TED Transatlantic Educators Dialogue 2015

natasa_ljubic_klemse

Nataša Ljubić Klemše

TED pictureT.E.D. je program Sveučilišta u Illinoisu  koji obrazovnim stručnjacima Sjedinjenih Američkih Država i Europe nudi mogućnost da online izmjenjuju iskustva iz prakse i diskutiraju o različitim obrazovnim temama u kojima će otkrivati sličnosti i razlike.

Ovakav oblik obrazovne diplomacije obrazovnim stručnjacima osigurava da iz više perspektiva razgovaraju i raspravljaju o obrazovnim sustavima svojih zemalja te da prevladaju različite kulturne prepreke, nesporazume i zablude.

clip_image002Ovogodišnji T.E.D. 2015 predstavlja četvrtu generaciju prekooceanskih obrazovnih razgovora.

Kao jedina sudionica iz Republike Hrvatske imala sam čast predstaviti svoju državu RH i s obrazovnim stručnjacima iz cijelog svijeta razgovarati o obrazovanju u Hrvatskoj, predstaviti ga po određenim sastavnicama te saznati o obrazovnim sustavima drugih država svijeta.

Online suradnja se odvijala tjedno, u trajanju od 90 minuta, od veljače do svibnja 2015. Koordinatorica je bila Lucinda Morgan, doktorandica Sveučilišta u Illinoisu. Za komunikaciju je korištena platforma Blackboard, a tehničku podršku osiguravalo je Sveučilište u Illinoisu. Platforma MOODLE korištena je suradnju i izmjenu iskustava sudionika, za razgovore, rasprave i dijaloge te za postavljanje svih sadržaja i radova koji su nastali tijekom suradnje i kao takva je dostupna sudionicima i po završetku događanja.

Nakon tri tjedna tijekom kojih smo se međusobno upoznali, tijekom kojih smo spoznali bit T.E.D. susreta i isplanirali sljedeći rad započeli smo s radom.

Svi su sudionici bili, prema osobnim interesima, podijeljeni na osam skupina. Svaka je skupina djelovala individualno te je pripremala zajedničku prezentaciju i popratne materijale. Sudjelujući u radnoj skupini „Technology int he Classroom“ („Tehnologija u razredu“) imala sam čast surađivati s mnogo stručnjaka iz SAD-a i Europe. U pripremi zajedničke prezentacije koristili smo mnogobrojne komunikacijske alate i surađivali i noću i danju, s obzirom na različite vremenske zone. Pripremili smo prezentaciju „Technology in the Classroom; Yesterday, Today and Tommorow“ u kojoj sam osobno radila na području obrazovanja sutra. Pripremila sam dio prezentacije o obrazovanju 3.0 koje između ostaloga uključuje i eTwinning. Prezentirala sam razred 3.0 i eTwinning kao njegov sastavni dio.

Tijekom ostalih prezentacija saznala sam kako impresionirati sudionike u sustavu obrazovanja, o različitim pristupima poučavanju, o evaluaciji i procjenama, o utjecaju religije u obrazovanju, o obrazovanju kod kuće, o utjecaju imigracije i migracije na obrazovanje te raznolikostima obrazovanja u ruralnim i urbanim sredinama, o mogućnostima međunarodne suradnje te o budućnosti obrazovanja.

Jedan od ishoda suradnje na T.E.D. je okupljanje sudionika T.E.D. 2015 27. lipnja 2015. u Briselu gdje će se neposrednom komunikacijom izmjenjivati mišljenja i iskustva sudionika.

Na radionici profesionalnog usavršavanja za eTwinning ambasadore u Latviji od 17. do 20. 6. 2015. imala sam priliku upoznati i sresti se s jednom od sudionica T.E.D. 2015. Vaivom Ozolinom s kojom sam surađivala u skupini „Tehnologija u razredu“. Neprocjenjivo iskustvo online suradnje pretvoreno u neposredni doživljaj susreta na Baltiku predstavlja poantu zajedničkog rada.

Vaiva i ja

T.E.D. kao novi oblik suradnje, prekooceanske suradnje, predstavlja mi potpuno novo iskustvo koje je značajno obogatilo moj profesionalni CV. Ponosna na sve nove spoznaje, na sva nova prijateljstva i poznanstva, na otvorene putove za suradnju ističem kako sam dostojno predstavila RH i kako sam sretna biti dijelom velikog svjetskog obrazovnog sustava.

