Razvijamo ranu pismenost

Objavljeno autor

tjasa_ovnicek

Tjaša Ovniček

1. Uvod

U predškolskom razdoblju odgojitelji postaju sve svjesniji važnosti rane pismenosti. U vrtiću stvaramo ugodno i podržavajuće okruženje u kojem možemo graditi na složenom procesu koji se sastoji od čitanja, pisanja, govora i slušanja. U našem odjelu (5 – 6 godina) djeca su svakodnevno suočena s raznolikim aktivnostima i metodama rada koje pripadaju vrtiću. Kroz igre primjerene za njihove godine i individualno sposobnost djeteta planirali smo s njima širok spektar aktivnosti na temu prometa. Kao odgojiteljica krenula sam planirati svoje ciljeve nastavnim planom i programom vrtića (Kurikuluma). U svom radu predstavit ću vam ciljeve s područja jezika.

Ključne riječi: rana pismenost, kurikularno područje jezičnih aktivnosti, promet.

Ciljevi na području jezika:

Dijete:

  • prepoznaje, igra, uživa u rimama, glasovnim i riječnim igrama,
  • uči se samostalno pripovijedati,
  • kreativno se jezično izražava,
  • u slušanju i pričanju bajke i drugih književnih djela razvija sposobnost maštanja o korištenju jezika, uči o moralnim i etičkim dimenzijama, doživljava književne događaje,
  • doživljava verbalnu komunikaciju kao izvor rješavanja problema,
  • dijete uči riječ, knjigu kao izvor informacija.

2. Razvijanje vještine prijepismenosti

Interes za čitanje – Umjetnički tekst: Milan Petek Levkov: AVTOMOBILSKA PRAVLJICA – prilog. Predstavljam mjesečnu temu. Pročitala sam tekst “Bajka o autu”.

Pitanja djeci:

  • Kakva vozila znaš?
  • Gdje sve voze vozila? (vrste vozila)
  • U kojih od ovih vozila ste se vozili?
  • Domaća zadaća – donesi slike, crteže vozila.

Interes za čitanje – Neumjetnički tekst: Ministarstvo unutarnjih poslova policije: VARNO NA POTI V VRTEC-ŠOLO IN DOMOV – priloga. Predstavljam – prikazujem tekst – bojanku i čitam ju.

Pitanja djeci:

  • Tko nam je dao bojanku?
  • Koji je posao policije?
  • Na što moramo obratiti pažnju kada se krećemo cestom?

Koncept tiska

Pitanja djeci:

  • Što primjećujete u početnoj napisanoj riječi? (Prvo slovo razlikuje se po veličini od ostalih slova.)

Korištenje književne terminologije

Pitanja djeci:

  • Što je napisano na kraju rečenice?
  • Koliko riječi ima u jednoj rečenici?
  • Koliko slova ima jedna riječ?

Smjer tiska

Pitanja djeci:

  • Miha, pokaži mi gdje počinjemo čitati tekst? (Od vrha prema dolje – pokazuju.)
  • Tina, u kojem smjeru čitamo? (S lijeve na desno – pokazuju.)

Vokabular – Nabrajanje propisa ili pravila o cestovnom prometu kojih se moramo pridržavati prilikom hodanja prometnom cestom.

Fluentnost – broj riječi u rečenici.

Fleksibilnost – broj različitih riječi u rečenici.

Pitanja djeci: (Glagol – kretanje pješaka)

  • Što pješak radi na pločniku? (hoda)
  • Što pješak radi na pješačkom prijelazu? (Stoji)
  • Što čini pješak da zaustavi automobile prije prelaska ceste? (gleda, podiže ruku)
  • Što pješak radi na pločniku prije nego što se upali zeleno svjetlo na semaforu? (čeka)
  • Što se događa s bravama kad vlak krene? (podižu se)
  • Što onda radimo na željezničkoj pruzi kad se brave podignu? (prelazimo)
  • Što pješak radi prije nego što vlak krene? (čeka)
  • Što ne možete sami raditi s biciklom na cesti? (voziti)
  • Guska red (jedan po jedan)
  • Brave (»rampa«)
  • Neovisno (bez roditeljske pomoći)

Manje poznate riječi: (krijesnica – »odsjevnik«)

Vizualna percepcija i vizualna diferencija – Primjer izrada didaktičkog materijala

Grafomotorika – polukružne linije, krivulje

PRILOG:

Primjeri aktivnosti:

Pisanje uzoraka – jezik SLIKA 2.

Transkripcija svog imena – jezik. SLIKA 3.

Crtanje krivulja: ravna cesta, vijugava cesta, kružni tok, pješački prijelaz i crtanje vozila (automobil, brod, avion, vlak).SLIKA 4.

(pomoć za djecu s posebnim potrebama)SLIKA 5.

rezanje škarama – kretanje (fina motorika)SLIKA 6.

Društvene igre (Čovjek ne ljuti se u prometu , crtamo ceste – igra sa vozilima na kopnu, u zraku, u vodi, na tračnicama, skladamo sliku prometnog policajca – društvo). SLIKA 7.

Posjet policijske postaje – društvo.SLIKA 8.

Izrada policijskih šešira – umjetnost.SLIKA 9.

Oblikovanje vozila iz mase – umjetnost.SLIKA 10.

Orijentacija u smjeru strelice – matematika + pokret.SLIKA 11.

Orijentacija u smjeru strelice i izlet u nepoznato na ne prometnima stazama (matematika + priroda).SLIKA 12.

Rezanje škarama iz časopisa i sortiranje vozila prema vrsti prometa (matematika + kretanje).SLIKA 13.

Pripovijedanje uz knjigu malom djecom iz susjednih skupina – jezik.SLIKA 14.

3. Zaključak

Na kraju mjesečnog skupa napisala sam u analizo rada, da smo na uravnotežen način provodili razne aktivnosti na polju Kurikuluma. U međuvremenu, naše aktivnosti bile su međusobno povezane sa svim područjima djelovanja (kretanje, jezik, društvo, priroda, matematika i umjetnost).

Svima je dobro poznato, da djeca ne ulaze u školu kao tabula rasa ili prazan list papira. Dijete se susreće s pismenošću u svom kućnom okruženju, a kasnije u vrtiću i drugdje. Djetetov predškolski razvoj čitanja i pisanja odvija se uglavnom spontano i neprimjetno u svakodnevnim događajima sve dok u nekom trenutku ne prepozna prva slova ili riječi. Igra kao djetetova osrednja aktivnost ima važno ulogu pri pismenosti u nastajanju, kao što kroz simboličku igru ​​dijete razvija znanje o pismenosti i otkriva njegovo značenje, povezuje njegovu upotrebu sa svakodnevnim događajima u stvarnim okolnostima.

Dijete vidi znakove s natpisima na igračkama i u knjigama koje mu čitaju odrasli, piše popis za trgovinu ili recept za lijek… Na taj način stječe znanje o značenju i oblicima tiska i razvija želju, da sudjeluje i testira se u pismenosti (Grginič, 2005, str. 11).

Literatura

  1. Kurikulum za vrtce: predšolska vzgoja v vrtcih (1999). Ljubljana: Ministrstvo z šolstvo in šport in Zavod Republike Slovenije z šolstvo.
  2. Grginič, M. (2005). Porajajoča se pismenost. Zbirka Zrenja. Domžale: Izolit.
  3. https://www.policija.si/images/stories/Publikacije/PDF/PobarvankaVarnoVSolo.pdf
  4. https://sl.wikisource.org/wiki/Avtomobilska_pravljica
  5. Fotografije – vlasni arhiv.