%20Bilic,%20Digitalni%20mediji%20u%20obrazovanju.pdf
  4. Područja kurikuluma. http://www.kurikulum.hr/dokumenti-podrucja-kurikuluma/ zadnja posjeta: 10.1.2021.
  5. Sindik, J. (2011). Kako roditelji percipiraju utjecaj medija na predškolsku djecu? Medijska istraživanja, (18) 1, 5-32.

Sigurnost uz igru

marinaF_martinaM

Marina Fistanić i Martina Milina

Sažetak

I ove godine učenici naše Osnovne škole Josip Pupačić iz Omiša  sudjelovali su u događajima i aktivnostima kojima se želi podići svijest o sigurnosnim problemima na internetu. Na sljedećoj poveznici možete vidjeti sve aktivnosti koje smo proveli. Učenici su uz mentoriranje svojih učitelja kroz likovne, literarne radove, radionice, kvizove, predavanja, prezentacije osvijestili važnost sigurnog ponašanja na internetu.

Ključne riječi: aktivnosti, Dan sigurnijeg interneta, opasnosti, likovni radovi.

Uvod

Zbog epidemioloških razloga neke su se aktivnosti provodile uživo u školi, a neke u virtualnoj učionici. Također smo koristili edukativne materijale i sudjelovali u događanjima koja su organizirali CSI i Udruga Suradnici u učenju s partnerima i suradnicima: susret djece i mladih sa youtuberima na zoom webinaru „Gdje si ti u digitalnoj džungli i online kvizu DSI2021 za učenike, webinaru Jačanje kapaciteta stručnjaka za rad u digitalnom okruženju za učitelje, kao i na cjelodnevnoj online konferenciji i u kvizu za učenike i učitelje pod nazivom „Potraga za boljim internetom“. Sudjelovalo je ukupno 350  učenika i 12  učitelja.

Poveznica na školsku mrežnu stranicu.

Glavni dio

1. Bajka Tri praščića

Učiteljica Martina Milina provela je s učenicima 4.a razreda edukativnu  radionicu. Inspirirani bajkom o „Tri praščića i vuku“, kroz literarne radove opisali su posljedice nepromišljenih postupaka na internetu te kako, poput trećeg prašćića, nadmudriti opasnog  vuka na internetu. Kako su učenici svoja promišljanja o sigurnom internetu prenijeli u svijet bajki, pročitajte na slijedećoj poveznici.

2. Reci NE opasnostima na internetu

Učenici 2.b razreda i njihova učiteljica Marina Fistanić kroz likovne radove šalju nam jasne poruke: „Reci NE opasnostima na internetu“. Poruke, naučena pravila učenici su izrazili na svoj način. A što su djeca naučila pogledajte na slijedećoj poveznici.

Učenici su razvijali kritičko mišljenje o tome kako na pravilan i siguran način koristiti IKT-u, dobre strane interneta i društvenih mreža, kako se štititi od mogućih opasnosti, te sprječavati nasilje korištenjem IKT. Učenici su razgovarali o pravilima sigurnog korištenja interneta, objašnjavali oblike rizičnog ponašanja na internetu, pričali o tome kako ne treba ostavljati svoj digitalni trag jer ono što jednom objaviš na internetu, zauvijek ostaje na internetu. Zaključili su ako naiđemo na nasilje na internetu, neprimjerene poruke, sadržaje obavezno to trebamo prijaviti roditeljima i učiteljima.

3.Sigurnost na internetu

Na satu informatike uz vodstvo učiteljice informatike Julije Tomasović učenici 2.b razreda ponavljali su sadržaj o sigurnosti na internetu koristeći interaktivnu stranicu oblikovanu u alatu „Buncee“.

Dan sigurnijeg interneta prošao je još zanimljivije, kreativnije, zabavnije…Učeći kroz igru i uporabom web alata nastava može biti jako zabavna.

Izazovi digitalne detoksikacije

marina_mirkovic

Marina Mirković

Sažetak

Učenici su tijekom tjedna u kojem obilježavamo Dan sigurnijeg interneta, na nastavi računalstva, putem online radionica analizirali svoju uporabu digitalne tehnologije, čestu uporabu mobitela i interneta te promišljali o pouzdanosti informacija koje otkrivaju u pretraživanju interneta.

Putem edukativnih web stranica i online brošura proučavali su sadržaje o sigurnosti na internetu, sudjelovali u online kvizovima te izrađivali interaktivne radove za svoje razredne kolege.

Kad god su na mreži, učenici riskiraju zbog neprikladnog sadržaja, slučajnog otkrivanja svojih osobnih podataka, preuzimanja sadržaja, dijeljenja datoteka, špijunskog softvera, virusa, i cyber uznemiravanja. Radionice su ih potaknule da nauče više o sigurnosti na mreži.

Svaka osoba u školskoj zajednici ima važnu ulogu u održavanju sigurnosti interneta. Osvješćivanje cyber sigurnosti omogućiti će bolje i sretnije iskustvo školovanja.

Ključni pojmovi: digitalna detoksikacija, ovisnost o internetu, pouzdanost informacija.

Uvod

Dan sigurnijeg interneta međunarodni je događaj koji se održava u veljači svake godine. Promovira sigurniju i odgovorniju uporabu internetske tehnologije kod djece i mladih širom svijeta. Tijekom godina, Dan sigurnijeg interneta postao je važan događaj u Tehničkoj školi u Požegi koja od 2010. godine sudjeluje u nacionalnoj kampanji putem projekta „Sigurnost i zaštita djece na internetu“.

Učenici su tijekom tjedna u kojem obilježavamo Dan sigurnijeg interneta, na nastavi računalstva, putem online radionica analizirali svoju uporabu digitalne tehnologije, promišljali o čestoj uporabi mobitela i interneta kao i pouzdanosti informacija koje otkrivaju u pretraživanju interneta. Putem Google učionice preuzeli su razne sadržaje potrebne za rad, sudjelovali u video susretu putem Google Meeta, a svoje zadaće, odnosno radove predali su nastavnici u sučelju Google učionice.

Digitalna detoksikacija

Digitalni svijet ne poznaje granice i trebamo se svi pridružiti i surađivati s drugima na način koji osigurava bolje digitalno iskustvo za sve nas, a posebno za mlađe korisnike. Ma gdje god da se nalazimo, virtualni svijet je uz nas. Pomoću pametnih telefona, prijenosnih računala, tableta i bežičnog interneta u mogućnosti smo stalno biti virtualno uključeni. Zbog toga je ideja o digitalnoj detoksikaciji sve popularnija.

Digitalna detoksikacija odnosi se na vremensko razdoblje tijekom kojeg se osoba suzdržava od upotrebe elektroničkih uređaja povezanih na internet, poput pametnih telefona i računala. To je prilika za smanjenje stresa i veće usredotočenje na interakciju s drugima. Također može pomoći u prevenciji ovisnosti o digitalnim uređajima.

Odvojiti vrijeme i prostor za redovitu digitalnu detoksikaciju važno je za ljude svih dobnih skupina. Posebno je važna za djecu i tinejdžere. Njihov mozak se još uvijek razvija, stoga su osjetljiviji na negativne učinke tehnologije na tijelo i živčani sustav.

