Održivi razvoj u školskoj knjižnici

Gordana Gregurović Petrović i Renata Cesarec-Topolovec

Sažetak

Školska knjižnica usmjerena je na podupiranje i unapređenje odgojno-obrazovnog rada škole. Usmjerenost na promicanje pismenosti i čitanja, medijsku i informacijsku pismenost, istraživački usmjerenu nastavu i integraciju tehnologije podrazumijeva kreativnu suradnju i timski rad učitelja i stručnih suradnika u zajedničkom planiranju i poučavanju.  Time se povećava kvaliteta nastave te potiče razvoj kognitivnih, praktičnih i socijalnih kompetencija učenika. U knjižnici OŠ Augusta Cesarca, Krapina u svrhu poticanja razvoja darovitih učenika provedene su raznovrsne radionice.  Ovogodišnja  radionica Pucati od zdravlja kao gora – uz održivo baš je fora! ostvarena je suradnjom stručnih suradnica škole – knjižničarke i edukacijske rehabilitatorice. Njome su obuhvaćeni sadržaji međupredmetne teme Održivi razvoj u suodnosu sa sadržajima nastavnog predmeta Prirode. U cilju razumijevanja pojma održivosti  učenici su poučavani i poticani na odgovorno ponašanje u svakodnevnom životu čime doprinose očuvanju prirodnih bogatstava, poboljšanju života na Zemlji i očuvanju ljudskog zdravlja i blagostanja. Resursi školske knjižnice, interdisciplinarni pristup i primjena digitalnih alata doprinijeli su stjecanju novih znanja, interesa i odgovornosti učenika za vlastito učenje i promicanje održivog razvoja.

Ključne riječi: održivi razvoj, zdravlje, blagostanje, interdisciplinarnost, digitalni alati

Uvod

U radionici koja je organizirana u školskoj knjižnici ove su godine zbog epidemioloških uvjeta sudjelovali daroviti učenici jednog odjela 6. razreda.  Osmislile su je i pripremile stručne suradnice škole – knjižničarka i edukacijska rehabilitatorica. Radionicom su planirani i ostvareni sadržaji nastavnog predmeta Prirode u suodnosu s međupredmetnom temom Održivi razvoj i njenim odgojno-obrazovnim ishodima:

• učenik objašnjava povezanost ekonomskih aktivnosti sa stanjem u okolišu i društvu
• procjenjuje kako stanje ekosustava utječe na kvalitetu života
• prosuđuje kako različiti oblici djelovanja utječu na održivi razvoj
• sudjeluje u aktivnostima koje promiču održivi razvoj u školi i lokalnoj zajednici
• objašnjava kako stanje u okolišu utječe na dobrobit.

Radionicom su također planirani i ostvareni sadržaji i međupredmetne teme Učiti kako učiti. Kod učenika se nastojalo razvijati aktivan pristup i pozitivan stav prema učenju te ih osposobiti za primjenu stečenog znanja i vještina. Poticao se interes učenika za samostalnim korištenjem različitih izvora znanja u svrhu razumijevanja pojma održivosti, samostalnog i odgovornog ponašanja u svakodnevnome životu vezano uz održivost. Uz ovu međupredmetnu temu planirani su i ostvareni sljedeći odgojno-obrazovni ishodi:

• učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema
• samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju problema
• samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni napredak te na temelju toga planira buduće učenje
• ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.

Tijekom rada uvažavane su sposobnosti, potrebe i interesi učenika. Promatrajući darovitost znanstvenici su došli do rezultata tzv. troprstenaste koncepcije darovitosti prema kojoj produktivnu darovitost uvjetuju tri osnovne skupine osobina: iznadprosječno razvijene sposobnosti, kreativnost i osobine ličnosti – posebno specifična motivacija za rad. Sposobnosti su najmanje podložne promjeni, dok se kreativnost i motivacija mijenjaju tijekom vremena pod utjecajem okoline. Vodeći se tim načelima, u cilju poticanja razvoja darovitosti,  osmišljavane su i definirane raznovrsne aktivnosti za čije je provođenje odabrana radionica kao oblik interaktivnog učenja i poučavanja. U njihovu provođenju važno je kod učenika poticati pozitivnu sliku o sebi i povjerenje u vlastite mogućnosti, što je i temelj razvoja intrinzične motivacije. Povoljna nastavna atmosfera tj. stvaranje ugodnog ozračja omogućuje njezin razvoj, učenike potiče na samostalno promišljanje i aktivnost, pruža im slobodu i potiče maštu. 

