S formativnim vrednovanjem

istražujemo struju

Nuša Skumavc

Sažetak

Učenici se stalno susreću s električnom energijom u svom okruženju, no teško im je objasniti što je to. Znanje o električnoj energiji važno je za učenike, jer se s njom susreću na svakom koraku: od televizije i mobilnih uređaja, do igračaka koje rade uz pomoć električne energije i drugih električnih uređaja. Unatoč činjenici da u dobi od 9 godina već znaju da je električna energija vrlo korisna, ali i vrlo opasna, mnogima nije jasno na koji način djeluje.

Možemo se pobrinuti za izgrađivanje ispravnih predodžbi o električnoj energiji u školi stvarajući takve situacije da učenici sami na siguran način stječu osnovna znanja o električnoj energiji. Dobra osnova bit će stoga izvrsno ishodište za stjecanje znanja na nastavi fizike u višim razredima.

Ključne riječi: električni krugovi, formativno vrednovanje, električni vodiči i izolatori.

Uvod

Formativno vrednovanje je način nastave kojeg su razvili Britanci Paul Black i Dylan William. Kod formativnog vrednovanja učenik je taj koji gradi svoje znanje, a učitelj ga podržava neprestanim saznavanjem kako napreduje i prilagođavanjem nastave povratnim informacijama koje od njega dobiva (Holcar Brunauer, 2019).

Formativno vrednovanje uključuje pet elemenata (Holcar Brunauer, 2019): formiranje namjera učenja i kriterija uspješnosti, dobivanje dokaza o učenju, pružanje povratnih informacija (i od učenika do učitelja i od učitelja do učenika), formuliranje pitanja u potporu učenju te samovrednovanje, te vršnjačko vrednovanje.

Uloga učitelja u pedagoškom procesu je stoga stvaranje takvih nastavnih situacija kroz koje će učenik sam graditi vlastito znanje. Učitelj mu nudi podršku te ga pri tome usmjerava. Nastava prirodne znanosti je naročito prikladna za stjecanje znanja na ovaj način. Predstavljen je primjer dobre prakse kako smo pomoću elemenata formativnog vrednovanja izgrađivali znanje o električnoj energiji.

Istražujemo struju

Obradi nastavnog skupa smo posvetili 6 školskih sati. Nastava je bila osmišljena tako da su učenici svoja znanja samostalno izgrađivali istraživanjem.

Prvo smo dobili informaciju o predznanju učenika. Za dobivanje informacija koristili smo interaktivnu opremu Padlet. Svaki je učenik na samoljepljivi listić na ploči Padlet odgovorio na dva pitanja: Što već znam o električnoj energiji? te Što još želim znati o ovoj temi? Pomoću provjere predznanja učitelj zna na što treba obratiti pažnju pri planiranju daljnjih aktivnosti.

Zatim smo učenike podijelili u manje skupine (po 2-3 učenika). Svaka je skupina dobila vlastitu temu, literaturu (knjige i video snimke) i pitanja kao potporu učenju. Učenici su istraživali različita područja o električnoj energiji: vrste elektrana, opasnosti od električne struje, ušteda električne energije, izvori električne struje, potrošači električne struje. Uz pomoć literature i priloženih pitanja stvorili su konceptualne mape koje su potom predstavili svojim suučenicima. Konceptualne mape služile su kao dokaz učenja, koji je jedno od načela formativnog vrednovanja. Nakon svake prezentacije radili smo zajedno na oblikovanju kriterija uspješnosti (što će svaki učenik trebati znati) koji se odnosio na njihovu temu. Aktivnostima smo posvetili tri školska sata.

Slika 1. Plakat jedne od grupa

Tijekom četvrtog školskog sata učenici su samostalno istraživali kako povezati pojedine elemente u električni krug kako bi taj mogao funkcionirati. U početku je rad testiran samo sa žaruljom (potrošač električne energije) i baterijom (izvor električne struje). Kad su uspjeli dovršiti električni krug na ovaj način, crtali su odnosno skicirali su na radni listu napravljen električni krug. Pritom su morali paziti na detalje te također naučiti sustavno promatranje i crtanje nakon promatranja. Tada su prvo dobili još jednu žicu pa drugu. Opet su stvorili električni krug tako da je žarulja svijetlila. Zatim su u svojom udžbeniku tražili nacrtanu električnu shemu i znakove. Na popis kriterija uspješnosti dodali smo još tri – učenik će biti uspješan kad zna sastaviti jednostavan električni krug sa žaruljom, plosnatom baterijom i prekidačem, kada može opisati rad električnog kruga te objasniti kakvu ulogu ima pojedini dio u električnom krugu (žarulja, prekidač, vodič, baterija).

Slika 2 i 3: Učenici samostalno sastavljaju električne krugove

Sljedeći, peti školski sat, učenici su istraživali kroz koje tvari prolazi električna struja (električni vodiči), a kroz koje tvari ne prolazi (električni izolatori). Za ovu aktivnost svaki je učenik prvo morao ponoviti znanje s prethodnog školskog sata – morao je ponovno sastaviti električni krug. Zatim je dobio razne predmete izrađene od različitih materijala (npr. plastična slamka, aluminijska folija, grafitna mina od olovke, gumena gumica, drvenu palica …) te još jednu žicu koja mu je bila potrebna za umetanje raznih predmeta u prazninu.

Posljednji, šesti školski sat, bio je posvećen provjeri znanja i samovrednovanju, kao i vršnjačkoj vrednovanju. Učenici su uz pomoć pitanja saznali koliko dobro postižu postavljene ciljeve i kriterije uspješnosti. Kritički su procijenili svoje znanje te ono što su naučili povezali su s tim na koji način će svoje znanje moći primijeniti u stvarnom životu.

Slika 4. Nakon nastavnog skupa učenici su provjerili svoje znanje i razmišljali o tome gdje u svakodnevnom životu mogu koristiti stečeno znanje

Zaključak

Brojna istraživanja potvrđuju da je znanje koje učenici sami stječu pomoću istraživanjem trajnije. U tome mi učitelji pomažemo nastavnicima pošto ih vodimo kroz proces učenja, usmjeravamo ih i mijenjamo zablude. Uključivanje elemenata formativnog vrednovanja dio je modernog načina nastave. Učenici tako preuzimaju odgovornost za vlastito učenje te znaju što i zašto uče.

Učenici su još uvijek djeca, a karakteristika djece je znatiželja. Ako uspijemo stvoriti takvo okruženje za učenje da mogu sami istraživati i pri tome učiti, nećemo imati problema s motivacijom, jer će ih motivirati aktivnosti same. Međutim, znanje stečeno na ovaj način bit će trajnije.

Literatura

1. Holcar Brunauer, A. idr. 2019. Formativno spremljanje v podporo učenju. Priročnik za učitelje in strokovne delavce (7 zvezkov). Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
2. https://padlet.com