Percepcija otvorene nastave

iz perspektive učenika

sonja_sare

Sonja Šare

Sažetak

Obrazovanje medicinskih sestara odvija se po petogodišnjem programu i zahtjeva suvremeni pristup u poučavanju. Tijekom poučavanja nastavnik/nastavnica planira metode i strategije poučavanja imajući na umu radno okruženje i očekivanja koja se postavljaju pred buduće medicinske sestre. Stoga je cilj ovog rada bio ispitati percepciju učenika medicinske škole o donošenju odluka i otvorenoj nastavi. Točnije, ispitano je postoji li razlika u percepciji učenika prvih i drugih razreda (općeobrazovno učenje) i učenika trećih, četvrtih i petih razreda (strukovno učenje). Rezultati pokazuju da ne postoji značajna razlika između ove dvije skupine ispitanika osim u tvrdnji „ Sudjelujem u određivanju datuma usmenog ispita“ (p<0,05).

Ključne riječi: nastava, samostalnost, odluke, medicinska sestra.

1.Uvod

Sestrinstvo je dinamična profesija, a obrazovanje medicinskih sestara je napredovalo od srednjoškolskog obrazovanja za zanimanje medicinske sestre opće njege/medicinskog tehničara opće njege do doktora znanosti. Sukladno dinamičnosti razvoja profesije razvija se i način poučavanja budućih medicinskih sestara (Bitlian, Aishmana, Raijana, Aini, Mohameda, 2016). U Hrvatskoj su brojne društvene i zdravstvene promjene utjecale na obrazovanje medicinskih sestara. Od školske godine 2010./2011. obrazovanje medicinskih sestara se izvodi prema Direktivi 2005/36/EZ i sastoji se od dvije godine općeobrazovnog i tri godine strukovnog učenja (Abou Aldan, 2019). Prema Direktivi, izrađen je Strukovni kurikulum koji promiče nastavu usmjerenu na učenika te traži promjene metoda i oblika rada. Prednost se daje otvorenim didaktičko-metodičkim sustavima koji učenicima i nastavnicima osiguravaju izbor sadržaja, metoda, oblika i uvjeta rada za ostvarivanje ishoda učenja. Tako se u nastavi zdravstvene njege preporuča istraživačka nastava, iskustvena nastava, projektna nastava, interdisciplinarni pristup te nadasve individualizirani pristup nastavi (Strukovni kurikulum za zanimanje medicinska sestra opće njege, 2011). Iako se nastava zdravstvene njege većim djelom izvodi u izvornoj stvarnosti na nastavnim bazama gdje se uvježbavaju vještine potrebne za sestrinsku praksu ipak se i teorijskom dijelu nastave treba pristupiti na suvremeni način. Stoga je cilj ovog rada bio ispitati percepciju učenika prema otvorenoj nastavi. Naime, otvoreno učenje osigurava učenicima fleksibilnost između mjesta i vremena izvođenja nastave te odabira nastavnih metoda (Caliskan, 2012). Suvremeni pristup poučavanju budućih medicinskih sestara zahtjeva od nastavnika da motivira učenike za sudjelovanje u svim fazama nastavnog procesa, od planiranja, provedbe do evaluacije. Tako je sudjelovanje učenika u planiranju nastave ujedno i ključ samostalnog učenja. Nadalje, u učenika se razvijaju otvorenost, aktivnost, samopouzdanje, neovisnost i organizacijske vještine (Mithans i Grmek, 2019) koje su i ključne u radu medicinske sestre. Bašić (2006) u analizi otvorene nastave kao teorijskog konstrukta iznalazi kako postoji velika šarolikost kao i brojnost pokušaja određenja što je to otvorena nastava. U pedagoškom pokušaju određenja pojma otvorene nastave ističe se stupanj samoodređenja i suodređenja procesa učenja koji postižu učenici, dok didaktičko-metodički pokušaj definiranja naglasak stavlja na povećanje samostalnosti učenika u donošenju odluka što nastavu čini otvorenijom (Bašić, 2006). Posebnost nastave zdravstvene njege je u osiguravanju znanja koja su specifična samo za sestrinstvo, a metode poučavanja trebaju biti izabrane kako bi osigurale kognitivno funkcioniranje više razine i sposobnosti donošenja odluka u kliničkim situacijama (Abou Aldan, 2019). Tako se otvorenim pristupom, nastavnicima omogućava da napuste monopol u planiranju nastave, uspostave simetričnu komunikacijsku strukturu i orijentiraju se se na interese, zahtjeve i životne potrebe učenika. Ponašanje učenika u otvorenoj nastavi karakterizira samostalnost u planiranju, izboru i provođenju aktivnosti, donošenje vlastite odluke o oblicima rada i mogućnostima kao i kooperacijski oblici rada. Osnovni oblici učenja u otvorenoj nastavi su tjedni plan rada, slobodni rad i projektna nastava (Bašić, 2006).