Kako je Edmodo progovorio hrvatski

 ljiljana_LD

Ljiljana Lež-Drnjević

Edmodo, društvena obrazovna mreža više nije nepoznanica ni našim, hrvatskim nastavnicima. Sve ih se više odlučuje koristiti Edmodo za prikupljanje informacija, korisnih edukativnih materijala i razmjenjivanje iskustava s nastavnicima širom svijeta, a prije svega za dodatnu edukaciju učenika te sigurnu i neometanu komunikaciju i s učenicima i njihovim roditeljima. Učenici putem Edmoda mogu od svojeg nastavnika dobiti dodatnu literaturu, rješavati testove, surađivati s kolegama.

Prvi kontakt s Edmodo timom bio je još u studenom 2011. godine, a edukacija edukatora kroz Modul 5 u okviru ICT Edu projekta za edukaciju nastavnika započela je u srpnju 2014. i odabirom Edmoda kao jednog od alata koji će se projektom predstaviti. Edmodovo je sučelje bilo dostupno samo na engleskom jeziku. To je svakako bila jedna od otežavajućih okolnosti uporabe Edmoda, jer se kolege, a svakako i učenici te roditelji, često ne osjećaju dovoljno kompetentnima za korištenje programa na stranom jeziku. No, tome više nije tako.

U studenom 2014. godine jeTomislav Negulić, član CARNetovog odjela za podršku obrazovanju i član tima CARNetove E-learning akademije kao predavač i administrator, na prijedlog Allyse Vigil, predstavnice Edmoda, pozvao hrvatske nastavnike na volontersko prevođenje Edmoda na hrvatski jezik. Odazvalo ih se nekoliko, no lavovski dio posla odradila je „moćna trojka“ – Darija Dasović Rakijašić, profesorica informatike i računalstva u Tehničkoj školi Ruđera Boškovića u Vinkovcima, Ljiljana Lež-Drnjević, profesorica hrvatskoga jezika u Hotelijersko-turističkoj školi u Zagrebu i Tomislav Negulić.

IMG_5225Prevođenje platforme nije bilo nimalo jednostavno. Edmodo se odlučio za sustav prevođenja putem sustava OneSky, što je u svakom slučaju olakšavalo rad, no istovremeno prevoditeljima otežavalo posao. Naime, putem ovog se sustava prevode riječi i fraze izvučene iz konteksta, što itekako otežava prevođenje na hrvatski jezik s obzirom na gramatičku i sintaktičku složenost našeg jezika. Problema nije bilo dok su se prevodili „suhi“, sasvim jasni pojmovi. Poteškoću su predstavljale situacije kad nije bilo jednostavno procijeniti radi li se o muškom ili ženskom rodu, u kojem bi padežu riječ trebala biti i sve druge zahtjevne jezične okolnosti koje su dobro poznate poznavateljima obaju jezika. Iako se prevoditeljska trojka do studenoga nije poznavala, zajednički su se, poput dobro uigranog tima, uhvatili u koštac sa Scilama i Haribdama kvalitetnog prevođenja. Često su satima lomili glavu nad nekim pojmom, dopisivali se, razmjenjivali prijedloge, tražili bolje, preispitivali sami sebe je li u nekim slučajevima bolje ostaviti izvorni pojam ili ga ipak pokušati prevesti na što prihvatljiviji način, donosili odluku, a zatim se ponovo vraćali na početak. Ne jednom su se zaticali na platformi u isto vrijeme, najčešće noću, jer su tek tada imali slobodno vrijeme koje mogu posvetiti prevođenju Edmoda i slali jedni drugima poruke poput „Hajde, još samo jednu frazu“ ili pak „Više ne mogu – vrijeme je za odmor“.

Poticaj su nalazili u OneSkyjevoj tablici postotka prevedenog i prihvaćenog, na kojoj se hrvatski jezik nezaustavljivo penjao. Prestizao je velike svjetske jezike i ostavljao ih daleko za sobom. Uskoro se našao na drugom mjestu sa 100% prevedenim i prihvaćenim pojmovima i frazama. Na prvom je mjestu bio izvorni jezik platforme – engleski! Predstavnica Edmoda, gospođa Vigil, bila je iznenađena jednako koliko i hrvatski prevoditelji i uslijedilo je zasluženo čestitanje na predanom radu i trudu.

