Otok mogućnosti – More bez plastike

Ofelija Dragojević, Sanda Tasovac i Darka Pribudić

Sažetak

Zahvaljujući projektu Erasmus+ KA2 „Green SEEDS“, 20 razreda iz seoskih škola i otočnih škola razvilo je 20 „Seed Quest“, didaktičkih scenarija o svojim društvenim, kulturnim i ekološkim staništima u planinama i na malim otocima. Škole koje su sudjelovale u projektu smješteni su u sjevernoj Španjolskoj (Vigo), na Cipru, na otoku Kiosu u Grčkoj, u dolini Aoste i planinama Lessinia u sjevernoj Italiji, te naša škola na otoku Korčuli u Republici Hrvatskoj. Ove ruralne škole imale su zadatak tražiti škole i učenike iz istih zemalja ili iz inozemstva, koje imaju sjedišta u većim urbanim sredinama, kojima će prenositi znanja i iskustva o njihovoj kulturnoj i ekološkoj baštini. Ruralni učenici su svojim urbanim kolegama prezentirali kratke video zapise tehnikom digitalnog pripovijedanja kako bi opisali svoje aktivnosti, te zaključke onoga što su otkrili o svom okolišu. Svrha ovog projekta je osvijestiti učenike o važnosti očuvanja prirode i održive upotrebe prirodnih resursa.

Ključne riječi: more, plastika, zagađenje, plastične vrećice

Uvod

Glavna tema koja dominira cijelim projektom je „okoliš“, ali podteme koje smo sami mogli birati su sljedeće:

TEMA 1. Priroda i biološka raznolikost: zaštita prirodnog ekosustava
TEMA 2. Šume kao socio- ekonomska i prirodna vrijednost
TEMA 3. Obala kao socio- ekonomska i kulturna vrijednost
TEMA 4. More bez plastike

Naš tim (Plavi tim) je odabrao temu „ More bez plastike“

Radeći na ovoj temi učenici su radili na brojnim dokumentima koja su istražuju i obrađuju temu problema plastičnog otpada koji trenutno pluta morima i oceanima i to oko 100 do 150 milijuna tona. Prema podacima koji su dostupni svake godine ta brojka se poveća za 6,5 milijuna tona. Kao prvo procjenjivali smo koliko učenici znaju o štetnosti za prirodu plastike koja se baca svuda nekontrolirano. Zatim, kako doživljavaju zagađenje mora na kojem žive i od kojeg žive većina obitelji na našem otoku. Na terenskoj nastavi koju smo organizirali, mogli su se u stvarnosti suočiti s tim problemom jer smo posjetili predivnu plažu koja je prekrivena plastičnim i ostalim otpadom. Učenicima je postavljen zadatak za razmišljanje, kao i prikupljanje podataka za svoje izvještaje koje će izraditi te prezentirati u svojim učionicama. U sljedećoj aktivnosti metodom “Šest šešira” razvijali su svoje kritičko i analitičko mišljenje, rješavali problem i donosili odluke. Pomoću digitalne igre “Razvrstaj otpad” mogli su provjeriti svoje znanje o pravilnom razvrstavanju otpada. Koliko dobro poznaju što ide u koji spremnik te koliko otpada mogu razvrstati u zadanom vremenu. Kako bi učili o raznim metodama kojima svakodnevno mogu smanjiti svoj otpad, svako za sebe pomoću “Plastic fotoprint calculatora” izračunao je svoj ekološki otisak plastičnog otpada. Ove aktivnosti su raznolike i svaki učenik može primijeniti vještine kritičkog razmišljanja prema prirodi koja ga okružuje da bude jedan mali kamenčić u rješavanju tog velikog

Opis aktivnosti

1. Znanstveni monolog „Prijatelju moj“

Prvi dio počinje raspravom korištenjem alata Mentimetar gdje su učenici odgovorili na pitanje: Nabroji tri načina za koja misliš da se može spriječiti gomilanje otpada u moru.

Nakon toga poslušali su priču o moru, ljudima i budućnosti „ Znanstveni monolog – prijatelju moj “ https://youtu.be/rsT94fVBwa8 u kojem glumac Leon Lučev priča svoj doživljaj mora. Učenici su trebali razmisliti o sljedećim pitanjima:

• Što za tebe znači more?
• Koliko tvojim roditeljima (bakama i djedovima) znači?
• Razgovaraj s tvojim djedovima i bakama o ribama i moru u njihovom vremenu?
• Što se dogodilo?
• Što ti misliš, kako možemo zaštititi more?

Nakon toga na Padlet ploči trebali su podijeliti svoju priču i to kako bi izgledao njihov monolog s morem. Na nastavnom satu smo čitali odgovore na pitanja. Svi zajedno su sudjelovali i diskutirali odgovore.