2. Cilj istraživanja

Cilj istraživanja bio je ispitati percepciju učenika srednje medicinske škole o otvorenoj nastavi i sudjelovanju u donošenju odluka u nastavi. Specifično pitanje bilo je ispitati postoji li razlika u percepciji otvorene nastave i donošenja odluka u nastavi između učenika prvih i drugih razreda te trećih, četvrtih i petih razreda srednje medicinske škole.

3. Postupak

Istraživanjem je obuhvaćeno 213 učenika srednje medicinske škole u Zadru u razredima opće obrazovnog učenja (prvi i drugi razred) i strukovnog učenja (treći, četvrti i peti razred). Za istraživanje se koristio upitnik sociodemografskih čimbenika (dob, spol i razred) i dijelovi Upitnika o otvorenoj nastavi i donošenju odluka u nastavi (Mithans i Grmek, 2019). Primjer pitanja „Sudjelujem u odabiru tema za seminarski rad“ i odgovori „sudjelujem“, ne sudjelujem“ i „ponekad“. Hi kvadrat testom je utvrđena razlika između učenika općeobrazovnog programa i strukovnog programa. Istraživač je sam provodio anketiranje. Učenicima su pročitane upute, a na pitanja su odgovarali metodom papir-olovka. Istraživanje se provodilo u siječnju i veljači 2020. godine.

4. Rezultati i rasprava

U istraživanju je sudjelovalo 213 učenika od prvog do petog razreda srednje medicinske škole (N=213) od čega 38;18% učenika i 175; 82% učenica. Učenici prvog i drugog razreda (N=74) se obrazuju prema planu i programu Strukovnog kurikuluma koji sadrži samo opće obrazovne predmete. Učenici trećeg, četvrtog i petog razreda (N=139) u planu i programu imaju predviđene samo strukovne predmete. Slika 1. prikazuje distribucija odgovora iz Upitnika o otvorenoj nastavi. Na tvrdnju „Sudjelujem u donošenju odluka o načinima poučavanja u razredu“ 13% učenika je odgovorilo potvrdno (sudjelujem), njih 33% ponekad, a 54% nikad. Nadalje se ispitivala tvrdnja „Sudjelujem u donošenju odluka o kriterijima ocjenjivanja“ s kojom se slaže 9% učenika, njih 23% ponekad, dok 68% učenika nikad nije sudjelovalo. Samo 9% učenika je sudjelovalo u određivanju količine domaće zadaće, njih 18% je ponekad, a čak 72% nikad nije imalo mogućnost utjecati na količinu zadaće. U donošenju odluka o korištenju nastavnih medija sudjelovalo je 15% učenika, njih 23% ponekad, a 62% nikad. Na tvrdnju „Sudjelujem u donošenju odluka o temi/sadržaju ispita“ 9% učenika je potvrdno odgovorilo, njih 18% je ponekad sudjelovalo, a 73% je negativno odgovorilo. O vrsti ispita moglo je odlučivati 8% učenika, njih 17% ponekad, dok 74% nisu imali mogućnosti odabrati vrstu ispita. Ipak nešto više učenika (12%) je imalo mogućnost sudjelovati u sastavljanju ispitnih pitanja, 16% ponekad, a 72% nikad. U određivanju datuma pismenog ispita sudjelovalo je 22% učenika, a određivanju datuma usmenog ispita njih 18%. Rezultati pokazuju kako 33% učenika sudjeluje u odabiru tema za seminarski rad, njih 35% ponekad i 31% nisu nikad odabrali samostalno temu seminarskog rada. Međutim, na tvrdnju u odlučivanju rasporeda sjedenja u razredu ipak se uočava veća samostalnost učenika. Tako njih 54% sudjeluje u samostalnom odabiru mjesta sjedenja u razredu, ponekad to ima priliku 22% učenika, a 23% sjedi na mjestu koje odredi nastavnik. Kako je cilj istraživanja bio ispitati postoji li razlika u odgovorima učenika prvih i drugih razreda (općeobrazovno učenje) i trećih, četvrtih i petih razreda (strukovno učenje) može se zaključiti kako ne postoji statistički značajna razlika, osim u desetom pitanju („Sudjelujem u donošenju odluka o vremenu usmenog ispita“) gdje postoji statistički značajna razlika na razini signifikantnosti od 5% (p<0,05).

