Samostalnost i engleski jezik

janja_SG

Janja Štefanič Guštin

Sažetak

Samostalnost svakog pojedinca mora se graditi tijekom cijelog života. Prvi aktivni učitelji su roditelji koji svakodnevno prate razvoj djeteta, još od prvih mjeseci. Kasnije se samostalnost gradi u vrtićima i osnovnim školama, tako da odgajatelji i učitelji na razrednoj razini osnovne škole postaju aktivni učitelji dječje samostalnosti. U kojoj će mjeri dijete razviti samostalnost znatno ovisi o njemu samom. U prilogu su predstavljene razne aktivnosti koje se izvode na satovima stranih jezika na razini razreda. Strani jezik odvija se na razrednoj razini tako da učiteljica engleskog jezika i učiteljica (razrednica u pojedinačnom razredu) surađuju i planiraju zajedno. Rad na predmetu Engleski jezik nadovezuje se na rad na drugim predmetima i istodobno nadopunjuje aktivnosti i nastavni materijal koji učenici imaju u pojedinačnom razredu.

Ključne riječi: samostalnost, razne aktivnosti, strani jezik engleski, povezujući rad.

1. Poticanje samostalnosti kod učenika

U prilogu je predstavljen rad učiteljice razredne nastave sa završenim modulom za rano podučavanje engleskog jezika kao stranog jezika, koja predaje navedeni jezik učenicima prva tri razreda osnovne škole.

Moj rad u učionici započinje zajedničkim planiranjem s učiteljicom (razrednicom) u svakom razredu. Zajedno planiramo teme koje obrađuje s učenicima, kao i aktivnosti povezane s njima. Zajedničkim planiranjem i usklađivanjem pronalazimo zajedničke imenitelje naših zadataka u razredu. Mnoge aktivnosti koje učiteljica (razrednica) obrađuje i provodi u svojim predmetima, i sama pokušavam izvesti na satovima stranog jezika. Zahvaljujući raznim aktivnostima gradimo samostalnost učenika za rad neophodan u uspješnoj realizaciji postavljenih ciljeva i standarda koji su zapisani u nastavnom planu za program osnovnoškolskog obrazovanja.

2.1. Pravila u razredu

Početak školske godine donosi puno razigrane djece kojoj treba predstaviti ili obnoviti pravila, neophodna za neometan rad tijekom nastave i za uspjeh u izvršavanju postavljenog zadatka (aktivnosti). Planiranje pravila ponašanja i rada u učionici vrši se zajedno s učenicima. Potičem ih da sami daju prijedloge za koje smatraju da imaju najviše smisla pri realizaciji neometanog rada u nadolazećoj školskoj godini. Prijedloge zapisujemo na ploču ili list papira i između svih prikupljenih zapisa biramo one za koje mislimo da su najprikladniji i najvažniji za naš rad. Učenici na papir napišu pravila na engleskom jeziku i također ih ilustriraju. Te zapise uredimo i objesimo na vidljivo mjesto u učionici. Tijekom prvih dana školske godine na pravila ih podsjećam sama, tako da se približim zapisu i pročitam pravilo naglas. Kasnije, međutim, samo pokažem rukom prema zapisima koje su sami napravili, skrećući tako pažnju na naše dogovore. Na kraju, djeca ‘internaliziraju’ odnosno akceptiraju pravila i upozoravaju se međusobno na isti način, odnosno pokazivanjem rukom prema zapisima.

2.2. Odabir dežurnog učenika

Učiteljica sam engleskog jezika u jedanaest odjeljenja za prve tri školske godine u našoj ustanovi. Kako bih lakše i brže zapamtila imena svih učenika svakog razreda, napravim si kartice s imenima koje također koristim tijekom raznih didaktičkih igara. Kartice su ubačene u kutijicu koja je pričvršćena u engleskom kutku svake učionice. Jedna od aktivnosti koju učenici obave na početku školskog sata koristeći gore spomenute kartice je da sami odrede učenika koji će tijekom sata engleskog jezika vršiti dužnost dežurnog učenika. Učenik koji je tijekom prethodnog sata bio dežurni učenik izvlači odnosno bira svog nasljednika, pri čemu o ishodu izvlačenja obavještava školskog druga i mene, učiteljicu, kao i sve ostale drugove. Zadatke odabranog učenika osmislili smo zajedno na početku školske godine. Njegovi zadaci su: pomaganje učiteljici u pripremi projekcijskog platna, pomaganje u podjeli i prikupljanju materijala za rad, donošenje ili Slika1odnošenje potrebnih pomagala za rad itd. Na početku školske godine samo sam nekoliko puta tijekom sata podsjetila učenike na zadatak koji ima dežurni učenik prethodnog sata prilikom izvlačenja (imena) svog nasljednika. Brzo su akceptirali spomenute dužnosti kao svoje, interne i sada već sami obavljaju izvlačenje ždrijeba, bez mog upozorenja. Isto tako prihvaćena su i zaduženja određenog učenika, koji mi pomaže tijekom sata, jer su učenici ovaj “rad” shvatili kao nagradu i nadaju se svakodnevno da će i sami biti izvučeni.

