Prirodoslovni dan

– na poljoprivrednom imanju

Vesna Gulin

Sažetak

Priroda je izuzetno važna za čovječanstvo jer pažljivim promatranjem promatramo zakone života na našem planetu. Uči nas kako živjeti u skladu sa sobom i sa zakonima prirode. Također ima pozitivan učinak na naše zdravlje. Djeca bi trebala provoditi puno vremena vani u prirodi, jer je to vrlo važno za njihov razvoj. Nažalost, djeca danas ne provode puno vremena u prirodi. Jer roditelji nemaju vremena ili ne uzimaju to da bi svoju djecu odveli u prirodu. Škola se mora potruditi, da omogući kontakt s prirodom, posebno za onu djecu koja žive u gradovima. Nastava treba biti osmišljena tako da se u prirodi izvode razne aktivnosti. Djeca s pozitivnim iskustvima u “stvarnom svijetu”, uključivanjem svih osjetila, stječu znanje koje je trajnije.

Ključne riječi: dani aktivnosti, prirodoslovni dan, priroda, poljoprivredno imanje, učenici.

1. Uvod

Na OŠ Solkan učenike 2. razreda vodimo na prirodoslovni dan na poljoprivredno imanje Pri Strgarjevih na Banjšice. Nekada ne bi bio taj prirodoslovni dan ništa posebno, jer su djeca većinu vremena provodila vani u prirodi, penjali se po drveću, sami izrađivali drvene predmete, trčali po travnjacima, pomagali roditeljima kod poljoprivrednih poslova… Kod istraživanja prirodnih ljepota osjetili su slobodu, bogatili svoju maštu, razvijali motoriku i socijalne odnose u druženju s vršnjacima. Današnja djeca prirodu skoro više ne poznaju, osobito gradska djeca, koja ne žive u dodiru s prirodom. Vrijeme provode vani, isključivo na igralištima sa spravama za dječju igru, čije su funkcije ograničene. Za upoznavanje prirode se upotrebljava računalo i knjige umjesto šetnje šumom ili poljoprivrednim imanjem, što je daleko od realnog iskustva i pravog razumijevanja. Veliki broj djece pozna, na primjer, konje i krave samo sa slika i televizije, računala ili knjiga. Ne poznaju povrće, voće, gdje raste i koliko je posla i znanja potrebno za branje dobrog uroda. Povrće i voće vide samo na policama trgovina. Ukratko, današnja djeca ne poznaju floru i faunu i njenu važnost. Upoznavanje prirode i njenih ekosistema je uključeno u pedagoško-obrazovne procese u vrtićima i školama, ali je djeci teško povezati teoriju sa praksom. Na žalost, provode premalo vremena u prirodi, gdje bi mogli oboje na nenametljiv način povezati.

Slika 1. Pogled na odlasku kući

I kad kao učiteljica provedeš jedan dan sa gradskim učenicima na poljoprivrednom imanju i kad ti učenica na odlasku kući kaže: »Kakva lijepa sloboda!«, znaš da im taj prirodoslovni dan ne možeš uskratiti. Tako već godinama naše male Solkance vodimo na nezaboravan dan – na poljoprivredno imanje.

Slika 2. Na poljoprivrednom imanju Strgar

2. Sadržaj

2.1. Dani aktivnosti

Dani aktivnosti su dio obaveznog programa osnovne škole, koji povezuje različita područja, uključena u nastavne predmete. Ti dani se izvode po godišnjem planu škole. Ciljevi tih dana su omogućiti učenicima utvrđivanje i povezivanje znanja, dobivenog kod pojedinih predmeta i predmetnih područja, upotreba tog znanja in njegovo nadgrađivanje s praktičnim učenjem u kontekstu međusobnog surađivanja.

U školskoj godini imamo 15 dana aktivnosti, što u cijelom programu obaveznog obrazovanja iznosi 135 dana. Takav dan se izvodi u opsegu 5 pedagoških satova. Među dane aktivnosti svrstavamo kulturne, sportske, tehničke in prirodoslovne dane.

2.2 Prirodoslovni dan

Učenici sa prirodoslovnim danima aktivno i sistematski dopunjuju i produbljuju teoretsko znanje, koje su dobili za vrijeme redovite nastave i povezuju ga u nove kombinacije. Aktivnosti ih potiču na samostalno in kritično mišljenje, omogućuju upotrebu znanja i upoznavanje novih metoda i tehnika istraživačkog rada (terenski, laboratorijski rad itd.). Aktivno promatraju, upoznavaju i doživljavaju pokrajinu kao cjelinu i pojedine dijelove okoliša, upoznaju i razumiju suživot čovjeka i prirode. Prirodu doživljavaju intenzivno, otkrivaju njene ljepote in vrednote, oblikuju pozitivan odnos do prirode, života, učenja i rada. Postaju svjesni značenja čuvanja zdravlja i okoliša.

Planiranje i organizacija prirodoslovnih dana od učitelja zahtjeva dobru pripremu. Mora slijediti ciljeve nastavnog plana i izabrati odgovarajuću temu, koju će učenici upoznati. Prednost pred teoretskim znanjem učitelj da iskustvenom učenju. Ako je moguće, škola se poveže sa društvenom okolicom.

