Poučavanje s kreativnim pokretom

Staša Berkopec

Sažetak

Djeca su još uvijek neispisan list papira i svako naše djelovanje imat će značajan utjecaj na njihov daljnji razvoj. U današnjem vremenu i napretku moderne tehnologije dobivamo puno informacija, a djeca su u tome već vješta i pregledavanjem interneta odmah dobivaju ono što traže ili čak i više nego što bi željeli. Znanje je stoga svima dostupno u ogromnim količinama, pa djeci treba ponuditi nešto više u odgojno-obrazovnim institucijama. Moramo ih naučiti kako izaći iz sebe i pokazati im putove kreativnosti. I sama vrlo često u nastavi koristim metodu kreativnog kretanja, koja je holistička metoda učenja. U ovoj metodi, osim uma, sudjeluje i cijelo tijelo, tako da učenici uče i istovremeno se kreću i razvijaju kreativno mišljenje. U nastavku ću predstaviti što je kreativni pokret i neke primjere dobre prakse u 5. razredu kod različitih predmeta.

Ključne riječi: kreativni pokret, aktivnost, učenje, 5. razred.

Kreativni pokret

Metoda kreativnog kretanja način je rada koji učitelji sve više koriste i u predškolskom i u osnovnom obrazovanju. Pomoću nje možemo naučiti razne sadržaje i ciljeve obveznih predmeta. Kreativni pokret može biti poticaj za rad, opuštanje, izražajno sredstvo ili metoda rada. Priručnik Kulturno-umjetničko obrazovanje definira kreativni ples kao ples u kojem istražujemo pokret, sami izmišljamo pokrete, stvaramo ih, povezujemo i tako oblikujemo plesni pokret. Uz izgled i oblik pokreta važniji su njegova kvaliteta, izražajnost, poruka, proces stvaranja i povezivanja među ljudima (Meško i sur., 2011).

U kreativnom pokretu kao integriranoj metodi odgojno-obrazovnog rada, učenici s aktivnim kretanjem tijela percipiraju i upoznaju obrazovne sadržaje. Uključuje psihomotorne, iskustvene i kognitivne komponente. Kroz iskustveno učenje pamćenje je puno brže i uspješnije, a uz to kreativni pokret utječe na djetetov cjeloviti razvoj. Može se koristiti kod svakog predmeta u osnovnoj školi, nezamjenjiv je i u vrtiću. Učitelji i odgajatelji uglavnom i prečesto koriste tradicionalne metode poučavanja, ali one nisu uvijek učinkovite; naime, djeca su živahna i zaigrana bića, teško uspijevaju mirno sjediti tijekom cijelog procesa učenja unatoč stankama između. Minute o zdravlju koje učitelji uključuju u obrazovni proces nemaju toliko pozitivnih i svestranih učinaka kao kreativni pokret. To, osim pokreta, uključuje i umjetničku i kreativnu komponentu, podiže motivaciju djece i povezanost grupe, stvara pozitivno radno ozračje.

Međutim, kreativni pokret može djelovati i kao terapija koja koristi djeci s različitim posebnim potrebama. Dijete koristi svoju energiju za svoje osobite oblike kretanja, što znači da odabire i usmjerava svoje ponašanje i iskopava određene obrasce. Ova terapija tako utječe na duševnost kroz tijelo (Kroflič, 1999).

Primjeri dobre prakse u 5. razredu

Matematika

Učenici hodaju po ritmu glazbe po prostoru tako da se ne zalete u drugoga i svojim pokretom povlače različite crte. Pritom im kažem kakve bi linije trebale biti: ravne, vijugave, cik-cak, isprekidane. Kad glazba prestane, oni s najbližom trojicom učenika formiraju grupu i prave bilo koje geometrijsko tijelo. Tako izvrsno koristimo kretanje po prostoru i na zanimljiv način dobijemo grupe učenika. Potom dajem zadatke da pokažu sljedeće geometrijske pojmove: točka (sva tri načina označavanja), polutraka, crta, pravac. Sve grupe rade istovremeno. Također im kažem da pokažu crtu i označe je (malim slovima), pokažu i označe točku (velikim slovima). Učenicima se ovaj način ponavljanja jako sviđa, jer je neobičan za matematiku gdje postoji mnogo frontalne nastave.

Na isti način, u 5. razredu možemo naučiti nove pojmove o krugu: tangenta, sekunda, pasanta, tetiva.

Slovenski

Definirali smo jedan pokret koji će predstavljati interpunkcijske znakove (točka, zarez, uskličnik, upitnik), velika i mala slova. Na ploči sam projicirao primjer napisane čestitke bez velikih početnih slova i interpunkcije. Polako sam čitala riječ po riječ, a učenici su pokretom postavljaju točne interpunkcijske znakove odn. veliko početno slovo.

Društvo

U društvu smo razgovarali o pojedinim prirodnim jedinicama Slovenije i razgovarali o karakteristikama svake jedinice, naime od čega ljudi uglavnom žive i od čega su živjeli u prošlosti.

