Promocija školske knjižnice

simona_rap

Simona Rap

Sažetak

Glavna svrha knjižnica više nije samo prikupljanje i pohrana knjižnične građe, već i obavljanje aktivnosti čitanja i informiranja te pružanje referentnih usluga. Važno je da se među učenicima i učiteljima promovira uloga knjižnice, posebno u današnje vrijeme, kada su informacije dostupne na svakom koraku, a istovremeno nisu nužno i pouzdane.

U članku ću predstaviti promociju djelatnosti školske knjižnice. Načini promocije razlikuju se s obzirom na vrstu korisnika. Uz promociju za učenike i učitelje, važna je i promocija u suradnji s roditeljima te užom i širom javnošću. Važno je da je školska knjižnica prepoznata i izvan granica škole.

Knjižnice trebaju težiti informacijskoj okolini koja se ubrzano mijenja. Mogu se vrlo jednostavno i brzo približiti korisnicima i javnosti putem društvenih mreža kao što su Facebook, Twitter i sl.

Ključne riječi: školska knjižnica, informacijska djelatnost, promocija, knjižničar.

Uvod

Školska knjižnica ima značajnu ulogu u školskom prostoru. Namijenjena je potrebama učenika i stručnih suradnika matične škole u odgojno-obrazovnom procesu. U usporedbi s internetom, knjižnica je svojom građom, koja pokriva sva predmetna područja, relevantniji izvor informacija i znanja za sve sudionike škole. Uloga knjižnice je i u tome da svojom djelatnošću učenicima omogućava korištenje obrazovnih alata i time pridonosi njihovom informacijskom opismenjavanju i stjecanju navike cjeloživotnog učenja. U današnje vrijeme, kada se naglašava potreba cjeloživotnog učenja i razvijanja interesa prema otkrivanju novih znanja, informacija i uporabi istih, uloga informacijskih i referentnih usluga školske knjižnice trebala bi biti ključni element njezinog prepoznavanja.

Promoviranje djelatnosti školske knjižnice

Promocija školske knjižnice moguća je na različite načine, a njezina šira namjena je upoznati korisnike (učenike i učitelje), kao i javnost (roditelje, lokalnu zajednicu) o svojoj svrsi i djelatnostima koje vrši.

Promociju školske knjižnice provodi školski knjižničar koji mora biti upoznat s temeljnim ciljevima škole i sadržajem nastavnih planova pojedinih predmeta. Rad školske knjižnice promovira sljedećim grupama korisnika: učenici, učitelji i drugi stručni suradnici škole te javnost (roditelji i lokalna zajednica…). Važno je da knjižničar odabere odgovarajući način promocije, ovisno o grupi korisnika kojoj je namijenjen.

Učenici predstavljaju primarnu grupu korisnika školske knjižnice, stoga se knjižničari trude u knjižnicu privući što više mladih čitatelja. U tu svrhu koriste se različitim oblicima promocije:

  • popisi čitatelja,
  • značka za čitanje,
  • knjiga mjeseca,
  • zagonetke i kvizovi,
  • izložbe,
  • susreti s književnim autorima,
  • čitateljske grupe.

Knjižničar može oblikovati popise za čitanje s preporukom za dječju literaturu i literaturu za mlade, popise najčitanijih knjiga među učenicima,… Putem oglasne ploče ispred knjižnice i web stranica školske knjižnice obavještava učenike o popisima za čitanje, a njihovu izradu može prepustiti i učenicima tako da sami naprave popise po razredima ili individualno.

Značka za čitanje u osnovnim je školama jedna od najraširenijih aktivnosti knjižnice. Učenici, neovisno o dobi, pročitaju prosječno 3 do 5 knjiga godišnje. Naravno da neki učenici svake godine, u svrhu dobivanja značke za čitanje, pročitaju i više od toga. Za dobivanje značke za čitanje nema „obaveznih“ popisa knjiga, nego su popisi samo preporuke koje učenicima pomažu pri izboru knjiga za čitanje.

Čitateljska grupa sličan je oblik promocije kao značka za čitanje, međutim, kod grupe naglasak je na neformalnom i opuštenom obliku razgovora o pročitanom. Čitateljske grupe karakteristične su ponajprije za srednjoškolske knjižnice. Knjižničar može za čitateljsku grupu izraditi popis knjiga s prijedlozima, a sudionici se mogu dogovarati o naslovima knjiga na susretima ili ih pak birati prema vlastitom nahođenju.