Tinejdžeri provode velik dio svog vremena na internetu koristeći se društvenim mrežama koje ih potiču da se uspoređuju s drugima. Stoga tehnologija ima negativan utjecaj na njihovo samopoštovanje. Jasno je da je ograničenje vremena upotrebe presudno za zaštitu našeg zdravlja. Roditelji su odgovorni za zaštitu svoje djece i tinejdžera od digitalnog preopterećenja. Stoga oni moraju postaviti jasne granice oko upotrebe tehnologije.

Odrasli mogu osjećati unutarnju motivaciju za digitalnim detoksikacijom, dok je to kod djece rijetkost. Žele ostati povezani s prijateljima, zabavljati se uz zaslone svojih digitalnih uređaja. Stoga će trebati više truda i strategije kako bi se djeci pomoglo da se odvoje od digitalnih medija. Digitalna detoksikacija može biti učinkovita za cijelu obitelj. Svi se obvezuju da će ostati isključeni dio vremena, možda jedan dan, nekoliko dana ili tjedan.

Učenici su od nastavnice primili radni list s izazovima digitalne detoksikacije. Nakon rješavanja zadataka, refleksijom su iskazali što im je bio problem u primjeni izazova.

U jednom od zadatka bila je potrebna instalacija aplikacije Moment. Ova zanimljiva aplikacija prati koliko vremena tijekom dana provedete koristeći svoj pametni telefon i upozorava kada prijeđete granicu.

Slika 1Slika 1: Tablica izazova digitalne detoksikacije

Prilog 1. Učenički radni list digitalne detoksikacije

Prilog 2. Komentari učenika o izazovima digitalne detoksikacije

Ovisnost o internetu

Ovisnost o internetu posebno se tiče djece i tinejdžera. Djeci nedostaje znanja i svijesti za pravilno upravljanje upotrebom računala i ne razmišljaju o potencijalnoj šteti i rizicima kojima ih taj stalni pristup internetu može izložiti. Djeca su sve više navikla na dulja vremenska razdoblja s pristupom internetu, pri čemu se odvajaju od okolnog svijeta. Igrajući igre putem interneta često se suočavaju s pritiskom vršnjaka da igraju dulje vrijeme kako bi podržali grupu s kojom se igraju ili usavršili svoje vještine igre. Ovaj nedostatak određivanja vremenskih granica može djecu učiniti ranjivima i utjecati na razvoj ovisnosti o video igrama. To također može ometati razvoj zdravih društvenih odnosa i dovesti do izolacije. Djeci i tinejdžerima savjetuje se da ne koriste pristup zaslonima uređaja više od dva sata dnevno.

Ovisnost o internetu može imati pogubne učinke na pojedince, obitelji, a posebno na djecu i tinejdžere. Pomoć može biti izazovna, ali uvelike promijeniti kvalitetu života.

Putem online upitnika učenici su sudjelovali u anketi o ovisnosti o internetu.

Prilog 3. Rezultati ankete ovisnosti o internetu

Sigurnost na internetu

Učenici prvih razreda proučavali su, putem raznih online brošura i priručnika, o sigurnosti na internetu te izrađivali interaktivne zadatke za svoje razredne kolege. Slijede poveznice na neke od njih:

https://wordwall.net/hr/resource/11236775
https://wordwall.net/hr/resource/10846178/informatika/sigurnost-na-internetu
https://wordwall.net/play/10864/744/217
https://wordwall.net/play/10860/447/635

Slika 2Slika 3
Slika 2. Interaktivni zadaci – radovi učenika (kviz)     Slika 3. Interaktivni zadaci – radovi učenika (spoji pojam i opis)

Na Dan sigurnijeg interneta 9. veljače 2021. godine pojedini učenici sudjelovali su u Potrazi za boljim i sigurnijim internetom, sa zanimljivim interaktivnim zadacima, koje je pripremila organizacija Suradnici u učenju te u Online kvizu u organizaciji Centra za sigurniji internet.

Lažne vijesti i dezinformacije na internetu

Internet nudi mnoštvo prekrasnih i nevjerojatno korisnih informacija za nas u svakodnevnom životu. Međutim, neke od njih su nekvalitetne i zastarjele. Kada se povežemo na internet, moguće je naići na informacije koje su namjerno neistinite i obmanjujuće. To se može odnositi na informacije koje možemo čitati i slike koje možemo vidjeti. Lažne vijesti su neistinite informacije predstavljene kao vijesti. Njihova je svrha često naštetiti ugledu pojedine osobe. Rizik je vjerovati u ono što nam se govori i negativno utječe na naš izbor, postupke, osjećaje i ponašanje. Učenicima je postavljen zadatak o njihovom odnosu prema lažnim vijestima i dezinformacijama na internetu.

Učenici drugih razreda su uz pomoć brojnih brošura i priručnika proučavali mogu li prepoznati je li nešto činjenica ili mišljenje, kako objasniti što su lažne vijesti i njihovi učinci. Proučavali su kako možemo provjeriti jesu li mrežne informacije pouzdane ili ne, saznali strategije koje im mogu pomoći da donose sigurne odluke te razmišljali kako mogu pomoći u zaustavljanju širenja lažnih vijesti.

Na kraju su rješavali interaktivne zadatke na engleskom jeziku [7].

Prilog 4. Interactive PDF – Safer Internet Day 2021 [7]

Prilog 5. Misinformation Online [7]

Zaključak

Nitko ne poriče da digitalni uređaji imaju svoje prednosti. Mogu poboljšati učinkovitost, praktičnost i komunikaciju. Međutim, sve vrijeme provedeno na internetu znači da imamo manje vremena za provedbu stvarnih aktivnosti koje su nam drage u realnom svijetu. Štoviše, imamo manje vremena za susrete s ljudima koje volimo.

Kada se povežemo na internet, svi imamo zajedničku odgovornost za donošenje odluka i poduzimanje radnji koje bi mogle pomoći u zaustavljanju širenja lažnih vijesti i dezinformacija. Vjerujem da će učenici primijeniti ono što su naučili i ubuduće drugačije reagirati kada pristupe internetu.

Literatura

  1. Nacionalni CERT, https://www.cert.hr/
  2. Suradnici u učenju, https://ucitelji.hr/
  3. Centar za sigurniji Internet, https://csi.hr/
  4. Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), https://www.hakom.hr
  5. Medijska pismenostabeceda za 21. stoljeće, https://www.medijskapismenost.hr/
  6. Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu, https://djecamedija.org/clanci/
  7. Twinkl, https://www.twinkl.hr/
  8. Aplikacija Moment, https://moment.io/

Aktivnostima do sigurnosti na internetu

marinkaM_gordanaL

Marinka Mlinarić i Gordana Lohajner

Važno je od malih nogu učenike podučavati kako internet nije siguran svijet te ih usmjeravati i poticati na razmišljanje kako prepoznati opasnosti i kako na njih reagirati. U sklopu Dana sigurnijeg interneta osmislile smo aktivnosti za učenike nižih i viših razreda kako bi i dalje koristili svoje pametne telefone i tehnologiju na odgovoran način. Aktivnosti za niže razrede provele su učiteljice na Satu razrednog odjela, a za više na satu Informatike.

