Primjer korištenja formativnog praćenja

i strategije učenja čitanja na satu Povijesti

ales_mardetko

Aleš Marđetko

Sažetak

Članak prikazuje uporabu elementa formativnog praćenja – provjera predznanja i elementa strategije učenja čitanja – matrica uspoređivanja na satovima povijesti. Lekcija je provedena u 9. razredu, u tematskom sklopu “Političke karakteristike 20. stoljeća”, nastavna jedinica Rat će završiti do Božića – Ratovanje. Glavni sadržaj nastavne jedinice bila su bojišta (fronte) koja su nastale na području Europe tijekom Prvog svjetskog rata.

Ključne riječi: formativno praćenje, provjera predznanja, strategije učenja čitanja, matrica uspoređivanja, istraživačko učenje, povijest, prvi svjetski rat.

Uvod

Na satovima povijesti mnoge se lekcije još uvijek predaju frontalno. Objašnjavajući učenicima, učitelj iznosi glavne činjenice koje učenici zatim zapisuju u bilježnice. Te činjenice učenici bez kritičkog mišljenja uče za ocjenu. Uspješnost naučenog obično se provjerava tako, da učenici iznose činjenice koje su zapisali tijekom sata. Iako učenici uspješno prezentiraju podatke, oni ne razvijaju potreban osjećaj za razumijevanje povijesti, posebice razumijevanja tijeka pojedinih događaja u kontekstu obilježja vremena kada su se ti događaji dogodili.

Drugi problem koji se javlja na satovima povijesti je mnoštvo podataka koji se pojavljuju u pojedinim nastavnim jedinicama. Stoga većina učenika ima poteškoća da sami izvuku najvažnije činjenice iz teksta. Zato se osjećaju najsigurnije ako te činjenice, obično kroz frontalni prikaz, iznese učitelj.

Budući da je jedan od ciljeva suvremene škole samostalan rad učenika, koji otkrivaju glavne činjenice pojedinih sadržaja, potrebno je učenike naviknuti na takav rad. Samo ponavljanjem takvog oblika rada učenici stječu dovoljno vještina i znanja, kao i sigurnosti, da mogu postići ciljeve znanja samostalnim radom.

Najbolji način za to je korištenje elemenata formativnog praćenja i strategija učenja čitanja. U našem slučaju ti su elementi bili provjera predznanja i matrica uspoređivanja.

Formativni monitoring znanja

Formativno praćenje procesa učenja može se definirati kao pedagoški dijalog za suglasno zajedničko praćenje nastavnika i učenika, kontroliranje i usmjeravanje razvoja individualnog učenika radi poboljšanja učinka učenja u procesu učenja i donošenja prosudbi o vrijednosti učenja na kraj učenja. Formativno praćenje proces je poboljšanja učenja, nije alat i nije vrsta ocjenjivanja. Praćenje je formativno kada povratne informacije budu u obliku savjeta za poboljšanje znanja, a ne za analizu prošlih grešaka ili čak prosudbu u obliku procjene.

Ključna načela formativnog praćenja su da učenik stječe kontrolu i nadzor nad učenjem (a ne da učitelj povećava kontrolu i nadzor), te da je učenik uključen u proces samoregulacije učenja. To je veza između pojedinih elemenata formativnog praćenja (planiranje ciljeva, učenje, prikupljanje dokaza, postavljanje kriterija, samovrednovanje). Npr. ako nam učenik preda svoj rad ili test, vraćamo ga s kvalitetnim povratnim informacijama (ili ga čak učenici međusobno pregledavaju). Nakon vraćanja radova organiziramo učenje tako da učenici naprave korak naprijed (pomažu jedni drugima, pomažu u pisanju ispravka, uče). Formativno praćenje prvenstveno je kvalitetna povratna informacija u obliku savjeta usmjerenih prema budućnosti.

Provjera predznanja

Provjera predznanje je stjecanje informacija o tome što učenici znaju, koje ideje imaju, koliko duboko nešto znaju/razumiju, kakve su njihove sposobnosti, osobno stavovi i uvjerenja.

