Promocija školske knjižnice

Simona Rap

Sažetak

Glavna svrha knjižnica više nije samo prikupljanje i pohrana knjižnične građe, već i obavljanje aktivnosti čitanja i informiranja te pružanje referentnih usluga. Važno je da se među učenicima i učiteljima promovira uloga knjižnice, posebno u današnje vrijeme, kada su informacije dostupne na svakom koraku, a istovremeno nisu nužno i pouzdane.

U članku ću predstaviti promociju djelatnosti školske knjižnice. Načini promocije razlikuju se s obzirom na vrstu korisnika. Uz promociju za učenike i učitelje, važna je i promocija u suradnji s roditeljima te užom i širom javnošću. Važno je da je školska knjižnica prepoznata i izvan granica škole.

Knjižnice trebaju težiti informacijskoj okolini koja se ubrzano mijenja. Mogu se vrlo jednostavno i brzo približiti korisnicima i javnosti putem društvenih mreža kao što su Facebook, Twitter i sl.

Ključne riječi: školska knjižnica, informacijska djelatnost, promocija, knjižničar.

Uvod

Školska knjižnica ima značajnu ulogu u školskom prostoru. Namijenjena je potrebama učenika i stručnih suradnika matične škole u odgojno-obrazovnom procesu. U usporedbi s internetom, knjižnica je svojom građom, koja pokriva sva predmetna područja, relevantniji izvor informacija i znanja za sve sudionike škole. Uloga knjižnice je i u tome da svojom djelatnošću učenicima omogućava korištenje obrazovnih alata i time pridonosi njihovom informacijskom opismenjavanju i stjecanju navike cjeloživotnog učenja. U današnje vrijeme, kada se naglašava potreba cjeloživotnog učenja i razvijanja interesa prema otkrivanju novih znanja, informacija i uporabi istih, uloga informacijskih i referentnih usluga školske knjižnice trebala bi biti ključni element njezinog prepoznavanja.

Promoviranje djelatnosti školske knjižnice

Promocija školske knjižnice moguća je na različite načine, a njezina šira namjena je upoznati korisnike (učenike i učitelje), kao i javnost (roditelje, lokalnu zajednicu) o svojoj svrsi i djelatnostima koje vrši.

Promociju školske knjižnice provodi školski knjižničar koji mora biti upoznat s temeljnim ciljevima škole i sadržajem nastavnih planova pojedinih predmeta. Rad školske knjižnice promovira sljedećim grupama korisnika: učenici, učitelji i drugi stručni suradnici škole te javnost (roditelji i lokalna zajednica…). Važno je da knjižničar odabere odgovarajući način promocije, ovisno o grupi korisnika kojoj je namijenjen.

Učenici predstavljaju primarnu grupu korisnika školske knjižnice, stoga se knjižničari trude u knjižnicu privući što više mladih čitatelja. U tu svrhu koriste se različitim oblicima promocije:

• popisi čitatelja,
• značka za čitanje,
• knjiga mjeseca,
• zagonetke i kvizovi,
• izložbe,
• susreti s književnim autorima,
• čitateljske grupe.

Knjižničar može oblikovati popise za čitanje s preporukom za dječju literaturu i literaturu za mlade, popise najčitanijih knjiga među učenicima,… Putem oglasne ploče ispred knjižnice i web stranica školske knjižnice obavještava učenike o popisima za čitanje, a njihovu izradu može prepustiti i učenicima tako da sami naprave popise po razredima ili individualno.

Značka za čitanje u osnovnim je školama jedna od najraširenijih aktivnosti knjižnice. Učenici, neovisno o dobi, pročitaju prosječno 3 do 5 knjiga godišnje. Naravno da neki učenici svake godine, u svrhu dobivanja značke za čitanje, pročitaju i više od toga. Za dobivanje značke za čitanje nema „obaveznih“ popisa knjiga, nego su popisi samo preporuke koje učenicima pomažu pri izboru knjiga za čitanje.

Čitateljska grupa sličan je oblik promocije kao značka za čitanje, međutim, kod grupe naglasak je na neformalnom i opuštenom obliku razgovora o pročitanom. Čitateljske grupe karakteristične su ponajprije za srednjoškolske knjižnice. Knjižničar može za čitateljsku grupu izraditi popis knjiga s prijedlozima, a sudionici se mogu dogovarati o naslovima knjiga na susretima ili ih pak birati prema vlastitom nahođenju.

Knjiga mjeseca može se birati glasovima učenika, a može je odabrati knjižničar i predstaviti je na oglasnoj ploči ili plakatu.

Zagonetke i kvizovi mogu se odnositi na književne novosti, na aktualne knjige, najčitanije knjige, literarne autore ili literarne junake. Među pravilno riješenim odgovorima knjižne zagonetke ili kviza možemo izabrati pobjednika i nagraditi ga knjigom.