Ključne riječi: Dan sigurnijeg interneta, aktivnosti, osobni podaci, lažni profil

Prijedlog aktivnosti od 1. do 4. razreda

Aktivnost 1. Slagalica za motivaciju

Učenici pristupaju online slagalici DSI na sljedećoj poveznici: DSI (bookwidgets.com).

Potičemo učenike na raspravu:

Jeste li kada čuli za Dan sigurnijeg interneta? Što mislite što taj dan obilježavamo?

Objašnjavamo kako taj dan obilježavamo kako bi podigli svijest o sigurnosnim problemima na internetu. Uvijek se obilježava drugi utorak u veljači.

Najavljujemo temu dana.

Aktivnost 2. Prouči

Pomoću prezentacije (Buncee – Prouči) započinjemo raspravu:

Što su osobni podaci?

Osobni podaci su podaci koji pomažu u identifikaciji osobe kao npr. ime, prezime, adresa stanovanja, ime oca i majke…

Lažni profil

clip_image002Učiteljica započinje priču:

Sanja je napokon stekla online prijatelja. Sva sretna pokazala je razgovor svojoj najboljoj prijateljici Ani.

Učenici čitaju razgovor između Sanje i Nikija (vidi sliku) ili im učiteljica pročita.

Ana ju je je začuđeno pogledala i upitala: Tko je Niki? Poznaješ li ti tu osobu u stvarnosti? Stvarno ćeš se susresti s njim?

Razmislite zašto je Ana postavila ta pitanja Sanji.

Kako bi ti postupio/postupila da si na Sanjinom mjestu? Smatraš da bi se trebao/ trebala naći sa svojim sugovornikom? Zašto da ili ne? Obrazloži svoj odgovor.

Moguća potpitanja: Što znamo iz razgovora o Nikiju, a što o Sanji? Što Sanja nije smjela učiniti? Je li se Niki mogao lažno predstaviti?

Lažni profil je kada se osoba lažno predstavlja odnosno nije ona za koju se predstavlja i u stvarnom životu ne postoji.

Napomena: Ne razgovaraj i ne izmjenjuj informacije i osobne podatke s nepoznatim osobama.

Društvene mreže

Imaš li profil na društvenim mrežama? Smiješ li ih imati?

Napomena: Na Facebook-u, Whatsapp-u, Viber-u, Tik Tok-u, Snapshat-u i Instagram-u donja granica za otvaranje profila je 13 godina.

Lozinka/zaporka

Za e-dnevnik dobio/dobila si lozinku? Je li tvoja zaporka „jaka“? Zašto to misliš?
Osmisli svoju „jaku“ zaporku.

Aktivnost 3. Izrada plakata

Napravi plakat kako se trebaš ponašati u online svijetu. Plakati naših učenika:

clip_image004clip_image006clip_image008

Aktivnost 4. Izlazna kartica

Učiteljica može ispisati izlaznu karticu i podijeliti učenicima.

clip_image010

Izlaznu karticu možete preuzeti na sljedećoj poveznici.

Prijedlog aktivnosti od 5. do 8. razreda

Za učenike viših razreda osmislile smo aktivnosti u Wakelet-u kako bi iskoristili mogućnost kombiniranog učenja – klasičnog i online. Učenici prijavom sa svojim imenom i prezimenom mogu odgovarati i čitati komentare drugih učenika.

https://embed-assets.wakelet.com/wakelet-embed.js

Aktivnost 1. Pročitaj me!

S kratkim uvodnim tekstom informirali smo ih što ćemo danas raditi:

Svake godine Dan sigurnijeg interneta obilježava se drugi utorak u mjesecu veljači. Danas ćemo ga i mi obilježiti.

Znamo li svi što je Internet?

Internet je svjetska globalna mreža (world wide web / www).

Ona omogućuje elektroničku povezanost između računala i njihovu međusobnu komunikaciju.

U današnje vrijeme nisu samo računala u mreži već i pametni telefoni (smartPhone), tableti, laptopi.

Internet se jako brzo razvija. Svakim danom sve je veći broj korisnika interneta.

Internet je super stvar. Olakšao nam je život u mnogim područjima života. Možemo biti u kontaktu s ljudima koji su fizički daleko, saznati, dijeliti i razmjenjivati informacije. No važan je oprez.

Možemo ga koristiti na pravilan način, ali uvijek može poći nešto po zlu.

Da nam se to ne dogodi, već od malih nogu moramo slušati savjete starijih i učiti pravila ponašanja na internetu.

Aktivnost 2. Prouči me!

Zajedno s učenicima porazgovaramo o prezentaciji te ponovimo što smo znali od prije.

image

Aktivnost 3. Neobična poruka

Mimageira puno vremena provodi na internetu. Objavljuje različite fotografije o sebi i svojim svakodnevnim dogodovštinama. Jednog dana stigla joj je jedna neobična poruka. Pročitala ju je nekoliko puta i odlučila otići na sastanak. Pročitajte razgovor ispod teksta i odgovorite.

Je li Mira dobro postupila?
Objasni svoj odgovor.

Aktivnost 4. Elektroničko nasilje

U ovoj aktivnosti učenici trebaju proučiti sliku i odgovoriti na postavljena pitanja.

image

Aktivnost 5. Online plakat

Izradite digitalan plakat na temu Mojih 5 savjeta za sigurniji Internet.

Aktivnost 6. Kahoot kviz

Učenici samostalno rješavaju Kahoot kviz.

Aktivnost 7. Ispuni za kraj

Na kraju ispunjavaju listić za samovrednovanje.

Zaključak

Učenici su aktivno sudjelovali u predloženim aktivnostima, a u vrlo živahnim diskusijama podijelili su svoja iskustva i ideje.

Ovakvim nastavnim satovima i radionicama potičemo i motiviramo učenike na aktivno sudjelovanje u radu te iznošenje vlastitog mišljenja. Vjerujemo kako će se kasnije promišljeno ponašati u virtualnom svijetu i biti „uzoran“ virtualan građanin.

Suradnjom do sigurnijeg interneta

mateaP_anitaB

Matea Paljuca i Anita Boroz

Sažetak

Tehnologija se zavukla u sve pore ljudskog života, te postala neizostavan dio svakodnevice kod mlađih i starijih generacija. Nisu svi dovoljno educirani kako bi djeci dali prave smjernice, stoga je važno da im u školi pokažemo kako biti siguran u online okruženju i kako se pravilno ponašati na internetu. Zbog toga je i ove školske godine u Osnovnoj školi Đuro Pilar u Slavonskom Brodu obilježen Dan sigurnijeg interneta. Zajedničkom suradnjom učenika i učiteljica, učenike se nastojalo osvijestiti o potencijalnim opasnostima s kojima se mogu susreti koristeći Internet.

Ključne riječi: opasnost na internetu, digitalne tehnologije, obrazovne igre, online komunikacija, odgovorno ponašanje, sigurnost na internetu

Iako je bio zamišljen kao Dan sigurnijeg interneta, u našoj školi ove školske godine obilježili smo TJEDAN SIGURNIJEG INTERNETA. U obilježavanju Tjedna sigurnijeg interneta sudjelovali su učenici područne i matične Osnovne škole Đuro Pilar, učenici 1., 2., 3., 4., 6. i 8, razreda pod vodstvom svojih učiteljica informatike Matee Paljuce i Anite Boroz.

