Astma i sport

urban_hauptman

Urban Hauptman

Sažetak

Astma je kronična bolest dišnih putova koja se najčešće javlja u djetinjstvu. Nekad se je smatralo kako vježbanje negativno utječe na djecu astmatičare. Danas mnoga istraživanja potvrđuju da je poželjno takvu djecu poticati na različite sportske aktivnosti. Učitelji tjelesnog odgoja moraju dobro poznavati temeljne činjenice o astmi kao bolesti. Važno je osigurati čist sportski prostor i paziti da djeca nisu izložena pretjeranom naprezanju. Vježbanje kod takve djece ima izuzetno pozitivan učinak na dišni sustav. Pri tome je važno odabrati primjerene aktivnosti.

Ključne riječi: astma, učenik sa astmom u osnovnoj školi, prilagođavanje nastave tjelesnog odgoja učeniku s astmom.

1. Uvod

Astma je vrlo raširena kronična bolest dišnog sustava koja se periodički javlja tijekom godine. Iako pravi uzrok još nije utvrđen, poznati su mnogi čimbenici koji pogoršavaju i izazivaju astmatični napad. Stoga je za astmatičare, pored terapije s lijekovima, jako važno i preventivno djelovanje. Budući da je tjelesno naprezanje jedan od pokretača astmatskog napada, nekad se smatralo da takvi pacijenti trebaju izbjegavati fizičku aktivnost. Istraživanjima je dokazano da umjerena tjelesna aktivnost dobro utječe na astmatičare, te se takve učenike treba uključiti u redovnu nastavu tjelesnog odgoja. Veliku važnost ima učitelj tjelesne kulture koji će uspješno i profesionalno znati prilagoditi aktivnosti djetetovim sposobnostima.

2. Astma

2.1. Što je astma?

Astma je kronična bolest dišnog sustava koja se manifestira upalom dišnih puteva (Šuškovičeva, 2008). Vrlo je raširena bolest i obuhvaća 300 milijuna svjetske populacije (Camlek i dr., 2011). Svjetska organizacija za znanost identificirala je astmu kao najčešću kroničnu bolest kod djece (WHO, 2011).

2.2. Simptomi astme

Astma i njeni simptomi nisu uvijek isti. Piskanje u prsnom košu, naglašeno produžen izdisaj, brže disanje, kašljanje, gušenje ukazuju na pogoršanje astme ili na astmatični napad (Hosta ,2003) i (Maček , 2006)

2.3. Uzročnici asmatskog napada

Uzrok astme još nije poznat. Najčešći krivci su različiti alergeni kao što su pelud, grinje, plijesni, domaće životinje, ubodi kukaca i hrana. Uzroci mogu biti i nespecifični kao što su različiti iritansi (npr. duhanski dim, hladan i suh zrak, parfemi, ispušni plinovi itd.), infekcije dišnih puteva, psihični čimbenici i tjelesni napor (Corrigan i dr., 2009).

2.4. Liječenje astme

»Ljudi koji redovito uzimaju lijekove dobro se nose sa astmom i njenim simptomima tako da većinu vremena okolina niti ne primjećuje da s njima nešto nije u redu« (Llewellyn, 2003, str. 14). Za liječenje astme koriste se protupalni lijekovi, a kod astmatičnog napada upotrebljavaju se bronhodilatatori. Lijekovi su pakirani u obliku inhalatora ili sprejeva. Da bi se spriječio napad, osoba kod koje astmatični napad izaziva fizički napor, može udahnuti lijek prije vježbanja te prevenirati napad. Oboljelima od astme savjetuje se da uvijek imaju inhalator sa sobom (Llewellyn, 2003).

Porastom broja djece oboljelih od astme javlja se potreba da i nastavnici znaju pravilno upotrijebiti lijek ili odgovarajuće intervenirati ako pri tjelesnoj aktivnosti dođe do pogoršanja bolesti.

2.5. Astma i gibanje

»Sport je temeljno pravo svakog čovjeka – djeteta, adolescenta, odrasle osobe, starije osobe, a unutar tih skupina su i sve osobe sa posebnim potrebama.« (Nacionalni program športa v Republiki Sloveniji 2014-2023, 2014, str. 6). Istovremeno je sport i gibanje potreba svakog pojedinca. To vrijedi i za djecu sa astmom. Nekad se je vjerovalo da bi asmatičari trebali izbjegavati tjelesne napore, no mnoga istraživanja danas potvrđuju suprotno (Škof, 2010, str. 91). Budući da sport održava i jača djetetovo zdravlje, razvija njegove sposobnosti i olakšava integraciju i prilagođavanje društvenom i prirodnom okruženju, jako je važno da roditelji već u predškolskom razdoblju navikavaju djecu na redovno vježbanje (Videmšek i Karpljuk, 1999. u Karljupk i sur.).

3. Učenik s astmom u školi

Slovensko zakonodavstvo na području obrazovanja navodi dugotrajno bolesnu djecu kao djecu sa posebnim potrebama. Tako su u 2011. godini dugotrajno bolesna djeca definirana u 2. članku Zakona o usmjeravanju djece sa posebnim potrebama (ZUOPP). ZUOPP u grupu dugotrajno bolesne djece uvrštava djecu čija bolest traje duže od tri mjeseca, s time da bolest može neko vrijeme mirovati, popraviti se, ali i pogoršati. Dijagnozu dugotrajno bolesnog djeteta mora postaviti liječnik specijalist.

Kriterij za definiranje vrste i razine nedostataka, prepreka ili poremećaja djece sa posebnim potrebama (Dopunjeno, 2017.) u skupinu dugotrajno bolesne djece uključuju i djecu sa astmom.