Danas je, samo tri mjeseca nakon Negulićeva poziva, Edmodo platforma i službeno na hrvatskom jeziku. Nastavnici, učenici i roditelji sada ga mogu koristiti na materinjem jeziku i potpuno suvereno vladati svim mogućnostima koje platforma nudi. Usprkos tome što se sav trud naših prevoditelja zasniva na tako nepopularnom volonterskom radu, oni se vrlo ozbiljno nadaju i daljnjem ozbiljnom radu na platformi – mogućoj lekturi i korekturi, jer tek sad mogu u cijelosti vidjeti svoj rad i uočiti sve pogreške koje su uslijedile zbog prevođenja bez konteksta te zbog pojmova koje je preveo Edmodo, a koji nisu u skladu s našim jezikom (možda se Edmodo u tim slučajevima poslužio online prevoditeljem?!).

Na ovom se svjetlom primjeru ponovo vidi koliko su truda i dobre volje spremni uložiti ljudi koji rade u našem obrazovnom sustavu i koliko su uza sve profesionalne nastavničke i privatne obveze spremni odvojiti vrijeme za dodatni rad na dobrobit učenika, za poboljšanje obrazovnog sustava te za uvođenje i prihvaćanje novih metoda učenja i poučavanja u učionici 21. stoljeća.

Burom do znanja

lidija_kralj

Lidija Kralj

clip_image001 Mi kontinentalci nemamo baš puno iskustva s Burom, ali zasigurno znamo da bura može „dopuhati“ puno stvari. Bura znanja „dopuhala“ je otvorene obrazovne sadržaje iz Rijeke do nas i cijelog svijeta Smiješak

Otvoreni obrazovni sadržaji (OER Open Educational Resources) odavno su dostupni na raznim poznatim sveučilištima, a još 2004. je s takvim oblikom objave obrazovnih sadržaja započeo slavni MIT.

Bura znanja stvorena je kao organizacija čija je osnovna djelatnost pretvaranje sadržaja izvedbenih programa kolegija na Sveučilištu u Rijeci u multimedijske lekcije koje su dostupne svima putem interneta. Besplatno.

clip_image002Takvim angažmanom žele potaknuti studente, ali i sve zainteresirane, da se uključe u znanstveni, istraživački i edukativni rad na Sveučilištu. Ideja je da se online ponudom vrhunski obrađene teorije pojedinoga kolegija oslobodi prostor i vrijeme za praktični rad u prostorijama fakulteta te da se na taj način potakne inovacija. S druge strane, ovaj model edukacije rješava logističke probleme pri trenutnom nastojanju da student sam složi svoj kurikulum kombinirajući kolegije koji ga zanimaju, bez obzira na to koji ih fakultet na Sveučilištu nudi.

Bura Znanja se bavi digitalizacijom sadržaja kolegija na Sveučilištu u Rijeci. No, to je također organizacija koja želi uvesti multimediju kao svakodnevnu praksu pri publikaciji događaja na Sveučilištu u Rijeci. Pri takvom širenju obrazovnih sadržaja, informacija i vijesti koriste niz online kanala kako bi bili što jednostavnije dostupni širem krugu korisnika.

Tako da Buru znanja možete pronaći na:

Njihova je vizija pružanje pomoći u pozicioniranju grada Rijeke kao centra sveučilišne aktivnosti u regiji i šire. Tržište znanja je globalno tržište, stoga vrijedna ekipa Bure Znanja planira paralelne objave sadržaja na hrvatskome i engleskome jeziku.

Bura Znanja je u ovome trenutku u fazi provedbe pilot projekta. U suradnji s prof.dr.sc.Predragom Šustarom, dekanom Filozofskog fakulteta u Rijeci i nositeljem kolegija Filozofija znanosti, objavljen je niz lekcija tog kolegija. Isto tako, u tijeku je izrada kolegija Logika, nositeljice prof.dr.sc.Majde Trobok, pročelnice Odsjeka za Filozofiju na Filozofskom fakultetu u Rijeci.

Jasno je da projekt ima i punu podršku Rektorata Sveučilišta u Rijeci Smiješak. Sa zanimanjem iščekujemo nove kolegije i uživamo u otkrivanju filozofije znanosti.

Kao primjer pogledajte što je “Kockarski pristup” u znanstvenoj praksi – Bayesov teorem

Ako se pitate kako smo mi otkrili Buru znanja, odgovor je jednostavan – Pavao Pahljina kojem zahvaljujemo na nesebičnom dijeljenju informacija.