Učenici prvih razreda, na satu informatike, prisjetili su se kako pravilno i lijepo komunicirati u digitalnom okružju kroz radionicu Cool je biti dobar, reci to na lijep način!. Cilj radionice je bio izražavati osjećaje i mišljenja na pozitivan i učinkovit način te reagirati na negativno ponašanje na konstruktivan i uljudan način. Učenici su dobili razne situacije ponašanja s kojima se mogu susresti na internetu te su ih morali u grupama riješiti. Na kraju sata učenici su svoje znanje provjerili kroz igru Interland, odigravši igru Kraljevstvo dobrote koja ih se posebno dojmila.

Učenici drugih razreda su na prethodnom satu informatike naučili što su to osobni podaci. Stoga su u ovom tjednu naučili kako zaštiti osobne podatke, te su u programu Bojanje 3D izradili svog zamišljenog super junaka koji štiti njihove osobne podatke na internetu, ali i internet kao najveću svjetsku mrežu od „zločestih“ ljudi. Na kraju sata zajednički su zaključili kako je Internet koristan za učenje i igru, ali i da se osobni podaci ne smiju dijeliti.

Učenici trećih razreda na početku sata upoznali su se s lažnim vijestima na internetu. Nakon toga su igrali igru Interland, Rijeka Java. Ova vrlo poučna igra učenike je stavljala u razne situacije s kojima se susreću na internetu te su morali ispravno odlučivati. Nakon igre učenici su pitanjima bili potaknuti na daljnju raspravo o naučenom u igri.

U nastavku možete pogledati video zapis radova učenika od 1. do 3. razreda:

https://spark.adobe.com/video/Xl0YrFU4DH13W

Učenici četvrtih i osmih razreda izrađivali su digitalne plakate u digitalnom alatu Canva. Nakon izrade plakata učenici su svoje teme prezentirali pred cijelim razredom. Učenici četvrtih razreda tako su izrađivali plakate na temelju prethodno naučenoga o temi Oprezno na internetu, dok su učenici osmih razreda samostalno istraživali ponuđene teme na internetu (Pet za sigurniji net, Cyberbulling, Grooming, Društvene mreže (Instagram, Facebook, Snapchat, Tik tok), Red button) te ih na posljetku izlagali.

U nastavku možete pogledati video zapis radova učenika od 4. i 8. razreda:

https://spark.adobe.com/video/Wql7L1Xpfo7BQ

Učenici šestih razreda na nastavi informatike aktivnosti su provodili tijekom tri tjedna pod vodstvom učiteljice Anite Boroz.

Prvi tjedan učenici su se upoznali s pojmom e-učenje, različitim mrežnim zajednicama učenja te s dostupnim mrežnim digitalnim obrazovnim sadržajima. Poseban naglasak je bio na zaštiti privatnosti, poštivanju autorskih prava, sigurnosti na internetu i pronalaženju informacija online i procjeni njihove pouzdanosti.

Drugi tjedan učenici su učili o digitalnim tragovima, elektroničkom nasilju i pravilima ponašanja na internetu. Gledali smo kratke videozapise o kojima smo zatim razgovarali. Učenici su analizirali i komentirali različite oblike ponašanja kod djece, kritički procjenjivali i argumentirano iznosili svoje mišljenje. Naučili su što je digitalni ugled te kako ostavljati pozitivne digitalne tragove i tako stvarati pozitivan ugled. Uočili su razliku između klasičnog vršnjačkog nasilja i elektroničkog nasilja. Naučili su kako prepoznati elektroničko nasilje, kako reagirati na nasilje ukoliko su svjedoci nasilja ili žrtve nasilja, što poduzeti i kome se obratiti u takvim situacijama. Također, razgovarali smo o odgovornom vlastitom ponašanju i postupcima kojima možemo pokušati izbjeći (spriječiti) događanje nasilja. Učenici su naučili više i o pravilima ponašanja na internetu (netiquette). Rješavali smo kvizove i online križaljku te se tako i zabavili ponavljajući pritom sve korisno što smo naučili. Na kraju sata razgovarali smo o Danu sigurnijeg interneta i dogovarali smo se o aktivnostima koje tada provoditi pa su učenici dobili zadatak pripremiti se za taj dan.

Treći tjedan, na Dan sigurnijeg interneta 9. veljače 2021. učenici 6.c i 6.d razreda izrađivali su digitalne postere u programu Canva ili Poster My Wall. Učenici 6.a i 6.b će ovu aktivnost raditi u petak 12. veljače 2021. kada prema rasporedu imaju nastavu Informatike. Svaki učenik dobio je na prethodnom satu jednu od šest tema za svoj digitalni poster: Internet – prednosti i nedostatci, Zlonamjerni programi na internetu, Sigurnije na internetu, Internetski bonton – netiquette, Digitalni tragovi, Elektroničko nasilje – cyberbullying. U uvodnome dijelu sata, učenici su učiteljici pokazali svoj plan digitalnog postera s najvažnijim informacijama koje su pronašli istraživanjem i koje su izdvojili vezano za svoju temu te su dobili detaljne upute za izradu postera kao i rubriku za vrednovanje radova. U glavnome dijelu sata učenici su izrađivali svoje digitalne postere u jednom od online programa, Canva ili Poster My Wall. Kada su završili s radom, poveznicu rada ili datoteku su predali u zadatak na Teamsu, ali i na Padlet ploči čiju su poveznicu dobili od učiteljice. U završnome dijelu sata, zadatak je bilo vršnjačko vrednovanje radova korištenjem rubrike za vrednovanje. Učenici su vrednovali radove u svoje bilježnice i to prema temama. Dakle, vrednovali su samo radove s temom koju su i sami obrađivali. Naravno, i učiteljica je vrednovala učeničke radove i usporedila s vrednovanjem učenika te smo radove i ocijenili.

U nastavku možete pogledati Padlet ploče s učeničkim posterima:

Padlet ploča 6.c razreda:
https://osnovnaskoladjuropilar.padlet.org/anita183/pwhe2zejn9q6ajgr

Padlet ploča 6.d razreda:
https://osnovnaskoladjuropilar.padlet.org/anita183/ce7w78imlyf5i29b

Video s fotografijama:
https://spark.adobe.com/video/v0wNLVd4eZP6I

Osim što su na ovaj način učenici uspješno ostvarili ishode učenja iz nastavnog predmeta Informatika, navedenim provedenim aktivnostima dobili su priliku i aktivno sudjelovati u kreiranju „boljeg“ interneta. Postali su još svjesniji važnosti odgovornog i sigurnog korištenja interneta, ali i puno sigurniji u sebe zbog stečenih znanja i vještina koja će moći primijeniti u svakodnevnome životu. Uvijek imajmo na umu da bolji internet počinje sa svakime od nas!