Provjera predznanja omogućuje učitelju da se usredotoči na učenje, planira učenje i poučavanje, otkrije jaz između postojeće i željene razine postignuća, istakne izvore učenja, otkrije snažne i slabije strane učenika. Riječ je o kognitivnoj pripremi za učenje, mentalno-emocionalnom aktiviranju učenika te otkrivanju snažnih područja i potencijala učenika.

Učitelj prikuplja informacije o tome što učenici znaju, koje ideje imaju, koliko duboko znaju i sposobni su nešto učiniti, kao i njihov stav/uvjerenja /stavove. Utvrđeno predznanje omogućuje fokusiranje na učenje ili planiranje učenja i poučavanja te osvjetljavanje izvora znanja učenika.

Strategije učenja čitanja

Postoji nekoliko definicija strategija učenja čitanja, ali njihova je bit jedna: strategije učenja čitanja predstavljaju proces sustavnog i organiziranog pristupa čitanju čije znanje i uporaba je bitna za učinkovitost čitanja i učenja.

Matrica uspoređivanja

Jedna od tehnika čitanja i strategija učenja također je matrica uspoređivanja. To je oblik tablice koji nam omogućuje usporedbu dviju ili više jedinica (događaja, ljudi, grupa, …) po dvije ili više karakteristika. Predstavlja polazište za dublje poznavanje te učenja o osobama, idejama, predmetima, dijelovima svijeta itd.

Izvedba školskog sata

Opisani školski sat odvijao se iz predmeta povijest u 9. razredu u obliku dva sažeta (blok) pedagoška sata. Cilj je bio stjecanje znanja i postizanje ciljeva propisanih za temu »Rat će završiti do Božića – Ratovanje (bojišnice/fronte Prvog svjetskog rata).

Odluka da se ta tema obradi na način kako je opisano u članku, donesena je zajedno sa učenicima na početku školske godine kada smo vršili pregled tema koje se uče u 9. razredu.

Kurikulum povijesti u osnovnoj školi propisuje sljedeće ciljeve učenja za ovu temu:

  • učenik opisuje način borbe u Prvom svjetskom ratu i uspoređuje ga s metodama borbe do Prvog svjetskog rata,
  • učenik navodi bojišnice na kojima su se vojnici borili tijekom Prvog svjetskog rata i poznaje glavne bitke na pojedinim bojišnicama,
  • učenik zna objasniti koncept svjetskog rata i totalnog rata.

Ti su nam ciljevi bili okvirni vodič za postizanje ciljeva tijekom obrade opisane teme. Sve ostale dodatne ciljeve učenici su postavili odnosno dodali sami.

Fotografija 1 - Kaj že vemPrije nego što smo razgovarali o gradivu, bilo je potrebno provjeriti koliko je ova tema učenicima već poznata. Nakon što sam im objasnio što će biti glavna tema današnjeg sata, učenici su iznijeli činjenice koje su im već poznate o toj temi. Sve što su učenici rekli napisano je na ploči.

Fotografija 1. Što već znam o ovoj temi? (Izvor: Osobni arhiv, 2019.)

Nakon ovog koraka slijedilo je postavljFotografija 2 - Oblikovanje ciljevanje ciljeva. Učenici su izrazili ono što ih najviše zanima vezano za tu temu i što bi željeli na kraju znati. Na ploču smo zapisali željene ciljeve.

Fotografija 2. Postavljanje ciljeva (Izvor: Osobna arhiva, 2019.)

Nakon formiranja ciljeva uslijedio je samostalan rad učenika. Učenici su podijeljeni u šest skupina na temelju unutarnje diferencijacije. Glavni kriteriji unutarnje diferencijacije bili su učenikovo predznanje, sposobnosti i vještine, motivacija za rad i odnos prema učenju.

Svakoj skupini tada je dodijeljeno jedno bojište kojeg je morala skupina proučiti. Svaki je učenik u razredu dobio list na kojem je bila matrica uspoređivanja. Svaka je skupina na matrici popunila samo “svoje” bojište.

Za dovršavanje matrice koristili su različite izvore. Temelj su bila dva udžbenika koji su dio obveznog nastavnog materijala u 9. razredu: Raziskujem preteklost 9 i Naše stoletje, Šolski zgodovinski atlas, 20. stoletje v zgodovinskih virih, besedi in slikah; Od začetka 20. stoletja do konca prve svetovne vojne (1900 – 1918). Također je učenicima bila dozvoljena upotreba interneta.

