Šuma – učionica odgojnih predmeta

Katja Turk Medvešček

Šuma je bogato i jedinstveno odgojno-obrazovno okružje. Istraživanje šume vodi djecu prema uzbudljivim iskustvima te im omogućava razvijanje motoričkih sposobnosti osjetilnih doživljaja, razumijevanje prirodnih zakona te budi njihovu kreativnost.

Učenje u šumi ili šumska pedagogija temelji se na načelu interdisciplinosti jer postoji čvrsta povezanost s ostalim poljima umjetničkoga područja te su moguće i poželjne brojne korelacije s ostalim predmetima, područjima i međupredmetnim temama.

Sažetak

U svom članku opisujem ostvarivanje triju nastavnih sati – Glazbene kulture, Likovne kulture te Tjelesne i zdravstvene kulture. Učenici su u šumi opušteni i bez napetosti uče, stvaraju i kreću se. Učenje se izvodi cjelovito, različitim osjetilima, u opuštenom ozračju i međusobnoj suradnji. Šuma djecu motivira, navodi ka stvaralaštvu te im daje osjećaj bezgraničnih mogućnosti koje pruža.

Djeca sakupljaju različite šumske materijale te ih koriste pri izvođenju pjesama. Istražuju šumu tražeći i nalazeći različita mjesta, pogodna za šumski koncert. Slušajući zvukove šume, šuštanje vjetra kroz krošnje drveća i glasanje šumskih životinja dobivaju motivaciju za pjevanje i ples. Šumske materijale upotrebljavaju u likovnom izražavanju te istražuju mogućnosti njihove upotrebe u konkretnom prostoru. U njima se budi mašta, čuđenje, radoznalost.

Ključni pojmovi: nastava odgojnih predmeta u šumi, doživljavanje prirode sa svim osjetilima, motivacija učenika za stvaralaštvo

Uvod

Šumska pedagogija je sastavni dio nastavnog procesa u našoj školi već više godina. Nastava u prirodi, kao jedan oblik izvanučioničke nastave, isprepliće se s nastavom u učionici. Šumu obično povezujemo s prirodoslovnim sadržajima, zbog toga mi je bio izuzetan izazov u šumi podučavati umjetničke i odgojne predmete. Realizirala sam sat Glazbene kulture, sat Likovne kulture te sat Tjelesne i zdravstvene kulture. U središnjem dijelu opisujem didaktičke korake navedenih nastavnih sati.

1. Glazbena kultura – šumski koncert

Na satu Glazbene kulture učenici su ostvarili sljedeće odgojno-obrazovne ciljeve uz cjelovit doživljaj glazbe te razvoj glazbenih sposobnosti i kreativnosti:

• Djeca su u šumi pjevala i recitirala pjesmice o šumi.
• Djeca su opušteno nastupala u prirodnoj okolini.
• Djeca su svojim idejama aktivno sudjelovala pri osmišljavanju šumskog nastupa.
• Djeca su sudjelovala u zajedničkoj izvedbi glazbe, uskladila vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika te su vrednovali vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.

U uvodnom dijelu sata razgovaramo o značenju pojma koncert kojeg djeca već znaju jer često održavamo koncerte u učionici. Najavljujem koncert u šumi. Koncert će biti poseban jer ćemo buditi proljeće u šumi. Na livadi su već rasli jaglaci. Stali smo u zbor i zapjevali narodni napjev »Jaglače, pozdravljen«.

Slika 1. Koncert na rubu šume

Pročitala sam pjesmicu Anje Štefan »Prvi šafran«. Djeci sam poručila da kao dječak iz pjesmice potraže šafran i tiho mu zapjevaju. Brzo su se raspršili među šafranima i pjevali im.

Slika 2. Učenica pjeva pjesmicu proljetnom šafranu

U glavnom dijelu sata smo stazom punom šafrana ušli u šumu. Djeca su stazu nazvala »put šafrana«. Hodali smo tim putem uzbrdo do proplanka i tu nastavili s koncertom. Potražili smo primjerenu »pozornicu« za nastup i stali u zbor. Najprije smo zapjevali pjesmicu »Vjeverica« kojom smo htjeli probuditi šumske životinjice. Slijedila je pjesmica »Ku- ku iz šume se ori«. Polovica učenika je pjevala na »pozornici«, preostali su se rasporedili uz stabla i kretanjem imitirali pticu kukavicu. Djeca su se uživjela, oduševljeno su pjevala i morali smo nekoliko puta ponoviti pjesmicu.

Također smo pozdravili kosa s narodnim napjevom »Pleši, pleši, crni kos«. Djeca su izmislila jednostavnu koreografiju i imitirala kretanje ptice kos. Uslijedilo je traženje jele jer se jedna učenica prisjetila pjesmice »Rasla je jelka«. Našli su malenu smreku, okružili je i preradili tekst pjesmice u »Rasla je smrečica«. Djeca su pjesmici nadodala i pokrete te dramatizaciju.

Slika 3. Pjevanje uz smrečicu

Pri odlasku iz šume djecu je privukla velika stijena uz rub šume te su se popeli na nju. Na vrhu su ponovno veselo pjevali pjesmice koje smo učili na nastavi. Nakon povratka u školu svoje su dojmove naslikali i kratko opisali.

Slika 4. Dječji radovi nakon povratka iz šume

2. Likovna kultura – šumska kućica

Na satu Likovne kulture učenici su ostvarili sljedeće odgojno-obrazovne ciljeve:

• Djeca su oblikovala objekt od prirodnih materijala.
• Djeca su međusobno surađivala i učila se timskom radu.
• Djeca su raznim osjetilima doživljavala šumu kao životni prostor.

