Proljetni radovi na Inkluzivnoj farmi

monika_petkovic

Monika Petković

Sažetak

Poučavanje učenika s teškoćama u razvoju izazovan je posao koji zahtjeva puno pripreme i planiranja. Kako bi svaki učenik imao priliku učiti na način koji njemu najviše odgovara, u radu se koriste različite prilagodbe, metode i oblici rada. U ovom radu je prikazana izvanučionička nastava prirode i društva kroz aktivnost vrtlarenja na obližnjoj farmi.

Ključne riječi: učenici s teškoćama u razvoju, rad u vrtu, izvanučionička nastava.

Uvod

Ljudi s dolaskom proljeća i toplijih dana počinju s prvim radovima u vrtu. Rad ljudi u proljeće jedna je od nastavnih jedinica koje se obrađuju u nastavi prirode i društva u nižim razredima osnovne škole. Kako bi učenici bili uspješniji u usvajanju predviđenih odgojno-obrazovnih sadržaja, priprema i izvođenje nastave treba se temeljiti na načelima zornosti i životnosti. Uz praktičan rad i iskustveno učenje ta načela su neophodna u radu sa svim učenicima, a osobito onima s teškoćama u razvoju.

Učenici Odjela za učenike s teškoćama u razvoju imali su priliku učiti o proljeću i radovima u vrtu kroz praktičan rad na Inkluzivnoj farmi u Hrastovici.

Što je Inkluzivna farma?

U Hrastovici, malom selu pokraj Petrinje, smjestila se mala farma s dva plastenika i nekoliko gredica poznata kao Inkluzivna farma. Inkluzivna farma je projekt Udruge osoba s invaliditetom SMŽ kojim se pridonosi unaprjeđenju socijalne uključenosti osoba s invaliditetom s ciljem unaprjeđenja životnih vještina kojima će stvoriti preduvjete za ravnopravno sudjelovanje u društvu i neovisan život.

Svoj doprinos uređenju vrta na farmi dali smo i mi. Na farmu smo odlazili svaki drugi tjedan i tamo provodili sat vremena u različitim aktivnostima.

Slika 1Slika 2
Slika 1. Plastenik na farmi                  Slika 2. Gredica na farmi

Što smo radili?

Tijekom boravka na farmi učenici su prepoznavali i imenovali povrće i alate za rad te uz podršku i u okviru svojih mogućnosti sudjelovali u sadnji flanaca i sijanju povrća i začinskog bilja. Nakon sadnje i sijanja slijedila je omiljena aktivnost, a to je zalijevanje. Na kraju svakog susreta ostalo bi dovoljno vremena za igru i aktivnosti na otvorenom.

Slika 3Slika 4.
Slika 3. Sadnja povrća        Slika 4. Zalijevanje

Dobrobiti vrtlarenja i nastave u prirodi

Prema Titmanu (1994.) djeca u okolišu traže četiri elementa: mjesto za raditi (za tjelesnu aktivnost i razvijanje novih vještina), mjesto za razmišljanje (za proučavanje i istraživanje svijeta u kojem živimo), mjesto za osjećaje (za uživanje u bojama, mirisima, zvukovima i prirodi općenito; razvija se osjećaj pripadnosti i ponosa) i mjesto za biti (za privatnost i uživanje u tišini).

Dobrobiti školskih vrtova i vrtlarenja su mnogostruke: razvijaju radne i higijenske navike, socijalne i motoričke vještine, potiču na razvoj odgovornosti i očuvanja prirodne i kulturne baštine, potiču ljubav prema prirodi, kreativnost, ekološki i estetski odgajaju i sl. (Anđić, 2016.)

I sami smo se uvjerili da nastava u prirodi i vrtlarenje imaju brojne pozitivne učinke, a neki od njih su:

  • boravak u prirodi, putovanje kombijem na farmu i razgovor o radovima na farmi izazivali su pozitivne emocionalne reakcije kod učenika
  • učenici su lakše usvajali nastavne sadržaje i brže pamtili nove pojmove
  • razvijali su perceptivne modalitete kroz neposredan kontakt s biljem (opip, okus, miris, sluh, njuh)
  • kroz aktivnosti u vrtu razvijali su finu motoriku
  • učenici su se učili suradnji i međusobnom pomaganju
  • razvijali su i bogatili rječnik

Zaključak

Učenike je potrebno od nižih razreda osnovne škole navikavati na nastavu u prirodi, osobito jer su danas razvojem tehnologije posebno fokusirani na aktivnosti u zatvorenom (Bogut i sur. 2017.). Vrtlarskim aktivnostima djecu je moguće animirati i educirati istovremeno, što se pokazalo i kao najbolji način učenja.

Vrtlarenje i boravak na farmi pokazali su se kao okruženje koje je poticajno za učenje i svakako ćemo nastaviti i dalje što češće nastavu prirode i društva imati izvan učionice jer priroda jest najbolja učionica.

Literatura

  1. Anđić, D. (2016). Školski okoliš u funkciji odgojno obrazovne prakse rada učitelja u odgoju i obrazovanju za održivi razvoj. Školski vjesnik, vol. 65., No. 2, 287-300
  2. Bogut, I., Popović, Z., Mikuška, A. (2017). The role and importance of outdoor teaching and fieldwork in biology for primary school teacher education. Život i škola 13(2): 127-133
    Inkluzivna farma. Dostupno na: https://inkluzivnafarma.eu/