Knjiga mjeseca može se birati glasovima učenika, a može je odabrati knjižničar i predstaviti je na oglasnoj ploči ili plakatu.

Zagonetke i kvizovi mogu se odnositi na književne novosti, na aktualne knjige, najčitanije knjige, literarne autore ili literarne junake. Među pravilno riješenim odgovorima knjižne zagonetke ili kviza možemo izabrati pobjednika i nagraditi ga knjigom.

Izložbama se mogu predstaviti književni noviteti, arhivska građa, periodika, referentne zbirke ili literarni autori. Izložiti možemo i proizvode koje su učenici izradili u okvirima interesnih aktivnosti: knjižne označivače, crteže, plakate i druge proizvode. Izložbe omogućavaju izražavanje kreativnosti. Pripremiti ih može knjižničar samostalno ili u suradnji s učenicima odnosno drugim stručnim suradnicima škole.

Knjižničar može organizirati susret s književnim autorom (piscem, pjesnikom, ilustratorom,…) i tako omogućiti učenicima neposredan kontakt s autorom.

U okviru knjižničarske grupe učenici mogu pomoći kod rada u knjižnici. Na taj način učenici upoznaju knjižničnu zbirku, djelovanje knjižnice i rad knjižničara. Mogu pomoći prilikom pripreme izložbi, uređenja prostora knjižnice i izrađivati popise knjiga s preporukom za čitanje. Mogu sudjelovati kod izrade web stranica ili na drugi način raditi na promociji knjižnice.

U grupu primarnih korisnika školske knjižnice, uz učenike, pripadaju i učitelji i drugi stručni suradnici u školi, koji predstavljaju specifičnu grupu korisnika. Zadaća knjižničara je pobrinuti se za stručno predstavljanje školske knjižnice. Cilj promocije je učiteljski zbor upoznati sa:

  • školskom knjižnicom kao otvorenom okolinom namijenjenom učenju – knjižnica je informacijski centar, centar za učenje i kulturni centar škole;
  • ulogom, namjenom i ciljevima školske knjižnice u odgojno-obrazovnom procesu škole;
  • kurikulumom Knjižnično-informacijskog znanja;
  • mogućnostima međupredmetnih povezivanja i njihovoj izvedbi u okvirima pojedinih predmeta.

Za učitelje i druge stručne suradnike koristimo različite oblike promocije:

  • stručnu referentnu zbirku,
  • prezentaciju književnih novosti na konferencijama,
  • sudjelovanje prilikom planiranja knjižnično informacijskog znanja (KIZ-a) i međupredmetnog povezivanja,
  • suradnja knjižničara na aktivima, konferencijama i sastancima škole,
  • suradnja s razrednicima,
  • značka za čitanje za učitelje
  • čitanje poezije,…

Knjižničar brine o promociji knjižnice u suradnji s roditeljima na sljedeće načine:

  • predstavljanje knjižnice u školskoj publikaciji ili pripremanje posebne zbirke o knjižnici;
  • organizacija školskih priredbi, literarnih večeri, izložbi;
  • organizacija i provedba predavanja za roditelje;
  • predstavljanje knjižnice na roditeljskom vijeću – program rada, godišnji radni plan, financijski plan knjižnice,…

Knjižničar promovira školsku knjižnicu i u lokalnoj i stručnoj javnosti, što može izvesti na sljedeće načine:

  • suradnja s nacionalnom knjižnicom – u okviru projekta „Rastem uz knjigu” za učenike 7. razreda organizirano je razgledavanje i predstavljanje nacionalne knjižnice;
  • oglašavanje u medijima (lokalne novine, radijske i televizijske emisije);
  • objava članaka u stručnim publikacijama;
  • sudjelovanje knjižničara na seminarima i kongresima – seminar koji pokriva područje školske knjižnice u Sloveniji je Bibliopedagoška škola koja nudi aktualne teme iz područja knjižničarstva. Predavači su priznati stručnjaci s područja bibliotekarstva, školstva i specijalno-pedagoških područja. Na seminaru mogu aktivno sudjelovati i školski knjižničari i izmjenjivati mišljenja s primjerima dobre prakse.

