Multikulturalizam

Marina Garić

Sažetak

Slovenci smo se na svojoj zemlji, na kojoj smo već generacijama, uvijek susretali sa doseljenicima i stranim zajednicama iz raznih grupacija iz drugih kulturnih okoliša. Nove su se kulture integrirale u novi okoliš ali su istovremeno i utjecale na našu kulturu.

Odgoj i obrazovanje glavni su čimbenici uspješne integracije djece doseljenika u slovensko društvo. Navedena dva čimbenika najučinkovitije doprinose stvaranju jednakih mogućnosti za uspješan osobni razvoj, uključivanju u radni i društveni život svih ljudi, bez obzira na njihovo porijeklo, spol, uvjerenja ili druge karakteristike.

Slovensko zakonodavstvo poduzelo je određene mjere na području integracije učenika imigranta u školski sustav, ali dosadašnja praksa u našoj školi, I. osnovnoj školi Celje, pokazuje da mjere nisu polučile zadovoljavajuće rezultate. Naime, poduzete mjere nisu u potpunosti provedene u praksi, kako je prethodno bilo i predviđeno. Upravo zbog tog razloga smatram da uspješnu integraciju učenika doseljenika i nesmetano praćenje pedagoškog procesa treba predvidjeti u obliku početnog jezičnog tečaja slovenskog jezika.

Svrha ovog članka je prezentirati i istražiti kako se u I. osnovnoj školi Celje provodi program integracije učenika doseljenika, s kakvim poteškoćama i preprekama se susreći te kako se odvija njihova integracija u odgojno-obrazovni sustav.

Ključne riječi: multikulturalizam, integracija, učenik doseljenik, odgojno-obrazovni sustav

Uvod

Multikulturalizam je pojam kojega možemo razumjeti na više načina. Znači li to možda očuvanje kulture koju doseljenici donose u novu državu? Ili možda znači osiguravanje ravnopravnog položaja doseljenika iz različitih kultura? Ili je to možda pojam koji nas upozorava na heterogenost društva, odnosno o suživotu različitih etničkih skupina (Shiffman, 2005).

U odgojno-obrazovni sustav svake godine uključuje se veliki broj djece doseljenika kojima je slovenski drugi jezik. Posljedica njihovog slabog znanja, odnosno neznanja slovenskog jezika razlog je brojnih poteškoća koje se manifestiraju u težem praćenju nastave, slabijem školskom uspjehu i težem uključivanju u širi socijalni okoliš.

Sama integracija učenika doseljenika u našoj školi predviđena je prvenstveno u obliku pružanja dodatne stručne pomoći učenicima doseljenicima, koja se odvija kao nastava osnova slovenskog jezika, a izvodi je više učitelja. Učenici doseljenici mogu postići uspjeh u odgojno-obrazovnom području pomoću niza različitih čimbenika. Osim učitelja, važnu ulogu u uspješnoj integraciji imaju i vršnjaci, a još važniju i roditelji doseljenika.

Veliki broj doseljenika dolazi iz država bivše Jugoslavije i Kosova, a postupno se oblikuju i druga i treća generacija doseljenika. Glavni zadatak doseljenika je da se što brže prilagode životu u Sloveniji, nauče slovenski jezik i da ga aktivno koriste. Uz sve navedeno, susreću se s brojnim problemima, a mogli bismo istaknuti negativan stav Slovenaca prema imigracijama radnika iz drugih republika, što se nažalost često pokazuje i u školi, kada dolazi do čestih sukoba između pojedinih učenika (Komac, 2007).

Jedno od najvažnijih sredstava socijalizacije djece i rada u školi svakako je usvajanje jezika. Dijete koje ne govori jezik okoline i škole, slabije će komunicirati i teže će se integrirati u okoliš, vjerojatnije će doživjeti nesporazume s vršnjacima, neće se osjećati jednakim, gubit će motivaciju i interes za učenje (Resman, 2003).

Klasifikacija učenika doseljenika

U ovoj godini u našoj školi imamo 504 učenika od kojih 28 učenika u prvom razredu ima status doseljenika. Svakako, potrebno je spomenuti i starije učenike doseljenike koji u manjem opsegu još uvijek pohađaju dodatnu nastavu slovenskog jezika i kojima je omogućen smanjeni broj ocjena i prilagodbi opsegu gradiva. Većina doseljenika dolazi iz bivših republika Jugoslavije, Kine i Kosova. Broj se povećava iz godine u godinu, a prvenstveno se povećao trend doseljavanja djece tijekom školske godine, što im u procesu integracije stvara dodatne probleme.

Naš školski okoliš odnosi se i na ulice i na područja u kojima je velika koncentracija doseljenika – stranaca, koja je neusporedivo veća od koncentracija ostalih okoliša u kojima se nalaze osnovne škole. Baš na tim mjestima tražimo uzorke za godišnji porast broja upisanih učenika doseljenika.