Učenici stoje u skupinama od po 4 u obliku dijamanta. Učenik ispred pokazuje pokret, a ostala tri iza njega ponavljaju, a zatim se okreću za 90 stupnjeva i sljedeći učenik na čelu grupe je vođa i pokazuje pokret. Ovim smo načinom rada učili novo gradivo vezano za alpski i predalpski svijet. Učenici su samostalno obrađivali različito gradivo. Jedna je skupina imala aktivnosti iz prošlosti (lončarstvo, ostakljenje, izrada tkanina, …), druga običaje i navike (kravlji i ovčarski bal), a posljednje dvije skupine predstavljale su današnje ljetne i zimske aktivnost (planinarenje, brdski biciklizam, skijanje, trčanje na skijama),….). Nakon svake grupne prezentacije, ostali su učenici pokušali su pogoditi što se pokazuju, a zatim smo razgovarali o svemu prikazanom i detaljnije objasnili gradivo.

Glazbena umjetnost

Satove glazbene umjetnosti uvijek započinjemo skupnim plesom. Učenike sam odmah podučila na prvom satu jednostavnom plesu koji uključuje ponavljajuće pokrete i odvija se više na mjestu. To je postala naša rutina i nikad im nije bilo teško, već naprotiv, motiviralo ih je za rad. U drugoj polovici godine, kada su već plesali sami, nadogradili smo ga u vezi s gradivom o kojem smo razgovarali na nastavi. Učili smo o trajanju nota, stankama i načinima takta. Napisali smo 4/4 taktni način na ploči i napunili 8 različitih taktova s notama i stankama. Učenici su ritmizirali taktove pljeskajući, a kasnije dodavali razne pokrete umjesto pljeskanja. Uputa je bila sljedeća: svaka nota u taktu mora imati svoj pokret. Ako imamo cijelu notu, moramo izmisliti ponavljajući pokret u prostoru, tijekom stanki ne radimo ništa. Ovaj pokret su ponovili nekoliko puta kako bi se zapamtio i stvorena je jedinstvena koreografija pojedinca , koju smo dodali na kraj našeg skupnog plesa.

Prirodoslovni dan na daljinu: Slovenski tradicionalni doručak

Svake godine u školi imamo dan aktivnosti pod nazivom Slovenski tradicionalni doručak, a ovaj se put odvijao na daljinu. Učenici su samostalno obradili literaturu o važnosti pčela, njihovim proizvodima i danu slovenske hrane, a zatim smo se sreli na video konferenciji. Podijelila sam ih u grupe i imali su 10 minuta da pripreme odgovore na pitanja, kako ih ne bi čitali već pokazivali s pokretom i svi su učenici morali sudjelovati. Pokazali su razvoj pčelinjih mladica, kako pčele proizvode med, zašto kažu da biljke i čovjek bez pčela mogu izumrijeti. Učenici su već bili navikli raditi s kreativnim pokretima, a prezentacije su bile izvrsne. Oni nisu rutinski čitali odgovore, već su morali razmišljati o njima, konkretizirati ih i predstavljati drugim učenicima na način koji bi bio razumljiv.

Odgovori učenika nakon rada s kreativnim pokretom:

• Zaista volim takav način ponavljanja jer zapamtim više stvari.
• Svidjelo mi se jer smo mašti dali više prostora i bilo je zabavno.
• Naučili smo puno, dvoje učenika napokon su bili prisiljeni raditi zajedno i uspješno su odradili posao.
• Pomoglo mi je pri testu, jer sam imao bolju predstavu o stvarima.
• Zbližili smo se i učili.
• Bilo je sjajno jer smo svi mogli raditi zajedno.
• Bilo je zabavno jer smo radili s pokretom i puno naučili.

Zaključak

Metoda kreativnog kretanja koju koristim na nastavi često mi pokazuje kako učenici mogu biti kreativni, koliko više zapamte i kako se pozitivno mijenja klima u učionici. Kao učitelji, ne bismo se trebali bojati da možda nismo najvještiji u pokretu i plesu, jer ovdje učenici igraju glavnu ulogu. Moramo im omogućiti slobodu i pružiti im priliku da se izraze na način na koji žele i osjećaju se.

Literatura

1. Kroflič, B. (1999). Ustvarjalni gib – tretja razsežnost pouka. Ljubljana: Znanstveno publicistično središče.
2. Meško, N., Geršak, V., Pikalo, P., Rupnik, V. in Kasjak, M. (2011). Plesna umetnost. V: Bucik, N., Požar Matijašič, N., Pirc, V. (ur.), Kulturno-umetnostna vzgoja. Priročnik s primeri dobre prakse iz vrtcev, osnovnih in srednjih šol – dopolnjena spletna različica. Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport in Zavod RS za šolstvo, str. 255–268. Pridobljeno dne 16. 6. 2021 s spletne strani http://www.zrss.si/kulturnoumetnostnavzgoja/publikacija.pdf