darovitih učenika
Marjetka Novak
Sažetak
Učitelji u svom radu često susreću talentirane učenike. U posljednje vrijeme dosta se govori o talentiranim pojedincima. Daroviti učenici trebaju se smatrati neovisnom skupinom učenika koji imaju izuzetne potencijale ili dostignuća u području učenja, koji opravdavaju individualizirana prilagođavanja u osnovnom i srednjem obrazovanju. U radu s nadarenim učenicima, nastavnik mora imati različite strategije rada u učionici, one koje će potaknuti darovite i pomoći im u razvoju njihovih potencijala. Samo se pravim radom talentirani ljudi mogu razviti u zdrave i kreativne ljude koji će utjecati na razvoj cijelog društva. Opći intelektualni talent omogućava istodobno postizanje izvanrednih dostignuća na nekoliko polja. O talentu govorimo kada učenik postigne izuzetne uspjehe u pojedinim područjima (npr. glazba, umjetnost). Da bi učenik mogao izraziti svoje sposobnosti, važno je da on također ima razvijene radne navike, ustrajan je i prima roditeljsku podršku.
Ključne riječi: nadarena djeca, osnovna škola, identifikacija djece, psihologija.
Uvod
Darovita ili talentirana djeca i adolescenti, prema jednoj od mnogih definicija, su ona koja su na predškolskoj, osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini pokazala visoka dostignuća ili potencijale na intelektualnom, kreativnom, posebno akademskom, menadžerskom ili umjetničkom polju i trebaju ih posebno prilagoditi uz redovni školski program. programi i aktivnosti.
Središnji dio
Ellen Winner opisala je u svojoj knjizi tri tipične karakteristike darovite djece. Kaže da talentirane ljude karakteriziraju:
• RAZVOJ PREMATURE
Prvi koraci u savladavanju područja nadareni rade brže nego inače. Ta djeca napreduju brže od prosječne djece jer mogu izuzetno dobro učiti na terenu. Pojam se odnosi na organizirana područja: glazba, umjetnost, jezici, matematika, gimnastika …
• TRAJNO RADI NA NJIHOVOJ
Uče brže i kvalitativno različito od prosječne djece. Odrasli traže minimalnu pomoć i mentorstvo u savladavanju područja u kojem djeluju, jer uglavnom uče samostalno. Nova otkrića su za njih uzbudljivo i motivirajuće sredstvo i svako takvo otkriće odvodi dijete korak dalje.
• ŽELJA DA UPRAVLJA
Darovita djeca motivirana su za razumijevanje značenja područja u kojem pokazuju znakove preranog razvoja. Izražavaju intenzivan interes, imaju sposobnost da se oštro usredotoče, jer su zaokupljeni učenjem na takav način da izgube osjećaj za vanjski svijet.
Profesionalno vijeće RS za opće obrazovanje 1999. godine usvojilo je koncept Darovito – otkrivanje i rad s darovitim u osnovnoj školi. Istraživanje pokazuje da nadareni učenici imaju određene osobine ličnosti koje se ne nalaze kod drugih učenika ili su izraženije kod nadarenih učenika. Međutim, ti učenici nisu neka homogena skupina, ali postoje i razlike unutar darovite skupine. Osobine ličnosti koje se nalaze u grupi nadarenih ljudi odnose se na različita područja. Najtipičnija područja:
1. Misaono-kognitivno područje:
- neobična mašta,
- točnost promatranja,
- dobro pamćenje,
- razvijeno logičko razmišljanje (analiza, apstrakcija, generalizacija, sposobnost rasuđivanja),
- razvijeno divergentno razmišljanje (tečnost, fleksibilnost, originalnost, razrađenost),
- smisao za humor.
2. Područje učenja i performansi:
- široka vidljivost,
- visoku uspješnost učenja,
- bogat vokabular,
- brzina čitanja,
- motoričke sposobnosti i izdržljivost,
- vještina u jednoj od umjetničkih aktivnosti (glazba, crtanje, ples, dramatizacija…).
3. Motivacija:
- velike aspiracije i potreba za postizanjem izvrsnosti,
- znatiželja,
- raznoliki i snažno izraženi interesi,
- upornost u rješavanju zadataka,
- motivacija za visoku izvedbu,
- uživanje u postignućima.
4. Socio-emocionalno područje:
- suosjećanje,
- nonkonformizam,
- snažan osjećaj pravde,
- snažan osjećaj za organizaciju,
- sposobnost vođenja i utjecaja na druge,
- neovisnost i autonomija.