Literatura

  1. Budi Internet genijalac (https://ucitelji.hr/budi-internet-genijalac/, veljača 2021.)
  2. Centar za sigurniji Internet (https://csi.hr/, veljača 2021.)
  3. Digitalni alati (https://www.canva.com/hr_hr/, veljača 2021.)
  4. (https://www.postermywall.com/, veljača 2021.)
  5. Edutorij (https://edutorij.e-skole.hr/share/page/home-page, veljača 2021.)
  6. Google(2020.). Budi Internet genijalac kurikulum. https://ucitelji.hr/wp-content/uploads/2020/05/Budi-internet-genijalac-kurikulum.pdf
  7. Hrvatska akademska istraživačka mreža (2018.). Sigurnije na Internetu. https://www.cert.hr/wp-content/uploads/2018/02/Sigurnije_na_internetu.pdf
  8. Medijska pismenost (https://www.medijskapismenost.hr/, veljača 2021.)

Digitalno učenje i sigurniji internet

miranda_barac

Miranda Barac

Sažetak

Ovogodišnji Dan sigurnijeg interneta učenici 3. h razreda Obrtničke škole u Splitu obilježili su u sklopu njihovog eTwinning projekta Digital Learning in English Language. U projekt smo ušli s puno, kako učiteljske tako i učeničke strasti zajedno s kolegama i učenicima iz partnerskih škola u Turskoj, Rumunjskoj, Portugalu i Gruziji. Projekt smo započeli jer smo željeli istaknuti važnost tehnologije u nastavi uopće, a pogotovo za vrijeme pandemije koja nas je zadesila. Tijekom projekta učenike smo poticali da prepoznaju svoju sposobnost prilagodbe novim situacijama, da primjereno komuniciraju sa svojim vršnjacima te da surađuju i traže podršku u svom internetskom okruženju. Potaknulo ih se na otkrivanje vlastitog stila učenja, te na razvijanje kreativnosti kroz razne zanimljive aktivnosti. Važan dio ovog projekta je obilježavanje Dana sigurnijeg interneta.

Ključne riječi: Dan sigurnijeg interneta, eTwinning projekt, digitalno učenje, Obrtnička škola.

Uvod

Na Dan sigurnijeg interneta 9.2.2021. nastava u Obrtničkoj školi u Splitu je još uvijek bila online. S obzirom da smo već godinu dana bili u virtualnom okruženju, već smo se poprilično dobro u njemu snalazili. Nastava se odvijala putem video konferencija na Zoom platformi te smo na taj način i isplanirali obilježiti Dan sigurnijeg interneta. Ovog puta u njegovom planiranju nismo sudjelovali sami jer su nam se pridružili i partneri iz našeg eTwinning projekta. Ovakva vrsta suradnje razvila je vještine i samopouzdanje i nastavnika i učenika u odgovarajuću i učinkovitu uporabu digitalne tehnologije u učenju i poučavanju. Isto tako, učinila nam je zanimljivijim obilježavanje ovog dana, a i olakšala učenje i podučavanje u periodu pandemije. Aktivnosti smo zajedno isplanirali s partnerskim školama te smo ih objavili na Twinboardu na Twinspace-u projekta, na stranici We learn e-safety. Aktivnosti smo iskoristili na satu engleskog jezika (blok sat) u sklopu projektnih tema planiranih godišnjim izvedbenim kurikulumom.

Uvodni dio sata

Sat smo započeli wordcloudom u Mentimetru – ‘What comes to your mind when you hear the word e-safety?’ (Što ti pada na pamet kad čuješ riječ e-sigurnost?) Učenici su komentirali riječi koje su im prve padale napamet. Aktivnost u Mentimetru je osmislila škola iz Turske za sve sudionike projekta te je učenicima bilo zanimljivo vidjeti kako razmišljaju njihovi vršnjaci iz ostalih zemalja.

Slika1Slika 1. Rezultat suradničkog oblaka riječi u Mentimetru, Semra Dagli

Središnji dio sata

S obzirom da smo slijedom okolnosti bili stalno u nastavi na daljinu, koristili smo se raznim digitalnim alatima i platformama te nam je sigurnost bila potrebnija no ikada. Stoga smo zajedno pogledali kratki video Digital Literacy – Staying safe online kojeg je napravio BBC Learning English i provjerili razumijevanje slušnog teksta.

Nakon diskusije i komentara vezano za BBC video, odigrali smo E-safety day Kahoot kviz kojeg je za potrebe projekta odradila partnerska škola iz Rumunjske.

Slika2Slika3
Slika 2. Igranje Kahoot kviza             Slika 3. Rezultat Kahoot kviza

Poveznica na Kahoot kviz.

Nakon zanimljivog i uzbudljivog kviza podijelili smo se u breakout sobe na Zoomu i smišljali savjete za sigurniji internet- Tips for online safety. Svaka grupa je dobila zadatak da svoje savjete oblikuje u video koristeći AdobeSpark.

Vrednovanje

Nakon što su završili s radom, učenici su po grupama prezentirali video uratke koji su bili popraćeni vršnjačkim vrednovanjem. Prilikom vrednovanja, vodilo se računa o izvršenju zadatka ( da su obuhvaćeni svi bitni savjeti), usklađenosti slikovnog prikaza i teksta, izboru muzike, gramatici i vokabularu. Najbolje je vršnjački vrednovan video uradak koji se nalazi na ovoj poveznici.

Na kraju smo se osvrnuli na Digital Learning Day koji nam uskoro stiže.

Zaključak

Ovogodišnje aktivnosti za Dan sigurnijeg interneta potaknule su kreativno i suradničko učenje kod učenika te potaknule njihove komunikacijske i digitalne kompetencije. Učinivši internetsko okruženje sigurnim, učenicima je dana mogućnost da uče bilo kad i bilo gdje razvijajući svoj stil učenja i istovremeno čineći učenje osobnim i zanimljivim. Iako su, u početku, učenici izrazili žaljenje što nisu uživo u učionici, na kraju su ipak bili zadovoljni jer su zahvaljujući tehnologiji mogli ostvariti suradnju i izvršiti zadatak. Bilo im je zabavno. Neki su izrazili žaljenje da im je bilo malo vremena pa ću ubuduće svakako još koji sat posvetiti Danu sigurnijeg interneta i dati im više vremena za izradu kreativnih videa ili sličnih zadataka.

Također bih svakome preporučila da sudjeluje u eTwinning projektima. Kroz projekt Digital Learning in English Language našim učenicima dajemo novi pogled na svijet, donosimo ugodniju atmosferu u internetskom okruženju, stalne kontakte s vršnjacima iz drugih europskih škola te upoznavanje s drugim kulturama. Krajnji cilj je obrazovanje u internetskom okruženju učiniti što sigurnijim, učinkovitijim i ugodnijim.

Više o obilježavanju Dana Sigurnijeg Interneta u sklopu projekta Digital Learning in English Language kao i o samom projektu možete naći na TwinSpace-u.

BBC Learning English. 2017. Digital Literacy – Staying safe online: https://www.youtube.com/watch?v=EyQeUwqCDWg

Mateiu, Ina. 2021. E-safety Day quiz: https://www.youtube.com/watch?v=XLfT135JRYM&feature=youtu.be

Obilježavanje Dana sigurnijeg interneta

mirelaP_tanjaG

Mirela Petković i Tanja Gregur

Sažetak

U okviru projekta Ostavljam, (ne) zaboravljam učenici i nastavnici Srednje škole Prelog obilježili su ovogodišnji Dan sigurnijeg interneta. Voditeljice projekta, Tanja Gregur i Mirela Petković, provele su s učenicima niz različitih aktivnosti kojima je bio cilj ukazati učenicima na problem sigurnosti na internetu. Učenici su pokazali veliki interes za provedene aktivnosti i na taj način postali svjesniji prijetnji internetskog okruženja.