Tijek aktivnosti

U cilju stvaranja ugodnog ozračja, susret je započeo razgovorom o knjižnicama te je uslijedila oluja ideja uz pojam Zdravlje.  Nakon izražavanja asocijacija učenici su samostalno definirali pojam zdravlje i potražili u rječnicima objašnjenje njegova značenja. Nastavili su rad izražavanjem poznatih poslovica o zdravlju te upoznali pojam frazema i frazeološkog rječnika kao i način njegova korištenja. Dobivene informacije primijenili su u samostalnom korištenju frazeoloških rječnika.

Zatim su zajednički osmišljavali i navodili što sve utječe na zdravlje i dovodi do blagostanja. Navedene čimbenike koji utječu na zdravlje (higijena, prehrana, tjelesna aktivnost, okoliš i učenje) slikovno su prikazali razradivši pojedine njihove segmente kao što su: pravilno pranje ruku, piramida zdrave prehrane, tjelesne aktivnosti, aktivnosti koje doprinose očuvanju i zaštiti okoliša te povijesni razvoj izvora učenja.  Učenike se također poticalo na razvijanje pozitivnog odnosa prema zdravlju kao i važnosti njegove zaštite i očuvanja.

Radionica je nastavljena istraživačkim radom. Učenici su pronalazili zanimljive informacije o navedenim čimbenicima koji utječu na zdravlje služeći se općim i dječjim enciklopedijama u tiskanom i elektroničkom obliku. Rješavajući radne listiće, pronađene su informacije uspoređivali, kritički vrednovali i nadopunjavali novima. Zbog epidemioloških uvjeta zadatke su rješavali i uratke prezentirali individualno. Stvaranju preduvjeta za daljnji rad pridonijelo je aktivno slušanje.

Uslijedila je sistematizacija obrađenih sadržaja sudjelovanjem u online kvizu. Korištenjem računala pokazali su razinu razumijevanja i pamćenja obrađenih sadržaja kao i stečene računalne i digitalne vještine.

Nakon samoprovjere učenici su razgovorom upućivani i navođeni na razumijevanje pojmova ravnoteža, održivi razvoj i blagostanje.  Pri tom su upoznati sa ciljevima održivog razvoja UN-a čime se željelo naglasiti koliko je važno osigurati uvjete za zdrav život i promovirati blagostanje za ljude svih generacija. Svaki je učenik vezano uz ranije obrađenu temu (higijenu, prehranu, tjelesne aktivnosti, okoliš i učenje) izradio oblak riječi koristeći digitalni alat WordArt i ispunio anketni upitnik.                

Koristeći rezultate anketnih upitnika analizirali su što čine za svoje zdravlje, a na čemu trebaju još poraditi kako bi ga unaprijedili. Navedeno su unijeli u plan za unapređenje osobnog zdravlja i primjenjivali kroz 5 dana uz vođenje dokumentacije. Ukazivalo se na važnost primjene prihvatljivog i održivog ponašanja u svakodnevnim navikama koje pridonose očuvanju zdravlja i blagostanja. Nakon provedbe učenici su izrazili da su se osjećali bolje i uspješnije te da su navedenim aktivnostima unaprijedili svoje zdravlje.

Na kraju je provedena evaluacija ispunjavanjem listića i korištenjem digitalnog alata Mentimeter. Učenici su izrazili zadovoljstvo usvojenim znanjem, uspješno odrađenim zadacima, aktivnim sudjelovanjem te iskazanim poštovanjem među svim sudionicima.

Zaključak

Školska knjižnica kao izvor informacija i znanja pruža širok spektar mogućnosti za usvajanje novih znanja u svrhu osobnog rasta i razvoja učenika. Znanje stečeno u školskoj knjižnici predstavlja osnovu budućeg razvoja svakog pojedinca. Važna je i nezaobilazna njena uloga i u poticanju razvoja darovitosti. Različite profesionalne kompetencije stručnih suradnica, timski pristup, mentorska nastava i obogaćivanje sadržaja te uporaba IKT-a doprinijelo je promicanju održivog razvoja kao važne sastavnice u osiguravanju uvjeta za zdrav život i blagostanje.

Literatura

1. Bioteka – udruga za promicanje biologije i srodnih znanosti (bez dat.) Globalni ciljevi održivog razvoja UN-a Preuzeto 5.10.2020. s https://lora.bioteka.hr/un-ciljevi-odrzivog-razvoja/
2. Lau, Jesús. (2011). Smjernice za informacijsku pismenost u cjeloživotnom učenju: završna verzija. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo.
3. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova [MVEP] (bez dat.) Održivi razvoj. Preuzeto 2.10.2020. s http://www.mvep.hr/hr/vanjska-politika/multilateralni-odnosi0/globalne-teme/odrzivi-razvoj/
4. Vizek Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović Štetić, V. i Miljković, D. (2014). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP.