u 5. razredu (obrazovanje na daljinu)
Mateja Ašič
Sažetak
Obrazovanje na daljinu zahtijevalo je drugačiji pristup nastavnika u planiranju i provedbi obrazovanja. Epidemija je došla iznenada i učitelji morali smo u kratkom vremenu pronaći način koji nam se čini najučinkovitijim. U svom sam radu planirala predmet prema nastavnim setovima, što je značilo, da sam gradivo povezivala unutar različitih predmeta. Slijedila sam ciljeve, sadržaje i standarde znanja prema propisanim kurikulumima za 5. razred.
Ključne riječi: planiranje obrazovanja, set učenja, međupredmetna povezanost.
Uvod
Tijekom učenja na daljinu učitelji su u kratkom vremenu morali pokazati sve svoje znanje i kreativnost. Mnogo smo vremena posvetili dodatnom osobnom obrazovanju o informacijskoj tehnologiji, jer drugačije nismo mogli raditi. Svaki dan predstavljao je veći izazov od uobičajenog u učionici. Učenici su se osjećali isto, svatko na svoj način. Nakon prvog tjedna učenja na daljinu pokazalo se, da učenicima treba puno više vremena za svoj rad nego u školi. Trebalo je promijeniti plan rada. Tada mi se činilo najpametnije predmete još više međusobno povezati nego inače. Napravila sam plan rada na temelju aktivnosti, koje smo već radili na nastavi s učenicima u školi, kada nije bilo epidemije i s obzirom na mogućnosti, koje su svi učenici imali kod kuće tijekom škole na daljinu.
Opis aktivnosti
Glavna smjernica interdisciplinarne integracije bili su sadržaji predmeta Društvo. U stjecanju znanja uz pomoć aktivnosti uključila sam rubriku Ljudi u svemiru i povezala sadržaje s onima iz glazbene umjetnosti, likovne umjetnosti i književnosti na slovenskom jeziku.
Društvo
Već u nižim razredima učenici su izrađivali knjige koje su se više odnosile na sadržaj umjetničkog teksta. Ovaj put učenicima sam dala zadatak, da sami naprave knjigu (turistički katalog) o Obpanonskoj regiji i njihovom domaćem kraju.
Prvi dio zadatka odnosio se na poznavanje karakteristika prirodnih cjelina (obpanonski krajolik), a drugi dio odnosio se na poznavanje prirodnih, društvenih i kulturnih karakteristika domaćeg krajolika odnosno Novog mesta. Učenici su taj zadatak dobili nakon rasprave o Obpanonskoj regiji. Svojim radom pokazali su postizanje sljedećih standarda znanja iz predmeta Društvo:
Učenik:
- zna komponente karte,
- se orijentira u skicama i kartama rodnog mjesta / domaćeg krajolika,
- na karti prikazati položaj najvećih gradova, rijeka itd.,
- može skicirati jednostavne karte,
- može opisati neke karakteristike domaćeg mjesta,
- može opisati neke prirodne, socijalne i kulturne značajke domaćeg krajolika,
- može opisati neke prirodne, socijalne i kulturne značajke prirodnih cjelina u Sloveniji,
- zna samostalno planirati aktivnosti,
- zna pronaći i koristiti različite izvore za dobivanje podataka,
- može prikupljati podatke: izravnim i točnim promatranjem, korištenjem informacijske tehnologije i pisanih te slikovnih izvora,
- može snimati, uređivati i prezentirati skupljene podatke (samostalno, u pisanom obliku, slikovno, grafički),
- može objasniti, argumentirati, kritički procijeniti podatke, izvore.
Novo mjesto ima bogatu povijest. Nalazi iz tog vremena pohranjeni su u Dolenjskom muzeju. S učenicima smo posjetili muzej u vrijeme kada nije bilo epidemije i pogledali nalaze iz prapovijesti (situle, glinene posude, nakit, staklene perle, ogrlice…) na području Novoga mesta. Bilo je lakše uvrstiti povijesne činjenice o gradu u svoj zaključni rad, jer su puno naučili u muzeju, gdje su vidjeli stvarne materijalne resurse.
Upute za učenike možete vidjeti ovdje.
Likovna umjetnost
O sadržaju u glazbi i likovnoj umjetnosti govorilo se u vrijeme prije epidemije, kada smo išli posjetiti kulturne institucije u Novom mjestu.
Prije epidemije posjetili smo galeriju Božidar Jakac u Novom mestu. Djeca su posjetila pedagošku izložbu umjetničkih djela u različitim likovnim tehnikama i upoznala radove slikara Božidara Jakca. Rođen je u Novom mestu i zbog toga je često prikazivao Novo mesto u svojim djelima. U gradu smo vidjeli i kip posvećen Leonu Štukelju. Dobitnik je mnogih olimpijskih medalja i rođen u Novom mestu. Po njemu se zove i Sportska dvorana Leona Štuklja.