Sat Likovne kulture započeli smo uvodnom motivacijskom aktivnošću »Osjetimo šumu«.Slika 5. Radionica »Osjetimo šumu«

Svako dijete odabralo je svoj prostor u šumi. Uz vođenje smo u doživljavanje uključili sva osjetila. Pozorno smo slušali, njušili svježi miris šumskog raslinja, osluškivali drveće, gladili koru stabala, promatrali biljke na tlu, zemlju, kamenje, grmlje …

U glavnom dijelu sata djeca su dobila upute o gradnji kućice od prirodnih materijala koje ćemo tražiti u šumi. Razgovarali smo o tome da moraju biti pažljivi i ne smiju oštetiti šumske biljke ili životinje. Podijelili smo se u grupe i potražili mjesto na šumskom tlu za svoju kućicu. Najprije su krenuli sa sakupljanjem grančica, mahovine, šišarki, kamenčića …

Svaka se grupa dogovarala o tome kakvu kućicu žele napraviti. Kod gradnje su bili kreativni, domišljati i uporni. Kada su bile kućice gotove, predložila sam djeci da svakoj kućici daju svoje ime.

Na kraju sata razgledavali smo napravljene kućice. Svaka grupa ukratko je predstavila svoju kućicu. Opisivali su gradnju kućice, njezine dijelove i mjesto gdje su je postavili. Opis su nadogradili i maštovitom pričom o stanovnicima kućica: » U ovoj živi patuljak, u ovoj lastavica, u ovoj mišić, na tom katu stanuje mala vjeverica …«.

Slika 6. Šumske kućice nastale na satu Likovne kulture

3. Tjelesna i zdravstvena kultura – šumski poligon

Na satu TZK učenici su ostvarili sljedeće odgojno-obrazovne ciljeve:

• Djeca su vježbala u prirodnoj okolini.
• Djeca su svojim idejama sudjelovala aktivno pri postavljanju poligona u prirodi.
• Djeca su međusobno surađivala, pomagala si te aktivno pridonosila radu grupe.

Sat TZK izveli smo zimi kada je u šumi hladno. Počeli smo brzim hodom ka šumi. Na taj način smo pobrinuli za zagrijavanje tijela. Pronašli smo veći prostor u šumi gdje smo se rasporedili u krug.

Slika 7. Tjelovježba u šumi

Gimnastičke vježbe izvodili smo pomoću grana koje smo pronašli na šumskom tlu. Najprije je vježbe vodila učiteljica, nakon toga djecu sam potakla da svatko sam izmisli svoju vježbu. Jako im se svidjela ta ideja te su u trenu već osmislili mnogo svojih vježbi, koje su pokazali ostalim učenicima.

U glavnom dijelu sata djeci sam rekla da ćemo postaviti poligon u prirodi. Do sada smo poligon izvodili isključivo u školskoj dvorani. Podijelili smo se u dvije grupe – 1. i 2. razred. Učenici 2. razreda osmislili su i napravili poligon na padini, a učenici 1. razreda na ravnom dijelu šume. Oba poligona uključivala su trčanje, skokove, čučnjeve i vježbe ravnoteže. Djeca su drugoj grupi najprije pokazala svoj poligon, onda su im dala naputke.

Naputci: »Trči do drveta, preskoči kamen, hodaj po deblu do stijene, trči do rupe, kod smreke napravi tri čučnja …«. Djeca su s oduševljenjem sudjelovala i uvažavala uputstva drugih učenika. Obje grupe su isprobale oba poligona.

Slika 8. Šumski poligon

Za kraj sata proveli smo istraživanje šume. Djeca su samostalno hodala šumom i istraživala je. To ih je oduševilo jer djeluje vrlo motivirajuće, budi u njima radoznalost i radost u otkrivanju novoga. Svaki učenik ima nešto vremena s kojim slobodno raspolaže, te ga je iskoristio na svoj način. Jedan je dječak pronašao rupu između šumskog korijenja, nekoliko dječaka je trčalo šumom zamišljajući da su jarčevi koji trče među stijenama. Djevojčice su pronašle veliku gljivu na kori drveta, a nekoliko je djevojčica pronašlo otpatke koje su ponijele sa sobom u školu. Svoja »otkrića« su pokazali drugim učenicima, komentirali ih te opisali svoja iskustva. Zajednički je zaključak bio da se u šumi uvijek pronađe ili događa nešto zanimljivo.

Istraživanje šume djecu oduševljava.

U školi smo podijelili svoje doživljaje i osjećaje i rađale su se nove ideje za sljedeći »šumski poligon«.

Zaključak

»Šuma nam daje iskustvo i krila mašti.«

Učenici su u šumi izvanredno motivirani za rad. Tijekom nastavnog procesa su aktivni sudionici i uključuju svoje ideje u sam proces. Šuma nudi stvaralačku okolinu koja u djeci budi iskričave ideje, pozitivne emocije, smiruje ih i pomaže otkrivati vlastite mogućnosti izražavanja.

Literatura

1. Barbel Oftring: Gremo v gozd! 88 namigov za odkrivanje in doživljanje gozda, Narava, 2012
2. Priročnik za učenje in igro v gozdu, Zbirka gozd eksperimentov Gozdarski inštitut Slovenije, Založba Silva Slovenica, 2016
3. Danks Flora, Jo Schofield: Igrišča narave, Didakta, 2007