2. Izračun recikliranja materijala

Nakon terenske nastave koja je organizirana u zaštićenom lokalitetu otoka Korčule po imenom Kočje, te lokalnoj uvali, plaži koja je prirodna ljepota, učenici su dobili sljedeće zadatke:

1. U grupama ili timovima koje smo već prije podijelili ( plavi tim, zeleni tim i žuti tim) učenici su trebali na hrpu staviti sav otpad koji su tijekom ovog izleta stvorili. Okvirno su trebali izračunati koliko to prosječno dnevno, a koliko godišnje svaki pojedinac stvori otpada u kilogramima.

2. Učenicima smo podijelili dokumente s podacima koliko je potrebno da se recikliraju određeni materijali. Na temelju sastava svojeg otpada potrebno je bilo izračunati koliko godina je potrebno da se reciklira sav otpad koji su stvorili, svako pojedinačno i svaki tim.

3. Kako bi mogli provjeriti koliko znaju o razvrstavanju otpada, igrali su virtualnu igricu. https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/0899bbfb-cd78-4626-bd34-206628fc582a/index.html

Putem zajedničkog dokumenta na One drive-u svaki učenik postavlja svoje podatke o dnevnoj i godišnjoj količini proizvedenog otpada. Nakon toga upisuju se rezultati koliko godina treba za recikliranje stvorenog otpada. Prokomentirali su dobivene rezultate. Što svako može napraviti kako bi smanjio te količine? Kako bi izgledale brojke kada bi svako krenuo od sebe? Ide li tetrapak u papir ili plastiku? Što s limenkama? Iako postoje lokalne razlike u razvrstavanju otpada i u tome što ide u koji spremnik i koje je spremnik boje, generalna pravila o razvrstavanju otpada su ista. Koliko dobro znaju što ide u koji spremnik i koliko otpadaka mogu razvrstati u zadano vrijeme? (Nastavnik ima uvid u dokument).

Nakon terenske nastave učenici su ispunjavali evaluacijski upitnik putem alata Forms.

Slika 1. Izračun recikliranja otpada

3. Plastični otisak

Učenici izračunavaju svoj plastični otisak. Kako će izračunati plastični otisak?

Ako se pitaju koja je godišnja potrošnja plastike, dajemo im da pogledaju kalkulator plastičnog otiska: Učenicima se objasnilo da krenu od svojih svakodnevnih potreba i kupovnih navika. Koliko plastičnih vrećica uzimaju prilikom kupovine namirnica? Koliko boca vode kupuju svaki tjedan? Prebrojali su sve i upisali vrijednosti u odgovarajuće okvire. Kalkulator otiska plastike dodaju svu plastiku koju su koristili tijekom godine.

Pomoću Plastc Fotoprint Calculatora https://www.omnicalculator.com/ecology/plastic-footprint učenici svako za sebe izračunava godišnju potrošnju plastike, te upisuje podatke u već prije predloženi dokument u One drive dokument te ih uspoređuje s prijašnjim podacima.

4. Dokumentarni film „Life on our planet“

Zajedničko gledanje dokumentarnog filma Davida Attenborougha “Life on our planet” https://bit.ly/3rA9YJb Učenici su nakon gledanja filma iznosili svoje dojmove o filmu te prokomentirali koje su probleme prepoznali u svojoj okolini. Putem aplikacije Mentimetar su naveli ugrožene i/ili izumrle vrste u Jadranskom moru te su radom u parovima izradili plakate (Canva) o ugroženim vrstama i uzrocima njihovog izumiranja. Najbolji plakati su izloženi u predvorju škole.

5. Šest šešira za raspravu

Učenici su imali zadatak pogledati sljedeće resurse:

https://www.dw.com/hr/kako-plastiku-otjerati-iz-mora/a-16743098
https://www.bezplastike.eu/
https://www.lec.hr/jadran-bez-plastike
https://www.nationalgeographic.org/encyclopedia/great-pacific-garbage-patch/

Podijeljeni su u 6 skupina. Pomoću pitanja pripremljeni su za metodu “Šest šešira” u kojoj smo postavili problem o kojem se iz različitih uloga raspravljalo. Problemsko pitanje: ”Kako spriječiti prekomjerno zagađivanje mora plastičnim otpadom?”

Učenici su pregledali i proučili materijale koje su dobili. Pomoću metode koja razvija kritičko mišljenje, pomaže u rješavanju problema i donošenju odluke. Dobili su listiće s bojama: plave, žute, crvene, crne, bijele i zelene, te slučajnim odabirom uzimaju svoj listić. U ovim svim bojama pripremljeni su šeširi koje učenici imaju na svojim glavama kada raspravljaju. Kada je svako odabrao svoju boju dobio je točne upute kako se pripremiti za diskusiju. Pitanje koje je postavljeno učenicima: Kako spriječiti prekomjerno zagađivanje mora plastičnim otpadom?

