Početno čitanje i pisanje u 1. razredu

osnovne škole i digitalni alati

vesna_kovacic

Vesna Kovačić

U Kurikulumu nastavnoga predmeta Hrvatski jezik jasno je navedena svrha učenja hrvatskog jezika: „Svrha je učenja i poučavanja nastavnog predmeta Hrvatski jezik osposobljavanje učenika za jasno, točno i prikladno sporazumijevanje hrvatskim standardnim jezikom, usvajanje znanja o jeziku kao sustavu, slobodno izražavanje misli, osjećaja i stavova te spoznavanje vlastitoga, narodnog i nacionalnog jezično-kulturnog identiteta. Učenicima se omogućuje primanje, razumijevanje, vrednovanje i stvaranje različitih govornih i pisanih tekstova primjenom komunikacijskih strategija. Učeniku je jezik najčešće sredstvo samospoznaje i spoznaje svijeta koji ga okružuje, a vještine slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i njihova međudjelovanja pridonose njegovoj osobnoj dobrobiti i omogućuju mu djelovanje u osobnim, društvenim, kulturnim i poslovnim prigodama.“

Ključne riječi: kurikulum, aplikacija ICT-AAC Glaskalica, čitanje, riječi, slova, Kokolingo, igre, Wordwall.

Da bi se dijete moglo sporazumijevati hrvatskim standardnim jezikom treba savladati jezične vještine slušanja, govorenja čitanja i pisanja. Slušanje i govorenje dijete uči spontano dok čitanje i pisanje treba vježbati da bi se razvilo. Ovdje ću ukratko opisati tijek učenja čitanja i pisanja u prvom razredu i nabrojati digitalne alate koji nam mogu u tome pomoći.

Prije polaska u prvi razred dijete bi trebalo imati usvojene određene predvještine kao što su uredan jezično-govorni razvoj, razvijena fonološka svjesnost, razvijena fina motorika, uredna koordinacija oko-ruka i razvijena orijentacija na papiru. Međutim tome nije tako . Sve više djece koji su upisani u prvi razred ne mogu izgovarati pravilno određene glasove, a fina motorika iz generacije u generaciju je sve lošija. Logopeda je nažalost premalo, tako da su učitelji prepušteni sami sebi.

Aplikacija ICT-AAC Glaskalica pomaže pri savladavanju fonološke svjesnosti koja predstavlja jednu od osnovnih predvještina čitanja. U tom smislu uključuje prepoznavanje prvog, zadnjeg ili svih glasova riječi. Nedavno je u ponudi Kokolingo (https://www.kokolingo.hr/) prva digitalna logopedska vježbenica. Obje aplikacije se naplaćuju ,ali uvelike mogu pomoći u artikulaciji glasova osobito ako je djetetu nedostupan logoped. Još uvijek, skoro dva desetljeća, popularna je aplikacija Učim slova i brojke s Hlapićem.

Tijek rada na satu obrade velikog i malog tiskanog slova

imageNa početku sata, u motivacijskom dijelu, najčešće se koristim malim pričama koje su prepune riječima koje započinju glasom koji taj dan obrađujemo. Priča može biti i u obliku stripa što je djeci još zanimljivije, a nama daje uvid u njihov govorni razvoj. Ovdje saznajemo je li dijete u mogućnosti prepoznati glasove u sredini, na početku ili na kraju riječi. Tu nam pomaže već spomenuta aplikacija Glaskalica.

Slijedi pisanje slova, tj. dio u kojem dijete uspostavlja vezu između slova i glasa. U tome nam može poslužiti alat Wordwall  (online alat za izradu interaktivnih igara u kojima je cilj doći do rješenja kroz razne zadatke u obliku popularnih igara.
https://wordwall.net/hr/resource/42529626

Povezivanje glasova u slogove i riječ

Slijedi dio u kojoj dijete uspostavlja vezu između slova i glasa. To je najteža i najvažnija faza u početnom čitanju i pisanju. Osim na prva, dijete obraća pozornost i na ostala slova u riječi te ih prevodi u njihovu glasovnu zamjenu.
https://wordwall.net/hr/resource/42529926

Čitanje riječi i rečenica

Ukoliko je dijete u mogućnosti napraviti glasovnu analizu i sintezu riječi, grafeme zamjenjuje s fonemima, čitanje postaje lakše i vještije. Naravno za to su nam potrebne mnogobrojne i raznovrsne vježbe. One moraju biti zanimljive i djetetu privlačne, a to nam upravo nude digitalni sadržaji.
https://wordwall.net/hr/resource/40131540

Zaključak

Na početku svog rada nisam bila zagovornik digitalnih alata u nastavi prvog razreda osnovne škole. Smatrala sam da im oni previše odvlače pažnju od stvarnog života, oduzimaju vrijeme koje bi djeca potrošila igrajući se u prirodi s vršnjacima. Bila sam mišljenja daje za slabu grafomotoriku upravo kriva digitalizacija. Sve to može biti točno ako roditelji ne postave jasnu granici. On je taj koji treba odrediti koje će digitalne alate dijete koristiti i koliko dugo. Na nama učiteljima je zadatak da im ponudimo upravo takve sadržaje koji će kod djeteta razvijati kognitivni razvoj, a ne ga udaljavati od stvarnog života. Učitelji informatike i razredni učitelji trebaju biti u partnerskom odnosu s roditeljima. Jedino tako će dijete dobiti sve kompetencije potrebne za život među kojima se nalazi i informatička pismenost.

Literatura

  1. Kurikulum za nastavni predmet hrvatski jezik(Ministarstvo znanosti i obrazovanja ,Narodne novine, 2019. )