Vanja Rušt
Sažetak
U Sloveniji ove godine obilježavamo već desetu obljetnicu Tradicionalnog slovenskog zajutarka. U tome sudjeluju svi vrtići i osnovne škole u Sloveniji. Provodi se svake godine trećeg petka u studenom. Djeca za zajutrak dobivaju kruh, maslac, med, mlijeko i jabuku od lokalnih proizvođača. Svrha Tradicionalnog slovenskog zajutarka je prije svega osvijestiti djecu o zdravoj prehrani, namjeni zajutarka te o proizvodnji hrane od strane lokalnog stanovništva.
Ključne riječi: vrtići, osnovne škole, kruh, maslac, med, mlijeko, jabuka.
Sažetak
U Sloveniji ove godine obilježavamo već desetu obljetnicu Tradicionalnog slovenskog zajutarka. U tome sudjeluju svi vrtići i osnovne škole u Sloveniji. Provodi se svake godine trećeg petka u studenom. Djeca za zajutrak dobivaju kruh, maslac, med, mlijeko i jabuku od lokalnih proizvođača. Svrha Tradicionalnog slovenskog zajutarka je prije svega osvijestiti djecu o zdravoj prehrani, namjeni zajutarka te o proizvodnji hrane od strane lokalnog stanovništva.
Ključne riječi: vrtići, osnovne škole, kruh, maslac, med, mlijeko, jabuka.
O
ve godine se obilježava već 10. godišnjica provođenja Tradicionalnog slovenskog zajutarka u svim školama i vrtićima u Sloveniji. Prvi put se Projekt Tradicionalni slovenski zajutrak u školama održao 18. studenog 2011. godine. Pokretač je bila Pčelarska zadruga Slovenije.
Slika 1. Logotip slovenskog tradicionalnog zajutrak
Svrha Tradicionalnog slovenskog zajutarka je prije svega osvješćivanje djece o važnosti 
pčela i pčelinjih proizvoda za zdravlje i dobrobit okoliša te konzumiranje hrane lokalnog porijekla. Također, o brizi za očuvanje zdravog i čistog okoliša kao i očuvanje ruralnog područja.
Slika 2. Kruh, maslac, med, mlijeko, jabuka
Tradicionalni slovenski zajutrak je događaj koji se provodi svake godine u vrtićima i školama diljem Slovenije svakog trećeg petka u studenom.
Djeca toga dana dobivaju namirnice domaćih ili lokalnih proizvođača:
- kruh (bio punozrnati kruh),
- maslac,
- domaći med (lokalni pčelar),
- nehomogenizirano mlijeko,
- domaća jabuka.
Na dan Slovenskog tradicionalnog zajutarka provode se razne aktivnosti pa tako prvi školski sat učenici s razrednikom u razredu razgovaraju o važnosti zajutarka.
Slika 3. Učenici tijekom tradicionalnog slovenskog zajutarka
Neke slovenske poslovice o zajutarku (doručku):
- Prazna vreća ne stoji uspravno.
- Po jutru se dan poznaje, po doručku pak jutro.
- Doručkuj kao kralj, ručaj kao princ, a večeraj kao siromah
Zajutrak je također poslovično jedan od najvažnijih obroka, jer njime već ujutro tijelu osiguravamo dovoljno energije za dnevne aktivnosti i rad. Važno je da zajutrak bude punovrijedan obrok koji tijelu osigurava esencijalne hranjive tvari. Najbolje je dijete u ranom djetinjstvu naviknuti na zajutrak pa se iz toga aspekta razvio projekt Tradicionalni slovenski zajutrak koji je u deset godina djelovanja pomogao u poboljšanju rezultata slovenske djece.
Dokazano je da doručkuje sve više djece te se trend pretilosti među slovenskim školarcima smanjuje. Toj promjeni je sigurno potpomogao i projekt Tradicionalnog slovenskog zajutarka kojem već godinama naglašavamo važnost redovitog zajutarka i konzumiranja što više domaće hrane. Zdrav zajutrak ima pozitivan učinak na zdravlje jer tijelu osigurava energiju za umni i fizički rad te pomaže da lakše održavamo tjelesnu težinu. Dječji mozak je posebno osjetljiv na nedostatak energije jer brže metabolizira glukozu. Zdrav i uravnotežen zajutrak potpomaže boljim kognitivnim sposobnostima što posebno dolazi do izražaja u aktivnostima koje zahtijevaju koncentraciju, pamćenje i rješavanje mentalnih zadataka.
Dovoljno je doručkovati 4 do 5 puta na tjedan kako bi se vidjeli pozitivni učinci na zdravlje.
Ključno je učenje o važnosti prehrane već od malih nogu kako bi djeca, osim važnosti zajutarka za zdravlje naučili i unaprijedili svoj odnos prema hrani, o njenoj proizvodnji i utjecaju na zdravlje ljudi. Istodobno, važno je upoznati ih s lokalnom proizvodnjom hrane kao i značajem poljoprivrede te prehrambene industrije.
Veliki naglasak dobivaju i pčele te pčelarstvo kao i zaštita okoliša.
Međunarodna godina voća i povrća se obilježava 2021. godine. Pokretač je Opća skupština UN-a na prijedlog Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO).
Svrha projekta je naglasiti važnost voća i povrća u prehrani, upozoriti na štetu koju čine otpadci hrane uzrokovani pogrešnim potrošačkim navikama i globalnom trgovinom. Kako su voće i povrće namirnice s najkraćim rokom trajanja, ključni su načini transporta i skladištenja u trgovini kao i kod kuće.
Najčešći razlozi za preskakanje doručka su rano buđenje za učenike putnike, predugo spavanje, nedostatak apetita, mučnina, spajanje zajutarka i doručka, višak kalorija kod tinejdžera – strah od debljanja, a u današnje vrijeme utječe i preopterećenost te nedostatak vremena.
Pogled kroz prozor 