Većina tih učenika dolazi iz različitih kulturnih sredina u kojima su određeni uzorci ponašanja drugačiji i neprihvatljivi u našem okolišu. Zbog toga učenik treba vremena za upoznavanje s karakteristikama klime i kulture u novom okolišu, što postiže aktivnim učenjem slovenskog jezika u školi i izvan nje. Ovi se učenici nalaze u težem položaju jer su poteškoće s prilagodbom još veće i vrlo je teško pratiti nastavu pogotovo usred školske godine.

Integracija u I. OŠ Celje

U svemu tome na prvim linijama su učitelji koji takve učenike moraju uključiti u nastavu, što im opet predstavlja veliki problem jer većina takvih učenika ne poznaje čak ni osnove slovenskog jezika. Temeljem saznanja iz dosadašnje školske prakse, smatram da bi učenici doseljenici, koji se upisuju sredinom školske godine, najprije trebali pohađati tečaj slovenskog jezika kako bi se što prije naučili osnove jezika i jezične komunikacije, a tek nakon tečaja bi trebali pristupili normalnoj školskoj nastavi. Na taj način integracija ili uključivanje u naš školski sustav bilo bi lakše i ugodnije, kako za njih, tako i za pedagoške djelatnike. Dakle, zbog stalnih imigracija i integracije učenika doseljenika, pedagoški se djelatnici svakodnevno suočavaju s brojnim izazovima i hvataju u koštac s različitim kulturnim obrascima. Ipak, moramo naglasiti da njihov angažman uvelike ovisi o pedagoškim djelatnicima ali i o učenicima i roditeljima. Činjenica je da im učitelj ne može pomoći u nastavi i u potpunosti im se posvetiti jer u razredu postoje i drugi učenici kojima je pomoć prijeko potrebna. Nakon dolaska učenika doseljenika, razrednici će za njih kreirati prilagođene individualne programe (IP), koji se u samom procesu edukacije moraju uzimati u obzir. Razrednik učenika i roditelje upoznaje s IP-om koji izvod potpisuju, što znači da su upoznati s njim i da se slažu s napisanim. U pisanje teksta uključeni su i izvođači osnova slovenskog jezika. Na kraju školske godine razrednik i izvođači pišu evaluaciju i IP u papirnom obliku, i zajedno s ostalom dokumentacijom dokumentaciju šalju rukovodstvu škole. Na početku sljedeće školske godine IP se obnavlja za istog učenika; po isteku razdoblja od dvije godine od upisa učenika, nakon prekida izvođenja IP programa slijedi ponovna evaluacija. Praksa u školi pokazuje da neki učenici doseljenici dobro koriste status i prilagodbe koje im se nude u razdoblju od dvije godine, što im bitno olakšava učenje slovenskog jezika jer više ne postoje velike poteškoće s uspješnim razumijevanjem jezika.

Zaključak

Višejezičnost i interkulturalnost trebaju potaknuti sve učenike na upoznavanje i istraživanje vlastite kulture i jezika, kao i na upoznavanje i bolje razumijevanje drugih kultura i jezika. Kao što smo već spomenuli, u svakom razredu postoji učenik doseljenik za kojega je potrebno imati drugačiji pristup i način rada. S vidika savjetodavne službe svakako moram istaknuti da se savjetodavni djelatnici kao i učitelji zalažemo za što veću integraciju doseljenika u novu školu i za brže usvajanje slovenskog jezika. Na žalost nije dovoljan samo interes od strane učitelja i školske savjetodavne službe jer ključnu ulogu u bržoj integraciji i učenju jezika igraju i roditelji. Svakako mislim da bi prije uključivanja doseljenika u redoviti osnovnoškolski obrazovni program, najprije morali biti uključeni u kakav program odn. tečaj učenja slovenskog jezika. U većini slučajeva, nakon preseljenja u Sloveniju, djeca odmah započinju pohađati osnovnu školu bez potrebnih znanja o osnovama slovenskog jezika. Nažalost, učiteljima se zbog toga teško fokusirati na usvajanja onih osnovnih znanja, a još gore, većina ih dolazi u školu s neznanjem i nepoznavanjem osnovnih računskih operacija, što ukazuje na slabost i neorganiziranost školskog sustava njihove matične države te na nezainteresiranost roditelja. Obzirom na to da ih sve više dolazi u našu školu, a ista je situacija i u ostalim osnovnim školama, smatram da treba hitno uvesti mjere za organiziranje tečajeva za doseljenike koje bi trebali pohađati sve dok ne usvoje osnovne pojmove i jezične vještine potrebne za uspostavu komunikacije s nastavnicima i drugim učenicima.

Literatura:

1. Komac, M. (ur.) (2007). Priseljenci: študije o priseljevanju in vključevanju v slovensko družbo. Ljubljana: Inštitut za narodnostna vprašanja.
2. Resman, M. (2003). Interkulturna vzgoja in svetovanje. Sodobna pedagogika, 54(1), 60–79.
3. Shiffman, D. (2005). Korenine multikulturalizma. Delo Louisa Adamiča. Založba ZRC. Inštitut za slovensko izseljenstvo in migracije, Ljubljana.