Vršnjačka medijacija u školi

natalija_KR

Natalija Krstič Rant

Sažetak

S obzirom na to da su konflikti neizbježni, ponekad potrebni i neophodni za ljudski razvoj i napredak, nije pametno razmišljati o tome kako stvoriti okruženje bez konflikata. Važno je omogućiti djeci da se nauče pravilno suočavati s problemima u životu te ih rješavati. Ako dođe do konflikta, treba ga riješiti na učinkovit način koji je pogodan za svakoga i korektan prema ljudima. Jedan od načina rješavanja konflikata među učenicima je vršnjačka medijacija koja se već dugi niz godina provodi i u našoj školi. Budući da mnogi učenici žele naučiti mirno rješavati sporove, medijacija predstavlja jednu od metoda koja ih potiče da svoje konflikte rješavaju slušajući jedni druge i tako razvijaju kritičko mišljenje te uporabu vještina pri rješavanju konflikata. Ovakav način rješavanja konflikata razvili su i učenici naše škole tijekom obuke na radionicama za vršnjačke medijatore, koje su za njih provodili učitelji kvalificirani za školske medijatore, a kasnije su svoje znanje produbili praktičnom obukom sudjelujući u kampu.

Ključne riječi: medijacija, školska medijacija, vršnjačka medijacija, konflikt, učitelj, učenik.

1.Uvod

Dosadašnji načini upravljanja konfliktima u velikoj su se mjeri pokazali neuspješnima i neučinkovitima jer održavaju protivničku nastrojenost, iako sa sloganom da je potrebno surađivati ​​sa svojim protivnikom, što je ponekad vrlo teško. Svjesna sam da konflikte treba rješavati na učinkovit način koji je pogodan za svakoga i prihvatljiv za ljude. Medijacija je jedna od vrlo dobrih i učinkovitih metoda rješavanja sporova. Budući da sam i sama kvalificirana za školskog medijatora, svoje stečene vještine i znanje prvenstveno koristim u procesu medijacije, kada imam ulogu medijatorice, a tehnike komunikacije koristim i u svakodnevnim situacijama, kako na radnom mjestu, tako i u privatnom životu. Svi mi koji smo bili uključeni u školski život nekada smo i sami bili upleteni u konflikte. U školi nastaju konflikti zbog nanošenja uvreda, glasina, posuđivanja predmeta koji se ne vrate nazad, kao i teže vrste konflikata.

Medijacija donosi novi način komunikacije u školski prostor koji zahtijeva suradnju između učitelja, učenika, roditelja i uprave škole.

Medijacija predstavlja postupak u kojem sudionik može braniti i provoditi svoje interese koji nisu u skladu s interesima drugog, a opet dobiva priliku da ga se sasluša i uzme u obzir. Pri tome mu netko treći pomaže da u sudjelovanju pronađe put naprijed, koji će biti dobar za obje strane.

2. Medijacija u školi

2.1. Školska i vršnjačka medijacija

Spomenuta definicija odnosi se također na školsku i vršnjačku medijaciju. Riječ je o procesu u kojem treća, neutralna strana pomaže sukobljenim stranama u pronalaženju zajedničkog rješenja koje će omogućiti objema stranama da izađu iz spora zadovoljne i osnažene. Razlika između školske i vršnjačke medijacije uglavnom je u tome što školsku medijaciju provode profesionalci (stručni radnici) u školi, dok vršnjačku medijaciju provode sami učenici. Preporučuje se da školski medijatori budu pravilno osposobljeni, jer je mnogo veća vjerojatnost da će medijaciju profesionalno uvesti i provesti u školi.

Glavne prednosti medijacije u školi:

  • kada su u pitanju odnosi među uključenima fokus je na suradnji i ne na takmičarskom duhu;
  • odgovornost za rješenje odnosno ishod snose sami sudionici i na taj način sami odlučuju na koji će način riješiti svoj konflikt odnosno dogovoriti se;
  • samo sudionici znaju što je najbolje za njih;
  • medijator osigurava uravnoteženi omjer snaga;
  • proces je usmjeren na budućnost – na rješenje, a ne na prošlost i traženje uzroka događaja;
  • sudionici imaju potpunu slobodu izbora.

Pozitivni učinci:

  • poticanje pozitivne komunikacije;
  • smanjenje nasilja, isključenja iz škole i odgojnih mjera, kao što su opomene / ukori;
  • poticanje djece i adolescenata da preuzmu odgovornost za rješavanje vlastitih konflikata slušajući jedni druge i razvijajući kritičko i kreativno razmišljanje te vještine upravljanja konfliktima;
  • medijacija uči mirnom suočavanju s razlikama i različitošću te ulijeva djeci i adolescentima osjećaj za pravdu.

Medijator nastoji poticati na poštovanje i dostojanstvo te usmjerava ka potrazi za zajedničkim točkama i rješenjima. Neutralan je (ne iznosi svoje mišljenje o sadržaju i ne prosuđuje – dvjema stranama omogućuje jednakovrijedan položaj). On brine o procesu (ne prosuđuje sadržaj, ne daje savjete, ne prosuđuje tko je u pravu, a tko u krivu). Sluša, sažima, parafrazira i provjerava razumijevanje. Nije savjetnik i spasitelj – on je Slika 1suputnik u procesu traženja rješenja.

Medijant je sudionik u medijaciji koji pokušava naći zajedničko, najbolje rješenje s drugim medijantom s kojim je u sporu, uz pomoć medijatora.