Zaključak

Promocija školske knjižnice je proces koji nikada ne smije biti završen i zaključen. Rad knjižnice potrebno je neprestano oplemenjivati novim idejama i aktivnostima. Na koji će način knjižničar promovirati knjižnicu ovisi, naravno, o pojedincu. Kod promocije najčešće polazimo od svog rada i radne okoline, a u obzir moramo uzeti i organizaciju i ciljeve škole.

Knjižničar bi trebao biti svjestan da se njegova uloga promijenila te da bi u današnje vrijeme ona trebala sadržavati i djelatnosti informacijskog posrednika i pomoćnika kod traženja informacija. Ukoliko želimo težiti ispunjavanju navedene uloge, knjižnične kataloge i referentne zbirke trebali bismo organizirati u smjeru „googliziranih“ knjižničnih kataloga, uključivanja drugih sadržaja, na primjer Google Books, promoviranja knjižničnih kataloga i aktivnosti na društvenim mrežama kao što su Facebook, Twitter,… Informacijski okoliš ubrzano se mijenja i ukoliko će se knjižnice prilagođavati promjenama, uspješno će doprinijeti i svojoj promociji.

Literatura

  1. IFLA – smernice za šolske knjižnice. (2019). Ljubljana: Zveza bibliotekarskih društev.
  2. Kurikul. Knjižnično informacijsko znanje: Osnovna šola. (2009). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.
  3. Mednarodni mesec šolskih knjižnic 2018. (2019). Trbovlje: Zveza bibliotekarskih društev, Sekcija za šolske knjižnice.

Prirodoslovni dan

– na poljoprivrednom imanju

vesna_gulin

Vesna Gulin

Sažetak

Priroda je izuzetno važna za čovječanstvo jer pažljivim promatranjem promatramo zakone života na našem planetu. Uči nas kako živjeti u skladu sa sobom i sa zakonima prirode. Također ima pozitivan učinak na naše zdravlje. Djeca bi trebala provoditi puno vremena vani u prirodi, jer je to vrlo važno za njihov razvoj. Nažalost, djeca danas ne provode puno vremena u prirodi. Jer roditelji nemaju vremena ili ne uzimaju to da bi svoju djecu odveli u prirodu. Škola se mora potruditi, da omogući kontakt s prirodom, posebno za onu djecu koja žive u gradovima. Nastava treba biti osmišljena tako da se u prirodi izvode razne aktivnosti. Djeca s pozitivnim iskustvima u “stvarnom svijetu”, uključivanjem svih osjetila, stječu znanje koje je trajnije.

Ključne riječi: dani aktivnosti, prirodoslovni dan, priroda, poljoprivredno imanje, učenici.

1. Uvod

Na OŠ Solkan učenike 2. razreda vodimo na prirodoslovni dan na poljoprivredno imanje Pri Strgarjevih na Banjšice. Nekada ne bi bio taj prirodoslovni dan ništa posebno, jer su djeca većinu vremena provodila vani u prirodi, penjali se po drveću, sami izrađivali drvene predmete, trčali po travnjacima, pomagali roditeljima kod poljoprivrednih poslova… Kod istraživanja prirodnih ljepota osjetili su slobodu, bogatili svoju maštu, razvijali motoriku i socijalne odnose u druženju s vršnjacima. Današnja djeca prirodu skoro više ne poznaju, osobito gradska djeca, koja ne žive u dodiru s prirodom. Vrijeme provode vani, isključivo na igralištima sa spravama za dječju igru, čije su funkcije ograničene. Za upoznavanje prirode se upotrebljava računalo i knjige umjesto šetnje šumom ili poljoprivrednim imanjem, što je daleko od realnog iskustva i pravog razumijevanja. Veliki broj djece pozna, na primjer, konje i krave samo sa slika i televizije, računala ili knjiga. Ne poznaju povrće, voće, gdje raste i koliko je posla i znanja potrebno za branje dobrog uroda. Povrće i voće vide samo na policama trgovina. Ukratko, današnja djeca ne poznaju floru i faunu i njenu važnost. Upoznavanje prirode i njenih ekosistema je ukljSlika 1. Pogled na odlasku kući (1)učeno u pedagoško-obrazovne procese u vrtićima i školama, ali je djeci teško povezati teoriju sa praksom. Na žalost, provode premalo vremena u prirodi, gdje bi mogli oboje na nenametljiv način povezati.