Rad sa darovitim učenicima temelji se na sljedećim osnovnim načelima:
- briga za integrirani osobni razvoj,
- razvijanje kreativnosti,
- korištenje viših oblika učenja,
- korištenje kolaborativnih oblika učenja,
- širenje i produbljivanje osnovnih znanja,
- brži napredak u procesu učenja,
- uzimajući u obzir specifične sposobnosti i snažne interese,
- razmatranje individualnosti,
- raznolikost ponude i omogućavanje učenicima slobodnog izbora,
- promicanje neovisnosti i odgovornosti,
- uspostavljanje mentorskih odnosa između učenika i nastavnika,
- stvaranje mogućnosti za povremeno druženje.
Prilikom stvaranja posebnih programa za talentirane posebno treba uzeti u obzir sljedeće uvjeti (George, 1997):
- da odabrana metoda stavlja dovoljan naglasak na razvoj viših misaonih procesa i koncepata,
- da je metoda dovoljno fleksibilna i otvorena da se djetetu može razvijati vlastitim tempom,
- osigurati okruženje za učenje koje djetetu pruža i emocionalnu sigurnost i intelektualne izazove,
- da odabrana metoda neće otuđiti dijete od vršnjaka ili nepovoljno utjecati na daljnje učenje, što može dovesti do dosade zbog ponavljajućih obrazaca,
- da odabrana metoda daje prednost procesu prilagođenom djeci.
Rad u prvoj trijadi odvija se unutar roditeljske klase. U slučaju samostalnog učenja, dodatnih časova i izvannastavnih aktivnosti, preporučuje se samo povremeno odvajanje talentiranih učenika iz razreda.
U drugoj i trećoj trijadi, rad s nadarenima proteže se i na neke druge oblike, uglavnom organizirane u okviru fleksibilne i djelomične vanjske diferencijacije.
Školski psiholog provodi test sposobnosti i kreativnosti.
Roditelji moraju dobiti suglasnost roditelja za uključivanje nadarenih učenika u dodatne oblike rada, a mišljenje učenika također se uzima u obzir u drugoj i trećoj trijadi. Upoznavanje i mišljenje roditelja posljednja je faza otkrivanja darovitih osoba, kada savjetodavna služba zajedno s razrednikom informira roditelje da je njihovo dijete prepoznato kao nadareno i također dobiva njihovo mišljenje o djetetu. Otkriće da je dijete nadareno donosi se na sastanku učiteljskog osoblja u učionici, na kojem sudjeluju i savjetodavna služba i koordinator za rad s darovitim.
Rad s nadarenim učenicima trebao bi se odvijati na nekoliko razina, tijekom nastave, u dodatnoj nastavi, izvannastavnim aktivnostima u akademskim, društvenim, sportskim i umjetničkim programima. Posebno za mlađe učenike naglasak je na uključivanju u razredne aktivnosti i u program obogaćivanja škole. Uz navedeno, stariji učenici dobro su pratiti i promovirati svoje interese te postupno razvijati složenost svojih aktivnosti (seminarske zadaće, istraživački zadaci, natjecanja). Učenici mogu u svoju aktivnost uključiti i druge škole (glazbena škola, jezični tečajevi, sportski klubovi).
Otkriveni nadareni studenti kontinuirano se prate – dijagnostika procesa. Dokumentacija o darovitim učenicima arhivira se u školi i njome upravlja školska savjetodavna služba (Žagar, 2012).
Moramo poticati učenice da se integriraju u vanjske institucije u kojima mogu ostvariti svoje talente.
Literatura
- Ellen Winner (2005). Nadarjeni otroci, miti in resničnost.
- Ferbežer, I., Težak, S., Korez, I. (2008). Samopodoba nadarjenih otrok. Radovljica, Didakta.
- George, D. (1997). Nadarjeni otrok kot izziv. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
- Horvat L. in Magajna, L. (1987), Razvojna psihologija. Ljubljana: DZS.
- Koncept Odkrivanje in delo z nadarjenimi učenci v devetletni osnovni šoli (1999), Ljubljana, Ministrstvo za šolstvo, znanost in šport, 15. 5. 2006.
- http://www.zrss.si/pdf/SSD_nadarjeni%20koncept.pdf
- Žagar, D. (2012). Drugačni učenci.
Pogled kroz prozor 