Ponuđenim slikovnim materijalom učenici su u svoju knjigu mogli upisati neke činjenice koje povezuju poznate ljubitelje kulture i sportaše s Novim mestom, na temelju vlastitih zapažanja u gradu. Oni, što su imali mogućnost tiskanja ponuđenog slikovnog materijala, mogli su ga tiskati, a oni, koji nisu imali tu mogućnost, mogli su crtati. Uz ponuđeni materijal, učenici koji su mogli više, imali su priliku pretraživati informacije i slikovni materijal na webu (diferencijacija).
Glazbena umjetnost
Prije epidemije razgovarali smo o karakteristikama narodne glazbe sa učenicima i saznali više o glazbenom životu u jugoistočnom dijelu Slovenije uz rijeku Kolpu (uz granicu s Hrvatskom), koja pripada obpanonskoj regiji. Djeca su upoznala narodnu pjesmu Lepa Anka, naučila plesati kolo, upoznala narodne instrumente (tamburice, gudalo). Također smo gledali plesove folklorne skupine i upoznali narodnu nošnju Bele krajine.
Folklorno društvo Dragatuš, Dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=FJbVLElodPE&list=RDFJbVLElodPE&index=1
Slovenski (književnost)
Društvo se može povezati sa slovenskim jezikom kada se bavi umjetničkim i neumjetničkim tekstovima. U svom sam primjeru povezala karakteristike krajeva s učenjem bajki u književnosti, koje smo čitali u školi još kada nije bilo epidemije.
U dijelu Slovenije, koji graniči s Hrvatskom, slovenski pisac Janez Trdina obilazio je brda Gorjanci. Napisao je mnoge bajke i objavio ih u knjizi Bajke in povesti o Gorjancih. Raspravljala sam priču o Gospodični sa učenicima književnosti. Potok na Gorjancima, koji se još naziva Gospodična, ime je dobio po dami koja se pojavljuje u ovoj umjetnoj bajci. Tražili smo dobre i loše književne likove, bajkovite brojeve, čarobne predmete, opisivali čuda, koja su se događala uz potok, tražili kontradikcije (bogat – siromašan, zdravlje – bolest, mladost – starost), otkrili, da se dobrota plaća i zlo kažnjava …
U gradivo pomoću kojega su učenici tijekom učenja na daljinu napravili svoju knjigu, uvrstila sam i slike kojima su mogli ispuniti i zapisati sve, čega su se sjetili o Janezu Trdini. Danas se po Janezu Trdini zovu i najviši vrh Gorjanci (Trdinov vrh) i ustanova kulture u Novom mestu, Kulturni centar Janeza Trdine.
Janez Trdina: Gospodična, Dostupno na: http://lit.ijs.si/trdina.html#go
Kao dio literature razgovarali smo o još jednoj umjetnoj bajci, Šivilja in škarjice. Tako su učenici upoznali pjesnika i književnika Dragotina Kettea, koji je neko vrijeme živio u Novom mestu. U njegovo sjećanje na glavnom trgu u gradu postoji fontana na kojoj je napisan stih njegove pjesme, a gradski Kettejev drvored također je nazvana po njemu. Kao radijsku igru, djeca su slušala Kettejevu priču Šivilja in škarjice i pismeno odgovarala na pitanja.
Dragotin Kette: Šivilja in škarjice, Dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=dN7SRYIuLG0
Prilog 1: Dječji rad
Nakon raspravljanja s učenicima, mogu reći, da im je zadatak bio zanimljiv, jer su također mogli sami istraživati i ugraditi svoje ideje u knjigu. Neki su roditelji spomenuli, da njihovoj djeci treba pomoć u organizaciji rada ali zadatak im se svidio, jer je razvijao samostalnost. Primijetila sam i sama da su djeca imala najviše problema s kartografskim zadacima, što se također očekivalo.
Zaključak
Svrha ovog zadatka je postignuta. Kroz interdisciplinarni pristup djeca su učvrstila svoja znanja, međusobno povezivala svoja znanja i uvježbavala svoje vještine. Takav zadatak željela bih i dalje izvoditi s učenicima, ali brinem se hoćemo li u idućoj školskoj godini na vrijeme moći posjetiti grad (Novo mesto) i kulturnu baštinu ne bismo li prije stigli do školovanja u kući. U slučaju, da se to dogodi, bit će potrebno prilagoditi se situaciji. Možda ću se koristiti virtualnim gledanjem, Google mapom.
Literatura
- Program osnovna šola, Družba, Učni načrt, 2011. Ministrstvo RS za šolstvo in šport, Zavod RS za šolstvo.
- Dragoti Kette: Šivilja in škarjice. Dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=dN7SRYIuLG0
- Janez Trdina: Bajke in povesti o Gorjancih, Gospodična. Dostupno na: http://lit.ijs.si/trdina.html#go
- Folklorno društvo Dragatuš. Dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=FJbVLElodPE&list=RDFJbVLElodPE&index=1
Fotografije: osobni arhiv Mateja Ašič
Pogled kroz prozor 