2.3. Priprema školskog pribora

U našoj se školi neobvezni izborni predmet Engleski jezik u prvom razredu odvija u vrijeme određeno za predsate. Djeca su okupljena u prostorima za produženi boravak, gdje dolazim po njih i vodim ih u učionicu u kojoj se izvodi nastava engleskog jezika. Na početku školske godine nekoliko školskih sati posvećujem navikavanju na samostalnost prilikom pripreme za nastavu.

V središnjem dijelu učionice sami pripremaju svoje stolice koje postavljaju u krug kako bismo se mogli međusobno gledati. Oni sami određuju raspored sjedenja, ali pri tome moraju biti svjesni da će se njihov raspored sjedenja izmijeniti ako ponašanje tijekom rada u krugu bude neprikladno.

Školske potrepštine slažu na prikladno mjesto, koje zajedno odredimo na početku školske godine.

Za ostale razrede (2. i 3. razred) nastava engleskog jezika odvija se u njihovim učionicama, pa im dolazim prije početka nastave. Na početku školske godine dogovaramo se s učenicima što će biti njihovi zadaci u pauzi, prije nego što dođem u njihovu učionicu. Za sat engleskog jezika potrebno je pripremiti se tako što će na stolove postaviti bilježnice i pernice, kao i ostale dijelove pribora koje ćemo tijekom nastave odrediti kao potrebne.

2.4. Pranje ruku prije užine

Tijekom nastave često nas u radu prati ručna lutka – papiga. Koristim ju za uvođenje novih tema prilikom nastave i za lakšu komunikaciju s učenicima.

Na području osobne higijene naša je lutka vrlo nemarna i prljava. Učenicima govori da voli skakati u blatu, kljunom kopa po otpacima i traži zanimljive predmete. Dok pripovijeda, nekoliko puta zakašlje i kihne, počeše se po tijelu i požali im se da je koža i perje neprestano svrbe. Učenici joj samoinicijativno daju prijedloge za osobnu higijenu. Nabrajaju što sve treba učiniti da bi ozdravila.

Slika2Razgovor s lutkom dovodi do zaključka da moramo prati ruke svaki put kad nešto zahvatimo rukom, kada smo u kontaktu s prljavim predmetima, kada radimo s prljavim tekućinama i slično. Lutka vrlo rado promatra dječji rad, jer je cijelo vrijeme s nama na nastavi. Isto tako, učenici joj rado prikazuju odnosno pokazuju aktivnosti koje želi vidjeti. Kad mora oprati ruke, zamoli ih da je nauče prati ruke odnosno nožice, zubiće i kljunić, a razveseli se i prilikom demonstracije češljanja kose i uređivanja perja.

2.5. Uređivanje kutaka u učionici

Učenici čuvaju školski pribor u školskim torbama. Kako bismo omogućili neometanu nastavu u učionici, bez dodatnih zastoja zbog pronalaženja pojedinih stvari, naljepnicama smo obilježili police, ladice, ormariće i kutije na kojima smo ilustrirali Slika3njihov sadržaj ili označili što se gdje nalazi u učionici. Djeca su sama kreirala i nacrtala naljepnice te ih zalijepila na vidljiva mjesta kako bi mogla samostalno pronaći pribor koji im je potreban i odložiti ga nakon završetka aktivnosti. U razredima u kojima učenici već znaju čitati i pisati, na oznake smo nanijeli i verbalne zapise.

3 Zaključak

Pohvala je učinkovit poticaj ako naglašava djetetovo ponašanje koje pokazuje njegov napredak. Međutim, moramo se potruditi da pohvala bude promišljena i realna, jer u protivnom može biti štetna.

Kriteriji koje bi učitelji trebali uzeti u obzir prilikom izricanja pohvale su:

  • pohvalimo čim primijetimo da je dijete nešto samostalno učinilo (pomažući drugoj djeci, učiteljici ili pomoćnici),
  • pri izricanju pohvale ne očekujemo iznimne rezultate i uzorno ponašanje,
  • pohvalu obrazložimo; dakle, iznesemo zašto je dijete pohvaljeno,
  • pohvala bi trebala biti pozitivna, kako riječima tako i djelima,
  • pohvalu koristimo smisleno, kad primijetimo da je dijete napredovalo u određenoj stvari, da je njegov proizvod odnosno ponašanje bolje od prethodnog,
  • pohvalimo u nazočnosti drugih, kada je to moguće,
  • dijete je najsretnije ako pohvala stigne neočekivano.

Nikada ne hvalimo samo rezultat neke aktivnosti. Trebalo bi pohvaliti cjelokupan trud koji je dijete uložilo u određenu stvar (upravo tamo). (Retuznik Bozovičar in Krajnc, 2010)

Tijekom rada koji obavljam podučavajući učenike u osnovnoj školi nastojim potaknuti što veću samostalnost učenika na različitim područjima. Djeca su željna novih spoznaja i iskustava, samo ih treba pravilno voditi i nenametljivo usmjeravati. Moramo ih dovesti do postavljenog krajnjeg cilja – kako bi postali samostalni i neovisni pojedinci u svojim životima, koji će znati pravilno pristupiti problemima i s njima se adekvatno suočiti te donijeti prave odluke o putu do rješenja.

4. Literatura

  1. Retuznik Bozovičar, A. in Krajnc, M. (2010). U krugu života: pedagogika i pedagoški pristupi u predškolskom razdoblju. Velenje: Modart