Razvoj vještina čitanja

adrijana_skok

Adrijana Skok

Sažetak

Čitanje je jedna od najvažnijih vještina u životu, a za njezino usvajanje potrebno je puno vježbe. U tu smo svrhu u školi osmislili Projekt čitanja koji uključuje učenike prve trijade. Provođenjem aktivnosti čitanja na nastavi i intenzivnih treninga čitanja u školi (satovi čitanja) i provođenjem paralelnog treninga čitanja kod kuće, pratili smo postavljene ciljeve – razvijanje tehnika čitanja i razumijevanja čitanja. Satovi čitanja zbog nastave na daljinu održavali su se putem alata za videokonferenciju Zoom te su nazvani Zoom satovi čitanja. Provođenje Zoom satova čitanja pod vodstvom učitelja i paralelno provođenje treninga čitanja kod kuće uz pomoć roditelja značajno je doprinijelo poboljšanju tehnike čitanja kod većine uključenih učenika.

Ključne riječi: razvijanje čitanja, Zoom satovi čitanja, trening čitanja kod kuće.

1. Uvod

Čitanje je složena vještina koju trebamo i koristimo cijeli život. U moderno doba važno jnaslovnicae razumijevanje i vrednovanje informacija koje uglavnom dobivamo iz pisanih izvora. Budući da se čitanje ne može izbjeći, vrlo je važno da čitanje savladamo što bolje (Kesič Dimic, 2010). Dijete se vrlo rano susreće sa čitanjem i pisanim izvorima. Sustavni proces učenja čitanja (opismenjavanja) započinje u prvoj trijadi obrazovanja. Učenje i stjecanje vještina čitanja povezuje se odnosno nadograđuju u fazama. Prvi korak na putu usvajanja čitanja je dobro usvojena tehnika čitanja i bogati rječnik (Pečjak, 1996). Automatizirana tehnika čitanja naime uvjetuje razumijevanje pročitanog i definira funkcionalno značenje čitanja. Za usvajanje i automatizaciju tehnike čitanja potrebna je redovita vježba u poticajnoj klimi i povezujuće-suradničkoj okolini.

2. Projekt čitanja u prvoj trijadi

Budući da su za usvajanje i automatizaciju tehnika čitanja, kao preduvjet za kasniji ilustracija pričerazvoj razumijevanja čitanja, osim učenja potrebne redovite vježbe, u našoj smo školi prije četiri godine osnovali Projekt čitanja u prvoj trijadi. U projekt su uključeni svi učenici prve trijade. Osmišljen je prema bihevioralno-kognitivnoj metodi. Održava se cijelu školsku godinu. Glavni ciljevi projekta jesu: upoznati se s konceptom čitanja, razviti tehnike čitanja i razviti razumijevanje čitanja. U njegovom okviru pratimo napredak učenika u čitanju, otkrivamo učenike s poteškoćama u čitanju i pisanju i pružamo odgovarajuće oblike pomoći. Osim aktivnosti čitanja u sklopu nastave, istovremeno se odvija također trening čitanja kod kuće te intenzivniji oblik pomoći u razvijanju čitanja u školi, koji smo nazvali satovi čitanja.

Specijalni pedagozi s vremenski ograničenim testovima čitanja provjeravamo razvoj tehnike čitanja kod svih učenika drugog i trećeg razreda. Za učenike koji postižu ispodprosječne rezultate aktiviramo dodatni oblik pomoći u razvoju tehnike čitanja. Razvoj tehnike čitanja u okviru satova čitanja odvija se u malim skupinama, izvan nastave, pod vodstvom učitelja. Osnovni ciljevi satova čitanja su razvoj tehnike čitanja i razumijevanja čitanja te obogaćivanje rječnika.

2.1. Zoom satovi čitanja

Budući da je izvođenje satova čitanja spriječeno zatvaranjem škola zbog kontrole širenja zaraze koronavirusom, planirane satove čitanja izvodili smo pomoću idnevnik čitanja-prvi cikalnternetskog alata Zoom. U tu smo svrhu satove čitanja preimenovali u Zoom satove čitanja. Zoom satove čitanja vodili su učitelji produženog boravka i specijalni pedagozi.

Razvijanje tehnike čitanja odvijalo se u skupinama koje su uključivale troje učenika na približno istoj razini čitanja. Učenici su se izmjenjivali u vježbanju tehnike čitanja naglas. Kraće tekstove pročitali su više puta. Istraživanja naime pokazuju da je ponavljanje čitanja istog teksta učinkovito jer čitanje sa svakim ponavljanjem postaje lakše, manje naporno i brže (Pečjak, 1996). Nakon čitanja, uslijedio je radnevnik čitanja-prvi cikal (2)zgovor o pročitanom. Učenici su tražili ključne podatke, imenovali su glavne osobe, mjesto i vrijeme događanja i saželi suštinu priče. Ponekad su bili utisci pročitanog teksta nadahnuće za likovno i lutkarsko stvaralaštvo učenika. Zoom satovi čitanja završavali su raznim igrama riječi i čitanja radi obogaćivanja rječnika.

Učenici trećih razreda istovremeno su bili uključeni u trening čitanja kod kuće. Uz redovite vježbe čitanja naglas i tiho, dobili su dodatne poticaje za čitanje u svrhu razvijanja razumijevanja čitanja i obogaćivanja rječnika.

2.2. Trening čitanja kod kuće

U trećem razredu se u okviru treninga čitanja kod kuće provode tri ciklusa čitanja. Četvrti ciklus čitanja odvija se u školi. Tijek treninga čitanja kod kuće slijedi koncept 4 x dnevnik čitanja- drugi cikal4: 4 tjedna, 4 dana, 4 minute glasnog čitanja, 4 minute tihog čitanja. Učenici čitaju gradivo po vlastitom izboru. Početnicima je potrebno osigurati odgovarajuće gradivo za čitanje, stoga smo u tu svrhu pripremili letak Koracima do čitanja. U suradnji sa školskom i gradskom knjižnicom gradivo za čitanje označili smo prema razinama čitanja: jedan otisak stopala označava prvu razinu – Započinjem, dva otiska čine drugu razinu – Bolji sam, a otisak tri stopala nalaze se na knjigama za čitatelje treće razine – Već znam.

Upute za vježbe čitanja kod kuće daju se roditeljima na roditeljskim sastancima na početku školske godine. Učenici svaki tjedan odabiru četiri “dana čitanja” kada vježbaju četiri minute glasnog čitanja, nakon toga nastavljaju još četiri minute s tihim čitanjem. “Dane čitanja” bilježe u dnevnik čitanja. Roditelji prate djecu tijekom čitanja i nude im pomoć u ispunjavanju dnevnika čitanja. Budući da su ciljevi čitanja u trećem razredu razviti tehnike čitanja, kao i obogatiti rječnik i razviti razumijevanje čitanja, dnevnici čitanja u trećem razredu sadrže također odabrane zadatke nakon čitanja, koji se nadograđuju prema ciklusima čitanja.

dnevnik čitanja- treči cikalU sklopu prvog ciklusa čitanja u tiskanim su materijalima (časopisi, novine, reklame…) potražili različite slogove, izrezali ih i zalijepili u dnevnik čitanja. Nakon toga su sastavljali riječi, izraze, fraze ili čak kraće rečenice.

U drugom ciklusu čitanja dnevnici čitanja sadržavali su igre riječi. Od zadanih početnih, završnih i srednjih slogova učenici su tvorili riječi. Nakon toga nove su riječi spojili u smislene rečenice i zapisali ih u dnevnik čitanja.

U trećem ciklusu čitanja u pročitanim tekstovima tražili su ključne podatke; odgovorili su tko se pojavljuje u tekstu, gdje i kada se priča odvija i što se događa u priči, čime su napravili sažetak priče. Odgovore su napisali u dnevnik čitanja i dodali ilustraciju.

Učenici su dnevnike čitanja ispunjavali kod kuće uz pomoć roditelja. Za redovito bilježenje datuma vježbi čitanja i obavljenih zadataka nakon čitanja, svaki su završeni tjedan dobivali naljepnicu koja je predstavljala četvrtinu konačne slike. Nakon završetka ciklusa čitanja od dobivenih naljepnica sastavili su cijelu sliku. U sklopu prvog ciklusa sastavili su sliku iz popularnog crtića, u drugom je ciklusu krajnji cilj bio sastaviti rebus i pronaći njegovo rješenje. Uspješno završen treći ciklus čitanja učenicima je donio slagalicu stripa.

U sklopu četvrtog ciklusa čitanja, koji se u cijelosti odvijao u školi, učenici trećih razreda postali su pravi pisci i tvorci svojih prvih autorskih djela. Dnevnicima čitanja dodali su naslovnicu, sadržaj i kolofon knjige te ilustracije. Pojedini učenici okušali su se u kreativnom pisanju priče. Knjige su na završnoj svečanosti primili od poznate slovenske dječje književnice.

3. Zaključak

Prvi ciklus čitanja i prva provjera razvoja tehnike čitanja provedena je na jesen, kada se nastava još odvijala u školama. Tijekom nastave na daljinu provedeni su drugi i treći ciklus treninga čitanja kod kuće. Usporedno su se odvijale intenzivne vježbe čitanja u sklopu Zoom satova čitanja koje su vodili učitelji. Vježbe čitanja izvodile su se kontinuirano uz poticaj učitelja odnosno roditelja, što je učinkovitije od povremenog izvođenja vježbi bez podrške odraslih osoba (Pečjak, 1996). Provođenje Zoom satova čitanja tijekom nastave na daljinu i usporednog provođenja drugog i trećeg ciklusa čitanja u okviru treninga čitanja kod kuće pozitivno je utjecalo na razvoj tehnike čitanja jer su provjere razvoja tehnike čitanja s vremenski ograničenim testovima čitanja, provedene nakon otvaranja škola, pokazale napredak u razvoju tehnike čitanja kod većine uključenih učenika.

4. Literatura

  1. Kesič Dimic, K. (2010.). Priporčnik o branju. Ljubljana: Alba 2000 založba, d.o.o.
  2. Pečjak, S. (1996.). Kako do boljšega branja: tehnike in metode za izboljšanje bralne učinkovitosti. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo in šport.