Izložbama se mogu predstaviti književni noviteti, arhivska građa, periodika, referentne zbirke ili literarni autori. Izložiti možemo i proizvode koje su učenici izradili u okvirima interesnih aktivnosti: knjižne označivače, crteže, plakate i druge proizvode. Izložbe omogućavaju izražavanje kreativnosti. Pripremiti ih može knjižničar samostalno ili u suradnji s učenicima odnosno drugim stručnim suradnicima škole.

Knjižničar može organizirati susret s književnim autorom (piscem, pjesnikom, ilustratorom,…) i tako omogućiti učenicima neposredan kontakt s autorom.

U okviru knjižničarske grupe učenici mogu pomoći kod rada u knjižnici. Na taj način učenici upoznaju knjižničnu zbirku, djelovanje knjižnice i rad knjižničara. Mogu pomoći prilikom pripreme izložbi, uređenja prostora knjižnice i izrađivati popise knjiga s preporukom za čitanje. Mogu sudjelovati kod izrade web stranica ili na drugi način raditi na promociji knjižnice.

U grupu primarnih korisnika školske knjižnice, uz učenike, pripadaju i učitelji i drugi stručni suradnici u školi, koji predstavljaju specifičnu grupu korisnika. Zadaća knjižničara je pobrinuti se za stručno predstavljanje školske knjižnice. Cilj promocije je učiteljski zbor upoznati sa:

• školskom knjižnicom kao otvorenom okolinom namijenjenom učenju – knjižnica je informacijski centar, centar za učenje i kulturni centar škole;
• ulogom, namjenom i ciljevima školske knjižnice u odgojno-obrazovnom procesu škole;
• kurikulumom Knjižnično-informacijskog znanja;
• mogućnostima međupredmetnih povezivanja i njihovoj izvedbi u okvirima pojedinih predmeta.

Za učitelje i druge stručne suradnike koristimo različite oblike promocije:

• stručnu referentnu zbirku,
• prezentaciju književnih novosti na konferencijama,
• sudjelovanje prilikom planiranja knjižnično informacijskog znanja (KIZ-a) i međupredmetnog povezivanja,
• suradnja knjižničara na aktivima, konferencijama i sastancima škole,
• suradnja s razrednicima,
• značka za čitanje za učitelje
• čitanje poezije,…

Knjižničar brine o promociji knjižnice u suradnji s roditeljima na sljedeće načine:

• predstavljanje knjižnice u školskoj publikaciji ili pripremanje posebne zbirke o knjižnici;
• organizacija školskih priredbi, literarnih večeri, izložbi;
• organizacija i provedba predavanja za roditelje;
• predstavljanje knjižnice na roditeljskom vijeću – program rada, godišnji radni plan, financijski plan knjižnice,…

Knjižničar promovira školsku knjižnicu i u lokalnoj i stručnoj javnosti, što može izvesti na sljedeće načine:

• suradnja s nacionalnom knjižnicom – u okviru projekta „Rastem uz knjigu” za učenike 7. razreda organizirano je razgledavanje i predstavljanje nacionalne knjižnice;
• oglašavanje u medijima (lokalne novine, radijske i televizijske emisije);
• objava članaka u stručnim publikacijama;
• sudjelovanje knjižničara na seminarima i kongresima – seminar koji pokriva područje školske knjižnice u Sloveniji je Bibliopedagoška škola koja nudi aktualne teme iz područja knjižničarstva. Predavači su priznati stručnjaci s područja bibliotekarstva, školstva i specijalno-pedagoških područja. Na seminaru mogu aktivno sudjelovati i školski knjižničari i izmjenjivati mišljenja s primjerima dobre prakse.

Zaključak

Promocija školske knjižnice je proces koji nikada ne smije biti završen i zaključen. Rad knjižnice potrebno je neprestano oplemenjivati novim idejama i aktivnostima. Na koji će način knjižničar promovirati knjižnicu ovisi, naravno, o pojedincu. Kod promocije najčešće polazimo od svog rada i radne okoline, a u obzir moramo uzeti i organizaciju i ciljeve škole.

Knjižničar bi trebao biti svjestan da se njegova uloga promijenila te da bi u današnje vrijeme ona trebala sadržavati i djelatnosti informacijskog posrednika i pomoćnika kod traženja informacija. Ukoliko želimo težiti ispunjavanju navedene uloge, knjižnične kataloge i referentne zbirke trebali bismo organizirati u smjeru „googliziranih“ knjižničnih kataloga, uključivanja drugih sadržaja, na primjer Google Books, promoviranja knjižničnih kataloga i aktivnosti na društvenim mrežama kao što su Facebook, Twitter,… Informacijski okoliš ubrzano se mijenja i ukoliko će se knjižnice prilagođavati promjenama, uspješno će doprinijeti i svojoj promociji.

Literatura

1. IFLA – smernice za šolske knjižnice. (2019). Ljubljana: Zveza bibliotekarskih društev.
2. Kurikul. Knjižnično informacijsko znanje: Osnovna šola. (2009). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.
3. Mednarodni mesec šolskih knjižnic 2018. (2019). Trbovlje: Zveza bibliotekarskih društev, Sekcija za šolske knjižnice.