Slika 1. Osnovna pravila

Faze medijacije dijelimo na:

  • uvod,
  • početnu fazu medijacije – definicija problema,
  • središnju fazu medijacije – istraživanje problema,
  • završnu fazu medijacije – traženje rješenja i sklapanje dogovora,
  • praćenje dogovora.

Prije početka medijacije, medijator izvodi uvod u kojem iznosi:

  • što je medijacija,
  • načela medijacije,
  • ulogu medijatora,
  • osnovna pravila,
  • i dobiva mandat (ovlaštenje) za provođenje medijacije.

3. Obuka vršnjačkih medijatora

3.1. Izvođenje radionica i sudjelovanje u kampu

U našoj školi imamo nekoliko učitelja – školskih medijatora obučenih za provođenje obuke učenika vršnjačke medijacije.

Obuka vršnjačkih medijatora interaktivan je i praktičan program. Uključuje niz demonstracija, vježbi, rasprava i igranja uloga. Interaktivnost ovog procesa je bitna. Kada učenici nastoje svladati nove koncepte, nauče još više.

Početkom školske godine, točnije u rujnu ili početkom listopada, školski medijatori pripremaju natječaj za obuku vršnjačkih medijatora. Registrirani učenici najprije moraju pohađati četiri radionice s teoretskim dijelom, nakon čega slijedi kamp, ​​gdje stečeno znanje primjenjuju tijekom izvođenja praktičnog dijela. Svake godine grupa šestaša pridružuje se sedmašima i osmašima, koji su prethodne godine postali vršnjački medijatori, sa željom da steknu još više znanja iz područja komunikacijskih vještina. Kamp pohađaju učenici koji su motivirani za rad i žele produbiti znanje stečeno na radionicama. Za sudjelovanje u kampu potrebna je prethodna suglasnost roditelja. Kamp organiziraju učitelji-mentori. Zajedno s učenicima u kampu još jednom ponovimo sadržaje koje su usvojili na radionicama: osnove vršnjačke medijacije, što je konflikt, koja su pravila vršnjačke medijacije, korake vršnjačke medijacije, komunikacijske vještine i vođenje vršnjačke medijacije. Slika 2.

Slika 2
Slika 2. Učenici pri izradi plakata

Učenici se iskušavaju u samom vođenju medijacije, međusobno se dopunjuju i evaluiraju. Slika 3. Svatko od kandidata dobiva i priručnik o medijaciji u kojem su detaljno opisani postupci medijacije i vježbe komunikacije, tako da svoje znanje učenici mogu još više produbiti. Dvodnevno druženje vrhunac je obrazovanja za buduće medijatore koji su se ranije susretali s osjećajima, konfliktima, postupkom i tehnikama medijacije te učili o njima. Nakon sudjelovanja u kampu, mentori još jednom provjeravaju koji kandidati ispunjavaju uvjete za stjecanje naziva Vršnjački medijator. Za učenike koji steknu naziv Vršnjački medijator, rad s medijacijama tek započinje. U školskoj smo knjižnici instalirali poštanski pretinac u koji učenik može anonimno ubaciti listić sa svojim imenom kao potvrdu da želi medijaciju. Međutim, u našoj školi učenike na medijaciju najčešće šalju učitelji razredne nastave. Na razini predmetne nastave ovih je slučajeva manje, što već pokazuje određeni napredak kada je riječ o poznavanju medijacije u našoj školi. Vršnjački medijatori izvode medijaciju u prostoru koji se naziva soba za medijaciju. Iako u počeSlika 3tku nije bilo puno medijacija, vršnjački medijatori su ustrajali, što znači da nisu izgubili motivaciju za rad. Uređeno je tako da se kasnije uvijek mogu posavjetovati sa svojim mentorima u vezi s pitanjima i problemima koji se pojavljuju u vođenju medijacije, a oni im pomažu u rješavanju takvih problema.

Slika 3. Izvođenje medijacije

4. Zaključak

Svrha izvođenja medijacije u školi ogleda se prvenstveno u tome da učenici spoznaju da “lijepa riječ lijepo mjesto pronađe!”. Ako znaš prihvatiti krivnju, znaš prihvatiti i sebe. Medijacija u našoj školi izvodi se uspješno i vjerujem da će se i ubuduće odvijati u našim prostorima. Općenito, mislim da je ideja o uključivanju vršnjačke medijacije u škole vrlo dobra, jer omogućuje razvijanje sposobnosti rješavanja konflikata kod učenika i adolescenata kojima će to trebati više puta u životu.

Medijacija je korak prema sustavu koji je fokusiran na čovjeka i predstavlja pomoć u održavanju suradnje unatoč konfliktima, kao i pomoć u razvijanju nove kulture odnosa. Sve će to naša djeca i djeca naše djece moći učiti u školama zahvaljujući izvođenju školske medijacije. Osim toga, kao vršnjački medijatori naučit će pomagati drugima kad se nađu u konfliktu.

Literatura

  1. Prgić, J. (2010). Šolska in vrstniška mediacija: vse kar morate vedeti o mediaciji v šoli. Griže: Svetovalno – izobraževalni center MI
  2. Prgić, J. ( 2011). Mediacija za otroke: konstruktivno reševanje konfliktov in mediacija za otroke od 4. do 9. leta. Griže: Svetovalno – izobraževalni center MI
  3. Iršič, M., Borštnar, I., Marič, I., Lorber, K. (2010). Šolska in vrstniška mediacija. Ljubljana: Zavod RAKMO