Slika 1. Pogled na odlasku kući

I kad kao učiteljica provedeš jedan dan sa gradskim učenicima na poljoprivrednom imanju i kad ti učenica na odlasku kući kaže: »Kakva lijepa sloboSlika 2. Na poljoprivrednom imanju Strgar (1)da!«, znaš da im taj prirodoslovni dan ne možeš uskratiti. Tako već godinama naše male Solkance vodimo na nezaboravan dan – na poljoprivredno imanje.

Slika 2. Na poljoprivrednom imanju Strgar

2. Sadržaj

2.1. Dani aktivnosti

Dani aktivnosti su dio obaveznog programa osnovne škole, koji povezuje različita područja, uključena u nastavne predmete. Ti dani se izvode po godišnjem planu škole. Ciljevi tih dana su omogućiti učenicima utvrđivanje i povezivanje znanja, dobivenog kod pojedinih predmeta i predmetnih područja, upotreba tog znanja in njegovo nadgrađivanje s praktičnim učenjem u kontekstu međusobnog surađivanja.

U školskoj godini imamo 15 dana aktivnosti, što u cijelom programu obaveznog obrazovanja iznosi 135 dana. Takav dan se izvodi u opsegu 5 pedagoških satova. Među dane aktivnosti svrstavamo kulturne, sportske, tehničke in prirodoslovne dane.

2.2 Prirodoslovni dan

Učenici sa prirodoslovnim danima aktivno i sistematski dopunjuju i produbljuju teoretsko znanje, koje su dobili za vrijeme redovite nastave i povezuju ga u nove kombinacije. Aktivnosti ih potiču na samostalno in kritično mišljenje, omogućuju upotrebu znanja i upoznavanje novih metoda i tehnika istraživačkog rada (terenski, laboratorijski rad itd.). Aktivno promatraju, upoznavaju i doživljavaju pokrajinu kao cjelinu i pojedine dijelove okoliša, upoznaju i razumiju suživot čovjeka i prirode. Prirodu doživljavaju intenzivno, otkrivaju njene ljepote in vrednote, oblikuju pozitivan odnos do prirode, života, učenja i rada. Postaju svjesni značenja čuvanja zdravlja i okoliša.

Planiranje i organizacija prirodoslovnih dana od učitelja zahtjeva dobru pripremu. Mora slijediti ciljeve nastavnog plana i izabrati odgovarajuću temu, koju će učenici upoznati. Prednost pred teoretskim znanjem učitelj da iskustvenom učenju. Ako je moguće, škola se poveže sa društvenom okolicom.

2.3. Prirodoslovni dan – poljoprivredno imanje

Prirodoslovni dan se brižno planira u okviru aktiva učitelja 2. razreda. Prethodno pripremimo plan, koji sadrži:

  • sklop: živa bića,
  • temu: poljoprivredno imanje,
  • operativne ciljeve:

    – prepoznaju, imenuju i uspoređuju različita živa bića i okoliše,
    – saznaju da je život živih bića ovisan o drugim bićima i od nežive prirode,
    – znaju potražiti razlike i sličnosti među životinjama,
    – upoznaju, što trebaju sami in što druga bića za život,
    – saznaju da životinje trebaju za život vodu, hranu i zrak,
    – saznaju da se životinje hrane biljkama, drugim životinjama ili objema,
    – saznaju da životinje imaju potomke, koji obično dolaze od ženke i mužjaka i da su potomci slični njima,
    – saznaju da se ljudi i životinje rode, rastu, imaju potomke, ostare i umru,
    – opuste se, vesele se i razgibavaju na svježem zraku,

  • metode rada: ekskurzija, govorno-tekstno, iskustveno učenje,
  • oblike rada: frontalno, grupno, individualno,
  • nastavna i radna pomoćna sredstva: radni list, pisaljka, fotoaparat,
  • planer i izvođač: razrednice, obitelj Strgar,
  • kraj, vrijeme: Banjšice, travanj/svibanj,
  • trajanje prirodoslovnog dana: 5 školskih sati,
  • sigurnosne mjere,
  • etape prirodoslovnog dana.

2.3.1. Tok prirodoslovnog dana

1. ETAPA:
Razgovaramo o prirodoslovnom danu i pripremimo ga već par dana prije izvedbe. U školi dobiju prve informacije. Učenici si sami pripreme radni list, koji će ih na terenu podsjetiti na što moraju obratiti pažnju, što treba pažljivo promatrati. Na taj način ih uključujemo u pripreme aktivnosti i navikavamo na sistematsko promatranje.