Slika 1. Prikaz odgovora ispitanika Slika 1. Prikaz odgovora ispitanika
Izvor: Vlastito istraživanje

Rezultati istraživanja pokazuju kako učenici medicinske škole ne sudjeluju dovoljno u donošenju odluka u razredu. Međutim, istraživanja provedena u Sloveniji i Austriji prikazuju uključenost učenika u odabir tema pisanih radova (56,7%), rasporedu sjedenja u učionici (45,6%), termina pisanih provjera znanja (40,3%), izbora pomagala u nastavi (22,4%). Kao što je potvrđeno u ovom istraživanja, u članku (Mithnas i Grmek, 2019) samo je 14,5% učenika imalo priliku sudjelovati u donošenju kriterija ocjenjivanja. Mogućnosti poboljšanja ovih rezultata vidimo u korištenju suvremenih nastavnih metoda i strategija primjerice projektne nastave u kojoj nastavnik djeluje kao mentor, a učenici mogu odlučivati o svakoj etapi provedbe. Istraživanja pokazuju kako je značajna uloga nastavnika u kvaliteti nastave što iziskuje i kvalitetno i kontinuirano usavršavanje nastavnika (Mithans i Grmek, 2019). Ograničenje ovog istraživanja je mali broj ispitanika. U budućim istraživanjima bi trebalo ispitati percepciju otvorene nastave u odnosu na korištene metode i strategije poučavanja.

5. Zaključak

Tijek nastavnog procesa budućih medicinskih sestara obilježavaju pravilno planirane i raspoređene aktivnosti nastavnika i učenika. U središtu nastavnog procesa je učenik, koji treba naučiti samostalno učiti, razviti kritičku sposobnost i spremnost na kritiku, kompetenciju planiranja i djelovanja, odgovorno raditi, proširiti svoje komunikacijske i socijalne kompetencije kako bi učinkovito djelovao u budućem radnom kliničkom okruženju.

6. Literatura

  1. Abou Aldan, D. (2019). Metodika zdravstvene njege. Zagreb: Medicinska naklada.
  2. Bašić S. (2006). Otvorena nastava kao teorijski konstrukt. Pedagogijska istarživanja 3(1).21-32. https://hrcak.srce.hr/clanak/205383
  3. Bitlian Y., Aishman A., Raijana R., Aini A, Mohameda K .(2016). Factors influencing nursing learnes in selecting and engaging Open Distance Learning as a mode of study for tertiary nursing education. http://hdl.handle.net/11599/2628
  4. Caliskan H. (2012.) Open learning. Encyclopedia of the Sciences of Learning, diedit oleh Norbert M. Seel, 2516-2518.ttp://dx.doi.org/10.1007/978-1-4419-1428-6_52
  5. Mithans M, Grmek IM.(2019). Hrvatski časopis za odgoj i obrazvanje. VOL 21. https://doi.org/10.15516/cje.v21i0.3432
  6. Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege. https://mzo.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Obrazovanje/Udzbenici/JavniPoziv-op