2.3. Prirodoslovni dan – poljoprivredno imanje

Prirodoslovni dan se brižno planira u okviru aktiva učitelja 2. razreda. Prethodno pripremimo plan, koji sadrži:

• sklop: živa bića,
• temu: poljoprivredno imanje,
• operativne ciljeve:

– prepoznaju, imenuju i uspoređuju različita živa bića i okoliše,
– saznaju da je život živih bića ovisan o drugim bićima i od nežive prirode,
– znaju potražiti razlike i sličnosti među životinjama,
– upoznaju, što trebaju sami in što druga bića za život,
– saznaju da životinje trebaju za život vodu, hranu i zrak,
– saznaju da se životinje hrane biljkama, drugim životinjama ili objema,
– saznaju da životinje imaju potomke, koji obično dolaze od ženke i mužjaka i da su potomci slični njima,
– saznaju da se ljudi i životinje rode, rastu, imaju potomke, ostare i umru,
– opuste se, vesele se i razgibavaju na svježem zraku,

• metode rada: ekskurzija, govorno-tekstno, iskustveno učenje,
• oblike rada: frontalno, grupno, individualno,
• nastavna i radna pomoćna sredstva: radni list, pisaljka, fotoaparat,
• planer i izvođač: razrednice, obitelj Strgar,
• kraj, vrijeme: Banjšice, travanj/svibanj,
• trajanje prirodoslovnog dana: 5 školskih sati,
• sigurnosne mjere,
• etape prirodoslovnog dana.

2.3.1. Tok prirodoslovnog dana

1. ETAPA:
Razgovaramo o prirodoslovnom danu i pripremimo ga već par dana prije izvedbe. U školi dobiju prve informacije. Učenici si sami pripreme radni list, koji će ih na terenu podsjetiti na što moraju obratiti pažnju, što treba pažljivo promatrati. Na taj način ih uključujemo u pripreme aktivnosti i navikavamo na sistematsko promatranje.

2. ETAPA:
Središnja aktivnost se odvija na poljoprivrednom imanju Pri Strgarjevih. Obitelj Strgar nas već godinama gosti na svom imanju, jer su i oni svjesni da današnja djeca nemaju kontakta sa prirodom i da ne poznaju život na selu.

Na dolasku su djeca nesigurna, ne znaju što ih čeka, plašljiva su kod dodirivanja životinja, osjećaju se nelagodno, radi neprijatnih mirisa u staji…

        Slika 4. Učenici zatvaraju nos   Slika 5. Učenici se boje dodirnuti životinje

Za vrijeme razgledavanja imanja, farme i sjenika djeca se oslobađaju od neprijatnih osjećaja. Jednostavno uživaju u igri na sjeniku, miluju životinje, slobodno trče po seoskom dvorištu, travnjaku…

               Slika 6. Igra na sjeniku                 Slika 7. Dodirivanje životinja

3. ETAPA:
U školi učenici naprave analizu prirodoslovnog dana. U grupama razgovaraju što su doznali na poljoprivrednom imanju. Pomažu si s radnim listovima, koje su rješavali na imanju i sa pitanjima, koja ih pripreme učiteljice.

4. ETAPA:
U zaključnom dijelu utvrđujemo i provjeravamo, da li smo dostigli postavljene ciljeve, učvrstimo i produbimo nova saznanja učenika. Učiteljice se najviše razvesele, kad vide da je dostignut nenapisan cilj – savladavanje strahova pred životinjama.

3. Zaključak

Pomoću prirodoslovnog dana si učiteljice postave puno ciljeva iz nastavnog plana, a najvažniji su nenapisani ciljevi za život. Na dolasku na imanje djeca imaju puno strahova in predrasuda. Na odlasku u školu djeca se ih otresu i dobiju osjećaj slobode.

Svijet prirode je za nas posebno dragocjen, jer nam s pažljivim promatranjem otkriva životne zakonitosti na našem planetu, i ne samo to, priroda je prostor našeg kreativnog, istraživačkog i kritičnog učenja.

Dijete pokušava zadovoljiti svoju radoznalost neposredno, zato želi životinju ili biljku primiti, opipati, pomirisati. Ono po prirodi teži zadovoljavanju svih svojih osjetila – vida, dodira, mirisa, ukusa i sluha. Na osnovi čuvstvenih saznanja, kao bol, toplina, hladnoća .. dobiva svoja spoznavanja o prirodi i životu. Na žalost, živimo u vremenu, u kojem su suvremena djeca prikraćena za taj važan dio njihovog razvoja.

4. Literatura

1. Andreja Švajger, 2011: Naravoslovni dan – Ribnik v 3. razredu osnovne šole, diplomsko delo, unoiverza v Mariboru, https://dk.um.si/Dokument.php?id=24674.
2. Nastavni plan za osnovnu školu,  https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/Drugi-konceptualni-dokumenti/Dnevi_dejavnosti.pdf.

Fotografije: osobni arhiv Vesna Gulin