3.1. Učenik s astmom u nastavi sporta

Učitelji tjelesnog odgoja imaju velik utjecaj na djecu koja boluju od astme. Moraju znati postupati primjereno njihovom zdravlju i imati pozitivan odnos prema učeniku astmatičaru. Takve se učenike treba poticati na nastavu tjelesnog odgoja ili neku drugu sportsku aktivnost. Učitelji i odgajatelji trebaju znati odabrati aktivnost koja ne otežava disanje ili pogoršanje stanja. (Jurkič Petrovičeva, 1998.)

Hosta (2003.) navodi za učitelje sljedeće preventivne i sigurnosne mjere:

  • dobro poznavati bolest, simptome i utjecaj sportskih čimbenika;
  • brinuti za čistoću u sportskoj dvorani;
  • zahtijevati pisano mišljenje liječnika o stanju bolesti i o utjecaju napora na bolest;
  • savjetovati učenike da uvijek sa sobom imaju lijek koji sadrži bronhodilatator i djeluje odmah;
  • dijete bi trebalo biti manje izloženo psihičkim pritiscima i normama koje se od njega očekuju;

Kao što Hosta (2003) ističe, astma uzrokovana naprezanjem je česta i vrlo destruktivna, posebno kod djece koja su aktivnija i uživaju u sportu. Zato je vjerojatnije da će kod takve djece doći do pogoršanja bolesti zbog napora (Maček, 2006).

Važno je poznavati načine kako izbjeći izrazito pogoršanje astme (Hosta, 2003.), a to su:

  • prekinuti vježbu,
  • promijeniti tip i intenzivnost vježbe,
  • produžiti ili ponoviti zagrijavanje,
  • provesti vježbe disanja,
  • uvesti udisanje vlažnog ili toplog zraka tijekom vježbe ili među stankama,
  • promijeniti okoliš.

Primjeri vježbi disanja za djecu s astmom

«Vježbe disanja su najviše preporučena i univerzalna terapija za astmatičare, jer ih mogu izvoditi i oboljeli od blage i teške astme.« (Hosta, 2003, str. 42).

IME

IZVEDBA (*Sve fotografije su iz osobnog arhiva)

Slika 1. Kućica

clip_image002

Slika 2. Lavić

clip_image004

Slika 3. Kornjačica

clip_image006

Slika 4. Kornjačica se budi

clip_image008

Slika 5. Balončić

clip_image010

Slika 6. Kobrica

clip_image012

Slika 7. Čamčić

clip_image014

Slika 8. Mostić

clip_image016

Slika 9. Krović

clip_image018

Slika 10. Mačak

clip_image020

Slika 11. Mala gušterica

clip_image022

Slika 12. Kleščice

clip_image024

4. Zaključak

Astma je u današnje vrijeme česta pojava kod djece te je važno poznavati simptome, uzročnike, čimbenike pogoršanja, preventivne aktivnosti i mjere pomoći u slučaju pogoršanja. Najnovija istraživanja pokazuju kako vježbanje ima pozitivan utjecaj na bolesnike s astmom. Battelino i sur. (2011) naglašavaju važnost vježbanja kod učenika različitog uzrasta, zato nastavnici tjelesnog odgoja moraju znati primjereno prilagoditi aktivnosti obzirom na dob, spodobnosti, znanje i motivaciju djece. Djeca sa astmom nisu iznimka, već naprotiv zbog njihovog zdravstvenog stanja trebaju dodatnu pažnju i poštivanje svih spomenutih preporuka. Prikazane vježbe su primjer kako pomoći djeci te reagirati u slučaju pogoršanja zdravstvenog stanja.

Literatura

  1. Battelino, T., Bratina, N., Dervišević, E., Hadžić, V., Jurak, G., Kovač, M., Pistotnik, B., Pori, M., Šajber, D., Škof, B. in Žvan, M. (2011). Slovenske smernice za telesno udejstvovanje otrok in mladostnikov v starostni skupini od 2 do 18 let. Zdravniški vestnik, 80(12), 885-896.
  2. Camlek, T., Gril, M., Hudoklin, I., Klobučar, A., Koren, I., Koterle, M., Mežnar, B., Silič, A., Šuškovič, S. in Terzin Krajinović, L. (2011). Prevalenca astme pri odraslih v Sloveniji. Zdravniški vestnik, 80(6), 451-457.
  3. Hosta,M. (2003). Astma in šport. Ljubljana: Univerza v Ljubljani, Fakulteta za šport, Inštitut za šport.
  4. Jukić Petrovčič, J. (1998). Astma pri otroku in zdravstvena vzgoja. Obzornik zdravstvene nege, 32(1/2), 59-62.
  5. Karpljuk, D., Štihec, J., Videmšek, M. in Zajec, J. (2009). Značilnosti gibalnih/športnih dejavnosti in specifičnosti v spodbujanju gibanja predšolskih otrok, 60(3), 126.
  6. Kriteriji za opredelitev vrste in stopnje primanjkljajev, ovir oz. motenj otrok s posebnimi potrebami. Zavod RS za šolstvo. (https://www.zrss.si/pdf/Kriteriji-motenj-otrok-s-posebnimi-potrebami.pdf), pridobljeno 23. 1. 2020
  7. Llwellyn, C. (2003). Dejstva o astmi. Slovenija: Didakta d.o.o.
  8. Nacionalni program športa v Republiki Sloveniji 2014-2023 (2014). Ljubljana: Ministrstvo za izobraževanje, znanost in šport.
  9. Woodcock, A. (1997). Is it possible to eliminate allergens from the house environment?
  10. Zakon o usmerjanju otrok s posebnimi potrebami (http://pisrs.si/Pis.web/pregledPredpisa?id=ZAKO5896), pridobljeno 23. 1. 2020