Učenje pjesama uz pomoć interneta

Objavljeno autor

melita_GP

Melita Gnezda Petrič

Sažetak

U ovom radu predstavljamo učenje pjesama koje uključuju udaranje tijela. U aktivnostima su sudjelovala djeca predškolske dobi od 5 i 6 godina. U procesu učenja, upoznavanja, usvajanja i utvrđivanja koristili smo, između ostalog, snimke na internetu. Djeca su istovremeno neizravno i spontano učila o sigurnoj upotrebi računala i interneta.

Ključne riječi: tjelesne udaraljke, vrtić, dijete predškolske dobi.

Uvod

Kao odgajateljica u predškolskoj ustanovi tijekom radnog vremena često primjećujem da djeca izuzetno vole razne glazbene aktivnosti. To se posebno odražavalo u skupini u kojoj su djeca imala pet i šest godina. Djeca te dobi na području glazbenog razvoja pokazuju napredak u održavanju ritma, kako u hodanju tako i u pljeskanju. Međutim, mali je broj djece sposoban pokrete prilagoditi promjenama ritma. (Denac, 2002) U tom razdoblju djeca imaju tendenciju otkrivanja i ponavljanja detalja. Dugo inzistiraju na istoj aktivnosti i zato žele nekoliko puta otpjevati istu pjesmu ili čuti istu bajku. Višestrukim ponavljanjem pjesme oni se približe ritmičkoj i intonacijskoj pravilnosti. Pjevanje petogodišnjaka tonalno je već prilično stabilno i izvodi se s osjećajem za mjeru. (Ibid) U toj dobi opada broj spontanih pokreta, ali već postoji napredak u vremenskoj koordinaciji pokreta, jer su neka djeca već sposobna kretanje prilagoditi promjenama u tempu i dinamici. Oni također napreduju u prepoznavanju poznatih pjesama u instrumentalnoj izvedbi. (Ferme, 1994)

Kako je sve počelo?

Jednog dana, kad su djeca bila raspoložena i bilo je izuzetno težko privući njihovu pažnju, a još teže zadržati je, spontano sam počela proizvoditi ritam vlastitim instrumentima. Djecu je privuklo repetitivno izvoženje ritmičkih obrazaca i počela su ponavljati za mnom. Budući da su djeca pokazala zanimanje, s vremenom smo naučili i jednostavniju koreografiju. Koristila sam i YouTube kako bih pronašla nove izazove koju bi privukli dječju pažnju. Vjerojatno nije potrebno naglasiti da je baš to privuklo svu djecu, često su spominjali da računalo koriste i kod kuće, na primjer zajedno sa starijom braćom i sestrama.

Je li sigurno?

Dakle, bio je to niz aktivnosti u koje smo mogli uključiti upotrebu računala. Pritom su m se stalno pojavljivala pitanja „Je li to sigurno?“, a istovremeno sam smatrala da je to idealna prilika za uključivanje novog načina učenja. Skupinu djevojaka posebno je zanimalo učenje novih koreografija. Snimke su željele vidjeti više puta, čak i tijekom spontane igre ili dok su neki odmarali ili se bavili ležernijim aktivnostima. Budući da sam im vjerovala, pripremila sam im prečice do Youtube snimaka na desktopu računala. Isprva sam im nekoliko puta pokazala postupak i redoslijed klikova kako bi mogle pronaći željenu snimku. Kasnije su računalo već koristile neovisno uz budnu pratnju odrasle osobe. Djevojke su također naučile zaustaviti snimku, pustiti je više puta, i slično. Računalu sam dodala i slušalice, kako djevojke ne bi smetale drugima. U sljedećoj školskoj godini cilj bi nam mogao biti napisati vlastite pjesme koje uključuju i tjelesne udaraljke. Muzičke aktivnosti bi snimali i objavili na zatvorenom YouTube kanalu. Tu vrstu učenja bi također preporučila svim kolegama iz ove profesije, kako u vrtićima, tako i u nižim razredima osnovne škole. Istražujući relevantne sadržaje, u najvećoj sam se mjeri i sama služila internetom. Snimke na spomenutom kanalu dovele su do novih prijedloga koje sam odabrala uzimajući u obzir sposobnosti i interese djece u grupi.

Nekoliko prijedloga:

Zaključak

Korištenje računala i interneta je neizbježno. Vjerujem da upotrebu računala djeci ne bismo trebali ograničavati, već ih na prikladan način privikavati na tehnologiju i prije svega sa njima puno razgovarati o sigurnoj i pravilnoj upotrebi. Djeca u grupi znala su da je korištenje računala „nešto posebno“ što donosi određene pogodnosti i zabavu, ali i da je to prije svega jedna nova odgovornost. Znali su da će zloupotrjeba odgajatelja utjecati na neovisno upravljanje računalom.

Međutim, na tome nismo radili na osnovi ovog slučaja, već u sklopu svakodnevnog života u vrtiću.

Literatura

  1. Denac, O. (2002). Glasba pri celostnem razvoju otrokove osebnosti: priročnik za vzgojitelje, razredne učitelje, učitelje glasbe in glasbenih predmetov v splošnih in glasbenih šolah. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo.
  2. Ferme, S. (1994). Glasbeni razvoj otroka v predšolskem obdobju. Didakta: revija o vzgoji in izobraževanju.