Ključne riječi: sigurnost na internetu, digitalni otisak, Dan sigurnijeg interneta.

Uvod

Tijekom protekle i tekuće školske godine u Srednjoj školi Prelog provodi se projekt Ostavljam, (ne) zaboravljam, kojemu je cilj osvijestiti učenike o problemu nepromišljanja o svom digitalnom otisku na različitim društvenim mrežama te ukazati učenicima, roditeljima te široj društvenoj zajednici na taj problem i potaknuti ih na razmišljanje o negativnim posljedicama takvih aktivnosti.

Jedna od aktivnosti koju provodimo u sklopu Projekta je i obilježavanje Dana sigurnijeg interneta.

Provedene aktivnosti u Srednjoj školi Prelog

Ovogodišnji Dan sigurnijeg interneta obilježili smo u našoj školi uključujući učenike i nastavnike u niz aktivnosti. Neodgovorno i nepromišljeno ponašanje na internetu je danas veliki problem među mladima pa smo obilježavanju Dana sigurnijeg interneta posvetili veliku pažnju te smo nastojali uključiti što više učenika u aktivnosti koje smo organizirali. Sve aktivnosti provedene su uz pridržavanje epidemioloških mjera.

Radionice

NSlika1a Satu razrednog odjela te na satovima predmeta Politika i gospodarstvo i Poslovne komunikacije s učenicima su održane radionice u okviru kojih su se učenicima prikazivali edukativni videouratci na temu sigurnosti na internetu.

Slika 1. Radionica na Satu razrednika


Nakon odgledanih videouradaka, nastavnici i učenici razgovarali su o pravilima ponašanjaSlika2 na internetu, o opasnostima koje prijete na internetu, o digitalnom otisku koji učenici ostavljaju na internetu te o vlastitim iskustvima. Svaki učenik izradio je i vlastiti označivač stranica od starih knjiga pa smo na taj način obilježavanju Dana sigurnijeg interneta dodali i ekološku dimenziju. Izrađeni označivači za knjige podsjećat će učSlika3enike na važnost sigurnog i odgovornog ponašanja na internetu.

Slika 2. Izrada označivača stranica s prigodnim porukama

Slika 3. Označivači stranica

Za domaću zadaću učenici su dobili zadatak snimiti vlastiti videouradak na temu sigurnosti na internetu.

Informativni kutciSlika4

Na hodnicima škole su učenici grupe Mladi građani organizirali informativne kutke na kojima su učenici mogli pročitati savjete o sigurnosti na internetu te uzeti označivač stranica s prigodnim porukama koje su izradili polaznici grupe Mladi građani.

Slika 4. Informativni kutak

Sudjelovanje na webinarima i kvizu

Također smo sudjelovali u svim aktivnostima koje je za učenike i nastavnike organizirao Centar za nestalu i zlostavljanu djecu sa svojim partnerima. Maturanti naše škole sudjelovali su na webinaru za djecu i mlade „Gdje si ti u digitalnoj džungli“ na kojem su sudjelovali poznati Youtuberi, koji su govorili o svojim iskustvima na internetu. (Slika 5. Webinar „ Gdje si ti u digitalnoj džungli“) Brojni naši učenici okušali su se u online kvizu o sigurnosti na internetu. Neki od nastavnika sudjelovali su na webinaru za stručnjake pod nazivom „Jačanje kapaciteta stručnjaka za rad u digitalnom okruženju“ te na nekima od predavanja u okviru konferencije „Potraga za boljim internetom“ u organizaciji udruge Suradnici u učenju.

Zaključak

Za sve navedene aktivnosti učenici su pokazali značajan interes i aktivno su sudjelovali u svim aktivnostima. Najveći interes učenici su pokazali za konkretne akcije kao što su bile npr. izrada označivača stranica te organiziranje informativnih kutaka na hodnicima škole. Učenici su pažljivo pratili prikazivanje kratkih videouradaka koji su zaokupili njihovu pažnju te su aktivno sudjelovali u raspravi. Rado su se odazvali pozivu na sudjelovanje na kvizu o sigurnosti na internetu. Nešto manji interes pokazali su za webinar za učenike koji je trajao nešto duže i samim time nije uspio zaokupiti pažnju učenika do samog kraja.

Poučene iskustvima u obilježavanju ovogodišnjeg Dana sigurnijeg interneta, iduće godine organizirat ćemo više aktivnosti u koje se učenici mogu aktivno uključiti, što bismo savjetovale i svojim kolegama.

Mislimo da su učenici koji su sudjelovali u navedenim aktivnostima postali svjesniji prijetnji internetskog okruženja te da će se ubuduće na internetu ponašati odgovornije. Učenici su razvijali i svoju kreativnost, svoje komunikacijske vještine te su pokazali svoju brigu o okolišu.

Korišteni obrazovni sadržaji:

  1. CERT. (23. 10. 2020.). Digitalni trag – otisak u kibernetičkom prostoru. https://www.cert.hr/DIGTrag-InfoG
  2. Centar za sigurniji Internet. (29. 9. 2015.), Lažno predstavljanje (video). YouTube: https://www.youtube.com/watch?v=uOhjBmF94i0
  3. Centar za sigurniji Internet. (29. 9. 2015.), Prihvaćanje i traženje prijateljstva sa nepoznatom osobom (video). YouTube: https://www.youtube.com/watch?v=IYvkyg_J5J4
  4. Centar za sigurniji internet. (29. 9. 2015.). Susret s nepoznatom osobom (video). YouTube: https://www.youtube.com/watch?v=0JeSnRb5ELg
  5. Centar za sigurniji Internet. (8. 2. 2016.), Lijepa riječ, sad nam treba #lijepariječ (video). YouTube: https://www.youtube.com/watch?v=hUvX3YiFqWg
  6. Centar za sigurniji Internet. (30. 3. 2018.), Isprepletena priča – Hotline prijava (video). YouTube: https://www.youtube.com/watch?v=Tw1L_fghorY
  7. Medijska pismenost. (3. 4. 2020.). Pravila lijepog ponašanja i komuniciranja na internetu (video). YouTube: https://www.medijskapismenost.hr/video-lekcija-pravila-lijepog-ponasanja-i-komuniciranja-na-internetu/

Influenceri: prodavači magle ili obrtnici

21.stoljeća?

nada_kegalj

Nada Kegalj

Sažetak

Dok su nekad influenceri bili utjecajni u fizičkom smislu i u stvarnom društvu, danas su to u virtualnoj mreži. Njihov utjecaj najvidljiviji je na društvenim mrežama poput Instagrama i YouTubea, koji imaju naglasak na vizualnom formatu. Poseban utjecaj imaju na djecu i mlade, koji zbog svojih razvojnih osobina često oponašaju ljude oko sebe pa tako i ljude iz virtualnog svijeta.

