Alenka Petrič
Sažetak
Opisat ću što znači asertivna komunikacija, kako je koristim na nastavi, njezine tehnike te koliko se pasivna i agresivna komunikacija razlikuju od nje. Asertivna komunikacija način je izražavanja i komuniciranja gdje sugovornika ne vrijeđamo, već mu pokazujemo da ga poštujemo, iako se s njim ne slažemo. Može se reći, da je asertivna komunikacija trend posljednjih nekoliko godina, da je to način komunikacije budućnosti, jer s porastom naše svijesti, način komunikacije također raste pa će tako postati veoma važna vrijednost društva.
Ključne riječi: pasivna i agresivna komunikacija, asertivna komunikacija, asertivne komunikacijske tehnike.
Uvod
Komunikacija je osnovna vještina koju ljudi neprestano koriste u interakciji s drugima. Uključena je u naš život u tolikoj mjeri, da je uzimamo zdravo za gotovo te postajemo svjesni koliki utjecaj ima na naš život. U osnovnoj školi komunikacija je ključna za uspješan odnos. Učitelj i učenik su u stalnoj komunikaciji. Uz asertivnu komunikaciju, među učenicima se češće koriste pasivna i agresivna metoda komunikacije.
Pasivna i agresivna komunikacija
Kod pasivne komunikacije učenik u prvi plan stavlja potrebe, želje i interese prijatelja iz razreda, a zanemaruje svoje. To u njemu izaziva osjećaj podređenosti, nedostatak samopouzdanja i odlučnosti. Učenik ne preuzima odgovornost, svoje odluke prepušta drugima, krivi sebe i uvijek stoji na raspolaganju u svemu što treba ostalim učenicima. Proizlazi sa stajališta „Ja nisam dobro, ti si dobro.“ Takvim stavom izbjegava svaki sukob, no gledajući dugoročno, sve više pati njegovo samopoštovanje, jer se ne zna izboriti za sebe.
Kada govorimo o agresivnoj komunikaciji učenik se usredotočuje isključivo na sebe i zaboravlja na prijatelje iz razreda. Učenik ne prihvaća, ne poštuje sugovornika. Arogantan je, vrijeđa i agresivan je. Želi ostvariti svoje pravo pod svaku cijenu. Učenik komunicira sa stajališta “Ja sam dobro, ti nisi dobro.” Takav mu izraz kratkoročno donosi osjećaj moći i samodostatnosti, ali osjeća se nesigurno, usamljeno i krivo. Naime, učenik koji neprestano vrši napad, pokazuje zapravo svoju nemoć.
Agresivna i pasivna komunikacija potpuno su instinktivne, što znači da je učenik reagirao isključivo na temelju emocija, bez obzira prema drugima. Obje su metode uobičajene kada učenika neugodno iznenadi nešto ili netko u razredu. Nijedan od ova dva načina komunikacije ne omogućuje konstruktivan dijalog koji bi sugovornika odveo do prihvatljivog rješenja.
Asertivna komunikacija
Kod asertivne komunikacije učenik izražava ono što stvarno misli i to riječima, govorom tijela i glasom. Njegova komunikacija je skladna. Izbjegava sukobe, sposoban je izraziti sebe, vlastito mišljenje, uvjerenja, prava te poštuje svoje školske prijatelje. Asertivna komunikacija dolazi sa stajališta “Ja sam dobro, ti si dobro”, dakle dolazi iz poštovanja prema sebi i svom sugovorniku. To je način učinkovite komunikacije, učenik se izražava jasno, samouvjereno i s poštovanjem, što znači da čini kompromise, prihvaća komplimente i zahvaljuje se na njima. Koristi odgovarajući govor tijela i preuzima odgovornost za izrečene riječi i osjećaje. Učenik tako jasno i s poštovanjem izražava svoje mišljenje, osjećaje i želje. Ukoliko se ne slaže sa zahtjevom sugovornika, odlučno, ali s poštovanjem kaže NE, tolerantan je prema svojim školskim prijateljima, koristi asertivne fraze poput: ne hvala, još ću razmisliti, dobro bi mi došla tvoja pomoć.
Asertivne tehnike komunikacije
AKTIVNO SLUŠANJE – Na nastavi često koristim tehniku aktivnog slušanja, što znači da učenik mora pažljivo slušati svog prijatelja iz razreda, čuti njegove riječi i misli, a istovremeno pratiti neverbalnu komunikaciju. Važno je pogledati ga u oči, ne upadati mu u riječ i pokušati suosjećati s njegovom situacijom. Učenik tako pokazuje sugovorniku da ga zanima njegovo mišljenje, a također saznaje koji su stavovi njegovog prijatelja.
GOVOR TIJELA – Govorom tijela učenik pokazuje kako se osjeća. Poznavanje govora tijela jedno je od temeljnih područja asertivnog ponašanja, jer je govor tijela puno teže “lažirati” od riječi, a ljudi često intuitivno više vjerujemo govoru tijela nego riječima koje čujemo od sugovornika. Njime učenik povećava koherentnost između verbalnih i neverbalnih poruka. Kod asertivnog govora tijela učeniku savjetujem da se opusti, smanji kretnje tijela i uspostavi kontakt očima sa sugovornikom. Svrha govora tijela je podržati verbalnu komunikaciju, pokazati svoj stav u komunikaciji te pokazati svoje osjećaje.
MOGUĆI KOMPROMIS – Kada u nastavi imamo različite poglede, postižemo dogovor predlažući izvodljivo rješenje, koje je prihvatljivo za sve učenike u razredu. Svjesni smo i saznajemo da svatko ima svoje mišljenje i stavove o situacijama. Svrha ove tehnike je zajednički rad na pronalaženju rješenja, sam pronalazak rješenja te na kraju njegova provedba.
Zaključak
Asertivnu komunikaciju svojim učenicima predstavljam na način da oni najprije prepoznaju svoje potrebe i želje, zatim ih izražavaju jasno te postavljaju granice kada je to potrebno. Ovo je način komunikacije koji se tek uspostavlja u školskom sustavu, jer se učenici puno više vole držati pasivne i agresivne komunikacije, znajući da učenje asertivne komunikacije zahtijeva strpljenje i ustrajnost. Naime, ne možemo očekivati da se promjena dogodi preko noći. To je proces, ali sa redovitim vježbanjem i upotrebom tehnika dolazi do izgradnje samopouzdanja, povećanja produktivnosti te se izgrađuju bolji odnosi. Kad učenici nauče asertivno komunicirati, bit će zadovoljni sobom, imat će dobru sliku o sebi, lako će rješavati sukobe i međusobno će imati zadovoljavajuće odnose.
Literatura
- Kavaš, M. (2011). Asertivna kominikacija. [Diplomsko delo višješolskega strokovnega študija, B&B, Višja strokovna šola, Kranj]. https://bb.si/doc/diplome/Kavas_Marija-Asertivna_komunikacija.pdf
- Žirovnik, M. Osnove asertivne komunikacije. adma.si. https://www.adma.si/osnove-asertivne-komunikacije
- Žirovnik Bocelli, M. Tretja pot: brez pasivnosti in agresivnosti. septabene.net. https://www.septabene.net/si/clanek/tretja-pot-brez-pasivnosti-in-agresivnosti/
Pogled kroz prozor 