Dok su učenici izvršavali svoje zadaće, moja je učiteljska uloga prvenstveno bila usmjeravanje i poticanje učenika. Tijekom razgovora razjasnili smo moguće probleme sa svakom grupom, uputio sam ih gdje mogu pronaći točne odgovore, a istovremeno provjeravao njihova već napisana rješenja.

Nakon 20 -ak minuta rada sve su grupe završile svoj rad. Nakon toga uslijedilo je izvještavanje odnosno prezentacija rješenja pojedinih skupina. Svaka je skupina Fotografija 3 - Primerjalna matrikapredstavila svoje bojište, a učenici drugih skupina su rješenja za svako bojište zapisali u svoje matrice.

Fotografija 3. Primjer riješene matrice uspoređivanja (Izvor: Osobna arhiva, 2019.)

Povratne informacije

Koliko su učenici bili uspješni u stjecanju znanja iz ove teme provjerili smog uz pomoć kviza na Kahoot platformi.

Učenici su, još uvijek podijeljeni u grupe, odgovarali na pitanja koja su se pojavila u kvizu. Zbog slabije mogućnosti pristupa internetu, učenici nisu odgovarali pojedinačno već kao grupa.

Poveznica na kahoot kviz: https://create.kahoot.it/details/1cfa09ae-ac9e-4419-99a4-8b81e011b50a

Nakon kviza uslijedio je pregled postizanja zacrtanih ciljeva. Utvrdili smo da smo Fotografija 4 - Doseganje ciljevsavladali sve ciljeve koje smo postavili na početku sata i možemo potvrditi, da smo uspješno stekli nova znanja.

Fotografija 4. Provjera postizanje ciljeva (Izvor: Osobni arhiv, 2019.)

Zaključak

Činjenica da se većina nastave povijesti odvija frontalno, gdje učitelji govore učenicima ključne činjenice koje zapisuju u bilježnicu i uče ih napamet, odvraća učenike od željenog razumijevanja povijesti i ne predstavlja izazov za otkrivanje novih činjenica. Tako su učenici u procesu učenja pasivni slušaoci, a ne aktivni akteri odnosno sukreatori obrazovnog procesa. Takav način nastave ne uklanja jedan od najvećih problema samostalnog učenja povijesti, da učenici ne znaju sami izvući najvažnije iz mnoštva podataka zapisanih u udžbenicima.

Korištenjem elemenata formativnog praćenja stvari se prikazuju u potpuno drugom svjetlu. Nakon lekcije opisane u članku, možemo zaključiti da su učenici uspjeli izvući najvažnije podatke, da su stekli važno nastavno sredstvo te da su upoznali nove izvore za učenje na temu Prvog svjetskog rata. Učenici su bili aktivni dva školska sata, nastava je cijelo vrijeme bila dinamična i zanimljiva učenicima, koji su međusobno surađivali i što je najvažnije, bili su sukreatori procesa učenja i stoga suodgovorni za prijenos i usvajanje znanja.

Literatura

  1. Brodnik, Vilma. Formativno spremljanje in vrednotenje znanja in učenja. Pristup na: https://jazon.splet.arnes.si/formativno-spremljanje-in-vrednotenje-znanja-in-ucenja/ (kolovoz 2021).
  2. Hattie, John (2012). Visible learning for teachers. New York&London: Routledge.
  3. Hattie, John. Visible learning, Tomorrow‘s Schools, The Mindsets that make the difference in Education. Pristup na http://www.vs-kombre.kk.edus.si/komercialist/visiblearning.pdf (kolovoz 2021).
  4. mag. Kerndl, Milena (2014). Bralna pismenost – bralne učne strategije. Gradivo za seminarje. Zavod RS za šolstvo.
  5. Pečjak, Sonja, Gradišar, Ana (2015). Bralne učne strategije. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo.
  6. Peršolja, Mateja (2016). Kako formativno spremljati?, gradivo za predavanje. Zavod RS za šolstvo.
  7. William, Dylan (2013). Vloga formativnega vrednotenja v učinkovitih učnih okoljih. V: O naravi učenja. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo.