Darja Lipovec
Sažetak
Naslov mog članka je Čokolada i Fe na kemijski način, budući da sam kao učiteljica željela da učenici u vrijeme epidemije, za trajanja škole na daljinu, radom kod kuće steknu što više praktičnog znanja koje istovremeno mogu procijeniti i ocijeniti. U tu svrhu odlučila sam prilikom poučavanja kemije koristiti način projektnog rada. Tog zadatka sam se prihvatila u 8. i 9. razredu, ali s različitim pristupima. Učenici osmog razreda rješavali su zadatak koji sam nazvala Fe na kemijski način, dok su učenici devetog razreda istraživali čokoladu na kemijski način.
Ključne riječi: projektni rad na daljinu, Fe, čokolada, kemija.
Uvod
U našim školama sve se više provode razne metode, oblici i sistemi nastave kojima je cilj učiniti nastavu zanimljivijom, drugačijom, kreativnom i otvorenom za promjene te je prilagoditi današnjem vremenu. Zadaća današnjeg učitelja je da, uz obrazovanje, potiče i kreativnost kod djece i osigura im kontakt s vlastitim potencijalima.
Za ovaj projektni rad izabrala sam teme koje su učenicima poznate, budući da su im bliske i svakodnevno se susreću s njima. Zadatak je morao zadovoljiti i određene ciljeve, sadržajne i procesne, koji su u skladu s nastavnim planom. Učenici se takvim načinom rada uče promatrati pojave i prikupljati podatke te samostalno otkrivaju, istražuju i nadograđuju svoje znanje.
Kemija kod kuće
Fe na kemijski način
U ovom projektnom zadatku učenici osmog razreda posvetili su se željezu, Fe. Tražili su podatke o uporabi ovog često prisutnog metala s kojim se svakodnevno susreću. Istraživali su što će se dogoditi s predmetom od željeza koji je izložen različitim vanjskim čimbenicima.
U prvom dijelu projektnog zadatka najprije su se usredotočili na teoriju i na istraživanje. Kod kuće su trebali potražiti predmete od željeza i opi
sati njihov izgled. Pri tome su primijetili da se neki proizvodi od željeza ne sjaje lijepo, da su smećkasti i krhki. Upravo to saznanje bilo je tema istraživanja.
Slika 1. Proizvodi od željeza (izvor: osobna arhiva, 2020.)
U drugom dijelu projektnog zadatka su pomoću uputa istraživali hrđanje. Spoznali su i definirali kemijsku reakciju ove pojave, upoznali se s kemijskom jednadžbom kao zapisom hrđanja, upoznali su karakteristična 
svojstva željeza i njegovu uporabu te stjecali iskustva u traženju podataka potrebnih za projektni rad. Odgovarajuće podatke potražili su u udžbeniku i iz drugih izvora.
Slika 2. Kemijska jednadžba hrđanja (izvor: osobna arhiva, 2020.)
Nakon teorijskog dijela projektnog zadatka uslijedio je treći dio – praktični rad – eksperiment.
U tom je radu glavni zadatak bio istražiti zašto je došlo do pojave hrđanja i koji su uvjeti potrebni za nastanak ove smeđe obloge.
Za pokus su nam trebala sljedeća pomagala: 4 lončića, 4 jednaka čavla, voda, žličica soli, 2 ml ulja, zrnca za isušivanje (kalcijev klorid) i čep. (slika 1.)
Slika 3. Eksperiment (izvor: osobna arhiva, 2020.)
Učenici su zatim promatrali čavle, izložene različitim čimbenicima (voda, kisik, sol) i svaki su dan zapisivali saznanja. Zapažanja su kontinuirano bilježili kroz 14 dana.
U nastavku eksperimenta su na temelju svojih spoznaja zabilježili gdje se sve u životu možemo sresti s kemijskom reakcijom hrđanja, kako je usporiti ili možda spriječiti.
U zaključnoj fazi ovog zadatka uključila sam i formativno praćenje i procjenjivanje među vršnjacima na način da su svojim kolegama morali sastaviti i proslijediti 8 ključnih pitanja na koja su trebali odgovoriti. Uslijedila je i rasprava putem video sastanka.
Čokolada na kemijski način
Čokolada pruža užitak ljudima čitavog svijeta već više tisuća godina i dostupna je praktično svima. Učenicima devetog razreda zadala sam projektni rad na temu čokolade.
Slično kao učenici osmog razreda, najprije su morali pomoću literature istražiti što je zapravo čokolada, kakva je njezina povijest i ubrzo su došli do saznanja da nas čokolada prati još iz vremena Maja. Sljedeći zadatak bio je pronaći čokoladu, pogledati deklaraciju te istražiti kemijski sastav tvari koje čokolada sadržava. Trebali su pronaći podatak na ko
ji se način čokolada čuva kako bi zadržala svoju kvalitetu. S obzirom na to da čokolada nije čista tvar, nego smjesa, učenici su se interesirali o načinu proizvodnje čokolade i koji su sve koraci kod pripreme čokolade.
Slika 4. Sastav čokolade (izvor: osobna arhiva, 2020.)
Budući da u suvremenom svijetu poznajemo mnoge vrste te slasne kemijske tvari, u teorijskom su se dijelu projektnog zadatka usredotočili na utjecaj pojedine vrste čokolade na ljudski organizam. Istražili su tako pozitivne, kao i negativne, učinke prehranjivanja čokoladom.
U istraživačkom radu imali su zadatak sastaviti anketni upitnik i u njemu upotrijebiti znanje stečeno u teorijskom dijelu. Najčešće postavljena pitanja bila su ponajprije o sastavu i uporabi čokolade. Naravno da je kod svake ankete potrebno i pregledati i predstaviti rezultate. Učenici su zadatak riješili na različite načine, a većina njih je odgovore predstavila uz pomoć grafikona kojima su opisali i predstavili svoje zaključke u kratkoj analizi i u razgovoru na video sastanku.
Slika 5. Analiza upitnika (izvor: osobna arhiva, 2020.)
Zaključak
U zaključku projektnih zadataka rado bih istaknula da smisao nije samo u poznavanju čokolade kao kemijske tvari, odnosno, u poznavanju promjena na željezu. Važan je i proces u kojem su projektni radovi nastali, u vježbanju samostalnog učenja i sposobnosti samostalnog traženja izvora te izvođenja eksperimenata kod kuće. Takvim načinom rada teorijsko se znanje povezuje s iskustvima i situacijama iz stvarnog života. Pritom želim istaknuti da sam bila pozitivno iznenađena rezultatima projektnog rada i ponosna na svoje učenike.
Literatura
- Ferk Slavinec V.(2010). Projektno učno delo pri učenju naravoslovnih vsebin; Učbenik. Maribor: Univerza v Mariboru Fakulteta za naravoslovje in matematiko.
- Graunar M., Podlipnik M., Mirnik J., Gabrič A., Slatinek-Žigon M. (2016), Kemija danes 1 ; Učbenik za kemijo v 8. Razredu osnovne šole. Ljubljana: DZS.
- Medved A, Univerza v Ljubljani, Pedagoška Fakulteta (2015). Učiteljeva refleksija o raziskovalnem učenju in izobraževanju z naravoslovjem. Pristupljeno na : http://www.pef.uni-lj.si/profiles/moduli/studenti_2/veriga_na_kolesu.pdf (studeni 2020.)
- Poročni prstan bo zlat in ne železen (b.d.). Pristupljeno na: https://sites.google.com/site/zlatiinnezelezen/rjavenje-zeleza (studeni 2020.)
Pogled kroz prozor 