Natalia Rogoznica Nađ
Sažetak
Posljednjih godina polako se napušta tradicionalni školski pristup u kojem je učenik samo pasivan promatrač, a učitelj nositelj odgojno-obrazovnog procesa. Važnost poticanja kreativnog mišljenja te uključivanje učenika u odgojno-obrazovni proces jedno je od temeljnih obilježja suvremene nastave u svijetu. Obrnuta učionica (eng. flipped classroom) je oblik nastave u kojem učenik preuzima ulogu učitelja, a samim time i voditelja cijelog nastavnog procesa. Naravno, u takvom obliku nastave, učitelj i dalje ima vrlo važnu ulogu. Obrnuta učionica je jedan od novijih oblika učenja i poučavanja, a koristi se od razredne nastave pa sve do završnih razreda srednje škole.
Ključni pojmovi: nastavni proces, učenik, učitelj, flipped classroom, obrnuta učionica
Uvod
Nastava, organizirani proces učenja i poučavanja, mijenja se u humanističku, stvaralačku i otvorenu, a u središtu cijelog odgojno-obrazovnog procesa je učenik (Koludrović i Ercegovac, 2010).
Glavni cilj nastave je osposobiti učenike za život te mu pružiti sve kompetencije potrebne za to. Od samog početka školovanja učenici stječu iskustva sudjelovanjem u različitim individualnim projektima, suradničkim projektima (rad u parovima, rad u grupi), razrednim projektima, školskim projektima, drugačijim pristupima učenju, itd. (Matijević, 2010). Koncept obrnute učionice može se koristiti samo jedan ili nekoliko nastavnih sati,tijekom jednog dana, tjedna ili nastavne godine… Ne preuzima nastavni proces u potpunosti te se može koristiti prema potrebi. Učitelj i dalje planira i priprema svaki nastavni sat (Ash, 2012).
3.b razred jedne zagrebačke škole ovu nastavnu godinu većinom je proveo u školskim klupama. Od prvog razreda učenici su uključeni u razne eTwinning i Erasmus+ projekte, sudjeluju u različitim aktivnostima, organiziraju i sudjeluju na radionicama te posjećuju muzeje i manifestacije u središtu grada. U svibnju im je njihova učiteljica 
predložila da pokušaju jednu potpuno novu aktivnost. S obzirom na to da umne mape često koriste u motivacijskim etapama sata odlučila im je svoju ideju prezentirati upravo umnom mapom. U središte je napisala OBRNUTA UČIONICA, a učenici su olujom ideja iznosili svoje misli. Našle su se tu mnoge kreativne ideje, a posebno je zanimljivo kako u mnoštvu ideja ipak nitko nije pomislio da se nudi zamjena mjesta učiteljice i učenika.
Središnji dio
U 3. razredu OŠ Ivana Gundulića kroz mjesec svibanj i lipanj (2021.) koristio se koncept obrnute učionice. U razredu ukupno ima 22 učenika.
1. Od ideje do realizacije
Učenicima se ideja zamjene mjesta učiteljice i učenika se jako svidjela. Većina učenika (14) je odmah pristala, neki su htjeli još razmisliti, a neki su odmah odlučili da ne žele sudjelovati u ulozi učitelja. Kao glavni razlog navode tremu. Sa svojom učiteljicom razgovarali su o tome kako se pripremiti za sat, što je sve potrebno da bi sat bio uspješan, što je cilj svakog sata i kako prebroditi tremu i stati pred prijatelje u ulozi učiteljice.
2. Pripreme
Svaki učenik koji se javio za sudjelovanje odabrao je nastavni predmet čiji sat bi vodio (Matematika, Hrvatski jezik – književnost i Priroda i društvo). Za svaki nastavni predmet ponuđene su nastavne jedinice, a svaki učenik je odabrao koju nastavnu jedinicu želi pripremiti. Nekoliko dana prije sata sa svojom učiteljicom pogledali online video lekciju, prošli plan sata te zajednički složili završni izgled i tijek sata. Neki učenici su odlučili koristiti digitalne alate, poput zvučne čitanke i Youtube, neki ne. U razredu se nalazi pametna ploča kupljena sredstvima Erasmus+ projekta koju su neki učenici koristili samo u svrhu ploče, dok su neki koristili i interaktivne sadržaje.
3. Obrnuta učionica
Osim što ovakav koncept nastave stavlja učenike u potpuno novu i drugačiju ulogu iz cijelog iskustva ne uče samo oni, nego i učitelj. Tijekom sati u kojima učenici vode nastavni sat čujemo svoje riječi, pokrete i šale koje sad oni izgovaraju. Poštapalica koju taj tjedan učitelj izgovori nekoliko puta, a da ni ne primijeti, čuje se i po nekoliko puta na tim satima. Neki učenici su imali tremu, neki su odustali netom prije sata, neki su stali pred svoj razred i održali sat kao da to rade svaki dan…
4. Dojmovi 
Svi koji su sudjelovali žele ponovno sudjelovati, a također bi se i oni koji nisu bili u ulozi učitelja sad odvažili na taj korak.
Zaključak
Zanimljivo je da unatoč dobroj informatičkoj opremljenosti učionice (laptop, projektor i pametna ploča) većina učenika nije koristila tehnologiju. Od ukupno 12 učenika, njih 8 nije koristilo tehnologiju (pametna ploča – svrha ploča).
Jedan učenik je koristio Powerpoint prezentaciju i zvučnu čitanku (HJ), dva učenika su koristila Google maps (PID) i jedna učenik prikaz fotografija (HJ). Učenici su za motivacijski dio sata koristili većinom umnu mapu, zagonetke ili predmete povezane s temom pjesme/priče (HJ).
Iduće školske godine ponovno ćemo isprobati koncept obrnute učionice. Učenici koji se nisu javili za održavanje sata iskazali su interes za to u budućnosti, a svi učenici koji su sudjelovali žele ponoviti.
Literatura
- Ash, K. (2012) Educators View ‘Flipped’ Model’ With a More Critical Eye. Education Week, pS6-S7
- Koludrović, M., Ercegovac, I. (2010). Poticanje učenika na kreativno mišljenje u suvremenoj nastavi, 12(2), 427-439.
- Matijević, M. (2010), Između didaktike nastave usmjerene na učenika i kurikulumske teorije. Zbornik radova Četvrtog kongresa matematike, 391-408.
Pogled kroz prozor 