Cilj radionice je navesti učenike na kritičko promišljanje dok prate influencerske kanale. Ovom radionicom želi se otvoriti rasprava jesu li influenceri prodavači magle samo radi zarade ili je to zanimanje budućnosti? Kako razviti kritičko mišljenje kod djece i mladih koji prate influencerske kanale? Treba li zaštititi djecu od svih negativnih utjecaja koji im onemogućuju pozitivan i skladan razvoj (pod tim mislimo na djetetovo obrazovanje, psihofizičko zdravlje i izgrađivanje djeteta kao osobe kroz usvaja ispravne moralne i društvene vrijednosti i načela)?

Poveznica na prezentaciju.

Treba li ignorirati ovaj problem kao nešto prolazno? Ili treba cenzurirati i zabraniti praćenje influencerskih video kanala djeci i mladima, jer ih čine metom iskorištavanja, metom negativnih utjecaja i moralnih načela?

Metode rada radionice ili predavanja mogu biti debata, parlaonica, forum kazalište, igranje uloga, pisanje kritičkog osvrta i drugo. Ovdje je izabrana debata, kao argumentirana rasprava.

Ključni pojmovi: influencer, utjecajnik, kritičko mišljenje.

Uvod

Za razvoj učenika kao cjelovite osobe važno je da činjenice ne prihvaćaju kao nešto konačno već da se prema informacijama koje primaju, stavovima i vrijednostima odnose kritički. Jedna od strategija poučavanja kritičkog mišljenja je debata. Ciljevi debatnog programa su: razvoj kritičkog mišljenja, razvoj komunikacijskih i govorničkih vještina, razvoj socijalnih vještina, razvoj samopoštovanja i razvoj demokratskog ponašanja.

O influencerima

Na samom početku potrebno je definirati influencere. Riječ influencer u engleskome jeziku označava  osobu ili skupinu osoba koja ima nekakav utjecaj. U poslovnome svijetu influencer je  osoba koji može utjecati na poslovne odluke zbog svog ugleda, položaja  te je njegovo  mišljenje važno i ima  težinu. Riječ influencer ne pripada hrvatskom standardnomu jeziku i prevodimo je kao utjecajnik. I u engleskome i hrvatskome jeziku, koristi se u vezi s društvenim mrežama i popularnošću koju osoba na njima ima. Influenceri su u tome kontekstu često poznate, ali i potpuno nepoznate osobe. Mogu biti stručnjaci u pojedinim područjima, ali i nestručnjaci. U pravilu su osobe koje na društvenim mrežama imaju mnogo sljedbenika.

Influence marketing je vrsta marketinga u kojem se fokus stavlja na ljude koji imaju utjecaja na određenom tržištu, u ovom slučaju na maloljetničku populaciju. Industrija influencer marketinga zadnjih je nekoliko godina doživjela ogroman rast, a njegova globalna vrijednost u 2019. godini procjenjuje se preko dvije milijarde američkih dolara.

Zašto uopće govorimo o ovoj temi?

Zbog velikog utjecaja kojeg influenceri mogu imati na djecu i mlade, često su meta negativnih utjecaja, jer influenceri koriste sadržaje bez recenzija i selekcija te neprimjereni rječnik, a neki su sadržaji i upitnih moralnih načela.

Razvojna psihologija vrlo jasno govori o osobinama djece i izazovima s kojima se suočavaju u svom odrastanju. Čimbenici, koji utječu na razvoj osobe su, osim nasljeđa, iskustvo koje osoba dobiva iz svoje okoline. Odrastanje je buran proces. Najveće promjene događaju se u pubertetu. Važno je naglasiti u tom procesu odrastanja – potragu za identitetom. Influencerski posao nije dobar preduvjet za ispravnom potragom identiteta.

Maloljetnici nisu biološki, socijalno, psihološki  ni  emocionalno  zrele osobe. Oni se razvijaju. S obzirom da nemaju iskustva ni znanja, lako postaju mete negativnih utjecaja. Neke osobine  maloljetnika mogu biti asocijalnost, nepoštivanje autoriteta, prkos, inat, neposlušnosti, neprijateljsko raspoloženje prema drugima, destruktivnost, impulzivnost, emocionalna i socijalna nezrelost, avanturizam. Ako uz neke navedene osobine još prati nekog s previsokim samopoštovanjem, umišljenim i prepotentnim, to nije dobar uvjet za zdravo odrastanje.

Svi mi kroz život formiramo sliku o sebi. Influenceri su stvorili fantastičnu sliku o sebi, na osnovu lajkova i komentara. Oni sebe precjenjuju. Često su arogantni, puni sebe, oholi i bahati te su stvorili idealnu sliku o sebi, ali sliku koja nije realna. Influenceri nameću vrijednosti, a imaju iskrivljenu sliku stvarnosti i kao takvi utječu na druge. Djeca su ranjiva skupina. Ona su spužve.

Potreba za raspravom s učenicima

Anonimnim anketnim upitnikom u google formsu, psihologinja je ispitala učenike 7. i 8. razreda. 113 učenika odgovorilo je na anketu. ( https://forms.gle/H7qbDEbNtBBHXv5H9 ) Relevantna pitanja iz upitnika (uz spol i razred) su:

  • Prate li nekog influencera?
  • Koliko vremena provode prateći influencerske kanale?
  • Kada ih prate? U koje doba dana?
  • Koje video kanale prate?
  • Imena influencera koje prate
  • Razlozi praćenja

Uočeno je da 87 % djevojčica i 67 % dječaka – učenika 7. i 8. razreda prati influencerske kanale. Učenici ističu da ih prate najčešće na YouTubu. Uglavnom navode da prate influencere: Baka Prase, Choda, MarkoKC, SaamooPetraa, Kimi’s Life, Gloria Berger, 8Rasta9 i druge. Prate ih u svako doba dana, ali najčešće ujutro nakon buđenja. Za razloge praćenja uglavnom navode „ne znam“, „smiješno je“, „zabavno mi je“, ali i „jer svi prate“.
Iz svega navedenog proizlazi potreba rasprave s učenicima.

Tijek radionice

Proveden je debatni tip rada:

1. Voditeljica objašnjava pojmove influencer, utjecajnik, influencerski kanali.

2. Učenici gledaju dijelove influencerskih kanala koje su naveli u anketi bez komentara voditeljice:

https://www.youtube.com/watch?v=Tq8DXBalnQY&t=2s
https://www.youtube.com/watch?v=VxqkROKAUXo&t=240s
https://www.youtube.com/watch?v=74vJVGxug0U&t=493s
https://www.youtube.com/watch?v=EwaP9bv-rDU&t=104s
https://www.youtube.com/watch?v=ey_iOrtRsFs
https://www.youtube.com/watch?v=uIkUMmMbp4M&t=120s

3. Metodom oluja u mozgu – učenici navode sve razloge koji im padaju na pamet bez procjene i komentara, a odnose se na prednosti i mane praćenja influencerkih kanala. Ideje se zapisuju na ploči.

4. Učenici potom u parovima ili manjim skupinama, dobivaju tvrdnje koje moraju pobiti bez obzira slažu li s njom ili ne.

5. Pred svima odgovaraju na postavljeno pitanje (pobijanje određene tvrdnje).

Tvrdnje koje učenici navode:

image

Zaključak

Ovakvom aktivnošću učenici sagledavaju obje strane gledanja influencerskih kanala, promišljaju i stvaraju stav.

Bitno je ne zabraniti gledanje influencerskih kanala. Potrebno je učenike pripremiti za sve nove izazove i nove sfere komunikacije.

Djecu koja gledaju influencerske kanale potrebno je potaknutu da sami dođu do zaključka što se događa. Samo djeca koja nauče kritički misliti, odgovorno se ponašati i promišljati moći će kvalitetno i sigurno odrastati.

Preporuke učiteljima

Voditelj postavlja osmišljena pitanja pazeći da ne sugerira odgovore te da nikako ne kritizira influencere. Cilj je navesti učenike na kritičko promišljaje tako da se naglašavaju dobre strane praćenja influencera pa da ih učenici potom pobijaju!

Preporuka za roditelje

Recept u odgoju ne postoji, ali postoji preporuka.

Postavite djetetu koje gleda influencerske kanale pitanja: Što je dobro u njima? Zašto ih se gleda? Neka to i napišu. Zatim neka navedu što nije dobro, što je loše. Pomozite im pritom u razmišljanju i nabrajanju. Zajedno pogledajte navedene  kanale i obratite pažnju na sadržaje, na govor i prezentacijske sposobnosti, na osobine ličnosti, na šminku i izgled. Osvijestite djetetu način na koji im se influenceri približavaju i na koji način stvaraju bliskost. Zadržite se na pozitivnim sadržajima, poput metodičkih i logičkih igri, putopisima, odijevanju, kuhanju ili možda nešto što se ne usude pitati vas.

Tjedan sigurnijeg interneta

ruzica_filipovic

Ružica Filipović

Sažetak

U Osnovnoj školi Grigora Viteza u Zagrebu je održan Tjedan sigurnijeg interneta od 8. veljače do 12. veljače 2021. godine. Sudjelovali su učenici od 1. – 8. razreda koji su se upoznali s pravilima sigurnog korištenja Interneta i potencijalnim opasnostima koje vrebaju nesavjesne korisnike u različitim aktivnostima. Saznali su što je E-nasilje, koje su vrste i oblici e-nasilja, kako ga prepoznati, što napraviti ako se nađu u opasnoj situaciji i kako savjesno i odgovorno koristiti društvene mreže i različite chat roomove tijekom igranja online igara. Svoje znanje su provjerili u kvizu.

Ključne riječi: sigurniji Internet, DSI 2021, e-nasilje, cyberbullyng, društvene mreže.

Uvod

Ove godine se Dan sigurnijeg Interneta obilježavao 9. veljače 2021. godine. S obzirom da nemaju svi učenici tada informatiku, obilježili smo ovaj događaj cijeli tjedan. Tijekom tjedna su svi razredi nakon održane prezentacije u prvom dijelu sata imali svoju zadanu radionicu koju su po dogovoru napravili s digitalnim alatom po želji, a na kraju sata su rješavali kviz o Sigurnosti na internetu. Radove smo izložili u informatičkoj učionici i na školskoj web stranici.

Središnji dio

Prezentacija
U prvom dijelu sata su učenici poslušali prezentaciju o Cyberbullyngu i pravilima ponašanja na Internetu. Tijekom prezentacije su učenici, potaknuti primjerima s prezentacije, dijelili svoja iskustva koja su imali prilikom korištenja različitih društvenih mreža i chat roomova u online igrama. Nakon prezentacije su pogledali nekoliko videa o kojima smo raspravili kroz kratku debatu.

Radionice
Nakon odslušane prezentacije učenici su dobili zadatke za radionice podijeljene prema razredima. Svaki razred je radio plakat s određenom temom. Radionice po razredima su bile slijedeće:

5. razred – Elektroničko nasilje (općenito); Osnovna pravila za sigurno korištenje Interneta i društvenih mreža; Internetski superheroji predstavljaju pravila sigurnog korištenja interneta.

6. razred – Posljedice E-nasilja; Važni telefonski brojevi u slučaju E-nasilja; Siguran na internetu- strip.

7. razred – Žrtve E-nasilja; Internetski trolovi

8. razred – Počinitelji E-nasilja; Što mogu učiniti ako sumnjam na E-nasilje

Svoje radove za plakat su mogli izrađivati s alatom po želji, a najčešće su se koristili alati: Word, Canva, Power Point, Paint, Pixton, Kahoot i Book Creator. Unutar razreda su se dogovorili tko će odraditi koji dio zadane teme kako bi dobili jedan grupni plakat.

Prezentiranje radova

Nakon što su završili plakate, učenici su predstavili svoje radove. Oni učenici koji su izradili kviz na zadanu temu su tada postavili poveznicu unutar razredne grupe kako bi svi mogli odigrati. Plakate koje su izradili učenici od 5. – 8. razreda možete vidjeti na slijedećim slikama:

2. slika Sigurnost na internetu i društvenim mrežama1. slika E-nasilje
Slika 1. Sigurnost na internetu i društvenim mrežama     Slika 2. E-nasilje

3. slika Internetski superheroji i pravila sigurnosti4. slika Posljedice e-nasilja
Slika 4. Internetski superheroji             Slika 5. Posljedice E-nasilja

5. slika Važni telefonski brojevi6. slika Siguran na internetu
Slika 6.Važni telefonski brojevi             Slika 7. Strip – Siguran na internetu

7. slika  Žrtve E-nasilja8. slika Internetski trolovi
Slika 8. Žrtve E-nasilja                 Slika 9. Internetski trolovi

9. slika Počinitelji e-nasilja10. slika Projekt Arachnid
Slika 10. Počinitelji E-nasilja                  Slika 11. Projekt Arachnid

11. slika Što mogu učiniti
Slika 12. Što mogu učiniti

Kviz za kraj

Nakon prezentiranja radova, učenici su odigrali kviz u alatu Quzzies kako bi provjerili što su naučili tijekom sata. Natjecali su se jedni protiv drugih, a svoje i suparničke rezultate tijekom igranja su mogli pratiti na projekciji.

Zaključak: Ove godine je za isplanirane zadatke bilo potrebno više vremena od predviđena dva školska sata i nisu sve grupe stigle odraditi prezentiranje radova i odigrati kviz pa ćemo aktivnosti odraditi na slijedećem satu. Dosta planiranog vremena je otišlo na aktivnu raspravu tijekom prezentacije u prvom dijelu sata i učenička iskustva s kojima su se susreli prilikom korištenja različitih društvenih mreža jer su na takvim platformama gotovo svakodnevno. Svi učenici su aktivno sudjelovali tijekom sata i rado su dijelili svoja dosadašnja iskustva na Internetu. Ono što sam mogla zaključiti tijekom prezentacije je da je trećina učenika po razredima bilo zatečeno nekim oblicima e-nasilja koje su smatrali „normalnim“ posebice na društvenim mrežama pa smatram da im je ova tema na satu informatike pomogla u boljem uočavanju i sprječavanju istog.

Literatura

  1. Svi edukativni materijali su preuzeti sa stranice: https://csi.hr/dan-sigurnijeg-interneta/