Učenici na ovaj način komunikacije dijele mišljenja na šest različitih načina. Nakon određenog vremena promijene boje šešira tj. sami odabiru boju i zastupaju mišljenja prema novoj boji.

Stavi šešir na glavu – kakva su tvoja razmišljanja dok imaš taj šešir?

6. Potraga za blagom

Projektni zadatak sastoji se iz 3 dijela. Prvi i onaj najvažniji je skupljanje i odvajanje 3 različite vrste otpada. Učenici su najprije podijeljeni u 2 grupe.

1. Krenuli su s jedne plaže te prate obalu u 1 km duljine te prikupljaju 3 različite vrste otpada: papir/karton, plastiku i staklo. Dodijeljene su im vreće i rukavice. Također, na početku su dobili zagonetku koju moraju riješiti kako bi pronašli sljedeći trag (bocu sa idućim zadatkom).

2. Kada su pronašli bocu sa zadatkom, rješenje su trebali proslijediti nastavnici mobitelom, kako bi im ona poslala preostali dio zadatka, a taj je da po dvoje učenika mora otrčati 1.5 km u što kraćem vremenskom roku prateći aktivnost s unaprijed dogovorenom aplikacijom. Pratio se dolazak ostalih učenika u cilj, te se skupljeni otpad “bodovao” kako bi doznali pobjednika u ovoj neobičnoj utrci.

3. Nakon bodovanja, učenici su odradili par vježbi istezanja, te povratak trčanjem do plaže hotela Posejdon.

4. Prikupljeni otpad kasnije se morao razložiti u posebne kontejnere.

*Zagonetka:” Pronaći ćeš me na putu, putokaz će ti reći,
A kad me pronađeš, neće biti kraja tvojoj sreći!
Riješi me u što kraćem roku te nastavnici pošalji zadatka sliku,
Te brzim odgovorom stvori za pobjedu priliku!”

7. Naše ruke čine plažu ljepšom

Učenici su od prethodno prikupljenog i razloženog otpada s plaže, u ovom slučaju plastike, napravili svoj proizvod koji su podijeliti sa lokalnom zajednicom. Odnosno, u dogovoru sa lokalnom turističkom zajednicom su dogovoriti 3 plaže u kojima su postaviti svoje kante, a s lokalnim komunalnim poduzećem su dogovoriti odvoz prikupljenog otpada. Učenici sami stvaraju svoj proizvod (kantu), pozivaju predstavnike navedenih poduzeća i zajednica te im prezentiraju svoju ideju.

Slika 2 . Naše ruke čine plažu ljepšom

Proces

1. Prikupiti dovoljan broj boca s kojima će biti moguće izraditi 3 veće kante za smeće. Te kante će služiti samo za prikupljanje plastike na odabranim plažama.

2. Upute za izradu kanti: https://content.instructables.com/pdfs/ELS/57NT/GRHJHMF0/Trash-can-made-of-plastic-bottles.pdf

3. Nakon izrade kanti, napravili su prezentaciju korištenjem alata (Canva, PowerPoint) svog proizvoda, od izrade do cilja i namjene.

Organizirali su predstavljanje svog proizvoda, pozvali predstavnike turističke zajednice i komunalnog poduzeća, te s njima ostvarili suradnju. Predstavnik turističke zajednice u dogovoru s učenicima predložio je lokacije, a predstavnik komunalnog poduzeća -pražnjenje istih. Nadamo se nastavku suradnje i proizvodnji ove kante u što većem broju, te stavljanje na veći broj plaža.

8. Video/foto tragači

Pronalazak plaža na kojima se zbog raznoraznih razloga nakupljaju veće količine smeća-tijekom zimskog perioda, nakon sezone. Pronalazak takvih plaža izvodio se biciklom. Učenici su se podijelili u grupe kako bi obišli što veći broj plaža. Putem mobilne aplikacije obavještavali su lokalno komunalno poduzeće koje prikuplja otpad i odnosi u reciklažno dvorište.

Proces

Za početak učenicima je zadano da biciklom obiđu lokalne plaže i poslikaju potencijalne onečišćene plaže te zapišu zapisnik koji se sastoji od osnovnih informacija: Opisati problem (potencijalno divlje odlagalište/plažu, fotografirati te zapisati lokaciju plaže.

Nakon toga, potrebno je prijaviti problem na mobilnu aplikaciju http://www.zakrpaj.to/ Vela Luka, gdje se automatski prijavljuje problem lokalnom komunalnom redarstvu te oni po pozivu izlaze na teren.