2. ETAPA:
Središnja aktivnost se odvija na poljoprivrednom imanju Pri Strgarjevih. Obitelj Strgar nas već godinama gosti na svom imanju, jer su i oni svjesni da današnja djeca nemaju kontakta sa prirodom i da ne poznaju život na selu.

Na dolasku su djeca nesigurna, ne znaju što ih čeka, plašljiva su kod dodirivanja životinja, osjećaju se nelagodno, radi neprijatnih mirisa u staji…

Slika 4. Učenici zatvaraju nos na ulasku u hljevSlika 5. Učenici se boje dodirnuti životinje
        Slika 4. Učenici zatvaraju nos   Slika 5. Učenici se boje dodirnuti životinje

Za vrijeme razgledavanja imanja, farme i sjenika djeca se oslobađaju od neprijatnih osjećaja. Jednostavno uživaju u igri na sjeniku, miluju životinje, slobodno trče po seoskom dvorištu, travnjaku…

Slika 6. Igra na sjenikuSlika 7. Dodirivanje životinja               Slika 6. Igra na sjeniku                 Slika 7. Dodirivanje životinja

3. ETAPA:
U školi učenici naprave analizu prirodoslovnog dana. U grupama razgovaraju što su doznali na poljoprivrednom imanju. Pomažu si s radnim listovima, koje su rješavali na imanju i sa pitanjima, koja ih pripreme učiteljice.

4. ETAPA:
U zaključnom dijelu utvrđujemo i provjeravamo, da li smo dostigli postavljene ciljeve, učvrstimo i produbimo nova saznanja učenika. Učiteljice se najviše razvesele, kad vide da je dostignut nenapisan cilj – savladavanje strahova pred životinjama.

3. Zaključak

Pomoću prirodoslovnog dana si učiteljice postave puno ciljeva iz nastavnog plana, a najvažniji su nenapisani ciljevi za život. Na dolasku na imanje djeca imaju puno strahova in predrasuda. Na odlasku u školu djeca se ih otresu i dobiju osjećaj slobode.

Svijet prirode je za nas posebno dragocjen, jer nam s pažljivim promatranjem otkriva životne zakonitosti na našem planetu, i ne samo to, priroda je prostor našeg kreativnog, istraživačkog i kritičnog učenja.

Dijete pokušava zadovoljiti svoju radoznalost neposredno, zato želi životinju ili biljku primiti, opipati, pomirisati. Ono po prirodi teži zadovoljavanju svih svojih osjetila – vida, dodira, mirisa, ukusa i sluha. Na osnovi čuvstvenih saznanja, kao bol, toplina, hladnoća .. dobiva svoja spoznavanja o prirodi i životu. Na žalost, živimo u vremenu, u kojem su suvremena djeca prikraćena za taj važan dio njihovog razvoja.

4. Literatura

  1. Andreja Švajger, 2011: Naravoslovni dan – Ribnik v 3. razredu osnovne šole, diplomsko delo, unoiverza v Mariboru, https://dk.um.si/Dokument.php?id=24674.
  2. Nastavni plan za osnovnu školu,  https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/Drugi-konceptualni-dokumenti/Dnevi_dejavnosti.pdf.

Fotografije: osobni arhiv Vesna Gulin

Medijska kultura

– izazov za učitelja i učenika

vesna_samardžić

Vesna Samardžić, profesorica hrvatskoga jezika i književnosti

Sažetak

Kao dio nastave Hrvatskoga jezika, obrađuju se različiti sadržaji iz medijske kulture što je poseban izazov za učitelja koji treba zainteresirati učenike za sadržaje koje ovaj dio nastavnoga procesa nudi. U današnje vrijeme djeca odrastaju uz medije, ali to ne znači da ih dovoljno poznaju i da se znaju nositi sa svim onim što im mediji serviraju. Upravo iz toga razloga posebna zadaća učitelja je da učenika nauči odabrati kvalitetne sadržaje. Često se na nastavi Hrvatskoga jezika u području medijske kulture obrađuju sadržaji koje današnja djeca smatraju dosadnima, ali uz pravilan pristup i motivaciju, djeca se mogu zainteresirati i za takve sadržaje. Jedan od primjera je upoznavanje učenika s crtanim filmovima Zagrebačke škole crtanog filma. Na prvi pogled takvi su crtani filmovi današnjoj djeci nezanimljivi, ali ako se uspiju zainteresirati za njih, nakon početnog otpora počinju shvaćati umjetničku vrijednost takvih sadržaja.