Nakon što se otpad s plaže sanira, potrebno je jednom od učenika iz grupe ponovno obići plažu te ponovno fotografirati, kako bi po završetku svih aktivnosti napravili ‘Prije-poslije’ izložbu te upozorili lokalno stanovništvo o važnosti zbrinjavanja otpada, kao i sakupljanja te sanaciji divljih odlagališta.

Planirano trajanje ove aktivnosti je mjesec dana (grupe učenika svaki vikend izlaze na teren te traže onečišćene plaže.tj.4 vikenda).

Nakon ove aktivnosti, organizirana je izložba slika koja je postavljena u hodniku škole, kao i na web i Facebook stranici škole.

Učenici po završetku mogu i dalje prijavljivati prostore i divlja odlagalište te tako osvijestiti i svoje ukućane i prijatelje da prijavljuju putem aplikacije zakrpaj.to Vela Luka.

9. Učenici izrađuju prezentaciju o aktivnostima u ovom projektu

Nakon svih aktivnosti koje su se odradile u ovom projektu, učenici podijeljeni u parove po slobodnom odabiru, napraviti su prezentaciju koja je sadržavala njihova nova saznanja o temi plastike u moru i svemu onome što su radili u ovom projektu. Za početak rada, učenici su se podijelili u parove po slobodnom izboru. Vođeno je računa da su parovi podjednakih sposobnosti i vještina informatičke pismenosti. Objašnjen im je zadatak koji imaju, a to je izrada prezentacije ( Canva, Power Point, Prezi, ClearSlide) koja će sadržavati sve ono što su naučili tijekom ovakvog načina učenja. Kada su svi parovi izradili traženo, svoje prezentacije predstavili su ispred ostalih učenika u svojem razredu. Trajanje prezentacije i izlaganja ograničeno je između 10 do 15 minuta. Učenicima je dostupna RUBRIKA kojom su se samovrednovali i vršnjački vrednovali svoje kolege. Najbolje ocijenjena prezentacija predstavljena je lokalnoj osnovnoj školi i djeci u vrtiću.

Zaključak

Glavni cilj i svrha ovog projekta je pomoći učenicima da shvate da je očuvanje okoliša jako važno pitanje koje zaokuplja cijeli svijet tj. da je to globalni problem. Na početku nastavnici raspravljaju s učenicima da vide njihova razmišljanja prije aktivnosti koje provode. Učenici istražuju podatke kako bi razvijali svoje kritičko razmišljanje i pojačali ekološku svijest. Pomoću raznih aktivnosti koje se provode u prirodi, na najbolji način su otkrili koji su to problemi koji se događaju s morem i plastičnim otpadom, te kako to djeluje na svih. Osim toga pomoću digitalnih alata sumirali su svoje znanje i prijedloge za rješenja o očuvanju okoliša, te su svoja saznanja prenosili dalje svojim kolegama u drugim školama ili odgojno obrazovnim ustanovama, te na najbolji način prikazati svoj otok kao „Otok mogućnosti“. Tijekom cijelog procesa učenja, provodila se evaluacija i vrednovanje.

Literatura

1. WFAdria, (25.1.2021.) Znanstveni monolozi: Tri priče o moru, ljudima i budućnosti <raspoloživo na: https://www.wwfadria.org/hr/?2005441/tri-audio-price-o-moru-ljudima-i-buducnosti >
2. Stephanie Höppner/Nenad Kreizer, (15.4.2013.) Kako plastiku otjerati iz mora? <raspoloživo na: https://www.dw.com/hr/kako-plastiku-otjerati-iz-mora/a-16743098 >
3. Za Zlarin bez plastike, <raspoloživo na: https://www.bezplastike.eu/ >
4. National Geografic Great Pacific Garbage Patch, <raspoloživo na: 
   https://content.instructables.com/pdfs/ELS/57NT/GRHJHMF0/Trash-can-made-of-plastic-bottles.pdf>
5. Attenborough, D. ( 2020.) Moj život na našem planetu, <raspoloživo na: https://www.netflix.com/hr/title/80216393?tctx=-97%2C-97%2C%2C%2C%2C&trackId=1427728
6. Aplikacija“ Zakrpaj to“, Geodetski zavod Rijeka, <raspoloživo na:  http://www.zakrpaj.to/>
7. Crotia.hr, Zaštićene vrste: < raspoloživo na
   https://croatia.hr/hr-HR/dozivljaji/aktivniodmor/ronjenje/zasticene-vrste>
8. Jardas,I. , Pallaoro, A., Vrgoč, N. (2016.) Ugroženost i zaštita ihtiofaune Hrvatskog dijela Jadrana,< raspoloživo na https://morehrvatskoblago.files.wordpress.com/2016/03/73-i-jardas.pdf>
9. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Bioraznolikost  ( 22.11.2017.) <raspoloživo na: http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/prirodne-vrijednosti-stanje-i-ocuvanje/bioraznolikost/morske-vrste>