Ključne riječi: mediji, Zagrebačka škola crtanog filma, Surogat, Dušan Vukotić.

Uvod

Zagrebačka škola crtanoga filma naziv je za školu animacije koja je nastala u Zagrebu pedesetih godina 20. stoljeća. Nastavna jedinica koja se bavi značajkama Zagrebačke škole crtanoga filma obrađuje se u osmome razredu na satu Hrvatskoga jezika u sklopu medijske kulture.

Odgojno-obrazovni ishodi koje učenici trebaju ostvariti na satu obradbe Zagrebačke škole crtanoga filma su:

  • opisati povijest Zagrebačke škole crtanoga filma
  • odrediti obilježja Zagrebačke škole crtanoga filma i uspoređivati ih s obilježjima drugih animiranih filmova
  • uočiti važnost Zagrebačke škole crtanog filma za hrvatsku kinematografiju.

Raščlamba

Nastojeći učenicima približiti umjetničku vrijednost crtanih filmova nastalih u to vrijeme, najprije sam odlučila pobuditi emocije kod njih. Razgovarali smo o njihovome djetinjstvu te su učenici davali primjere animiranih filmova koji su ih se posebno dojmili, a zatim su dobili zadatak da nacrtaju svoje omiljene junake iz crtanih filmova.

Nakon što su učenici nacrtali omiljenoga junaka iz crtanih filmova, razgovarali smo o odabranim junacima, a zatim smo zajedno pogledali crtani film Zagrebačke škole crtanoga filma (Ante Zaninović, Zid). Njihovu sam pažnju usmjerila na to da usporede svoje nacrtane junake i likove koje vide u prikazanom crtanom filmu i na taj sam ih način uvela u novu nastavnu jedinicu i raščlambu filmova Zagrebačke škole crtanoga filma.

Nakon razgovora o junacima animiranih filmova, učenicima sam dala interaktivnu prezentaciju koja im je trebala poslužiti da se upoznaju s poviješću Zagrebačke škole crtanoga filma, ali i da uoče značajke Škole.

Interaktivna prezentacija izrađena u mrežnome alatu Genially nalazi se ovdje.

Učenici su potom dobili zadatak da istraže i pronađu dvije fotografije. Jedna je fotografija trebala predstavljati crtež iz crtanoga filma Zagrebačke škole crtanoga filma, a druga crtež iz animiranoga filma Walta Disneya.

Zatim su trebali usporediti sličnosti i razlike dviju odabranih fotografija i zaključiti po čemu se razlikuju te koje su im sličnosti. Svoja su zapažanja trebali predstavi u obliku plakata.

Plakat je trebao sadržavati odabrane fotografije, te sličnosti i razlike između njih.

Zapažanja su temeljili na onome što su doznali o obilježjima Zagrebačke škole crtanog filma, a plakate su izrađivali u mrežnome alatu Canva.

clip_image002Slika 1. Učenički radovi

Nakon što su se učenici upoznali s osnovnim značajkama Zagrebačke škole crtanog filma, zajedno smo pogledali film Surogat Dušana Vukotića te su nakon raščlambe filma učenici dobili zadatak ponovno pogledati film te odgovoriti na postavljena pitanja. Pitanja su ugrađena u film uz pomoć alata Edpuzzle, a primjer se može vidjeti na sljedećoj poveznici.

Zaključak

Sadržaji koje s učenicima obrađujemo na satovima Hrvatskoga jezika učenicima se često ne sviđaju i čine im se zastarjelima, ali uz pravilan pristup učenici mogu zajedno s učiteljima otkriti nove sadržaje i uroniti u svijet umjetnosti koji bi teško spoznali samostalno. Pristup koji sam predstavila, a u kojemu su učenici najvećim dijelom radili samostalno pokazao mi se učinkovitim. Učenici su izrekli svoje zadovoljstvo, a mnogi od njih su istaknuli da su im se pogledani filmovi svidjeli te da će nastojati pronaći još filmova Zagrebačke škole crtanoga filma i samostalno ih pogledati.