Implementacija mrežnoga dnevnika u nastavnu jedinicu

marjana_TP

Marjana Tratnjek Pavc

Sažetak

Većina korisnika primjenu mrežnoga dnevnika smatra mogućnošću provedbe svojega razmišljanja ili ideja. Mnogi ga doživljavaju kao alat za ostvarenje promjena. U odgojno-obrazovnome procesu može se koristiti kao novo, privlačno pomagalo za prosljeđivanje nastavne građe. Cilj članka jest predstaviti primjer uporabe mrežnoga dnevnika u nastavi povijesti.

Ključne riječi: IT, mrežni dnevnik, povijest

Uvod

U suvremenoj se školi velika pozornost posvećuje složenosti nastavnoga rada, čemu pripada i informacijska tehnologija u nastavi. Obrazovanje djece u školi treba prilagoditi vremenu i prostoru u kojemu žive, treba ih obrazovati i osiguravati im širok opseg vičnosti koje će im pomoći u budućnosti, kako bi mogli savladavati brz razvoj tehnologije u društvu. Danas biti računalno nepismena osoba znači biti osoba bez mogućnosti sudjelovanja u suvremenom informacijskom društvu, osoba bez prilika i mogućnosti za bolji život. Stoga informacijska tehnologija (IT) postaje sve značajniji čimbenik učenja, što od učitelja zahtijeva prilagodbu i učinkovit odziv na napredak, inovativnost, a prvenstveno stručnu potkovanost i korištenje IT-a kao sredstva za osiguravanje iskustva učenja. Uporaba IT-a ovisi o učiteljevu vjerovanju i pristupu podučavanju te razumijevanju potencijala koji IT pruža.

Primjena mrežnoga dnevnika u nastavi povijesti

Jedan od općih ciljeva nastavnoga plana povijesti jest razvijati spretnosti uporabe povijesnih izvora i informacija kod učenika, primjenom informacijske tehnologije (IT) te omogućiti učenicima da svoje znanje predstavljaju, između ostalog, koristeći i IT (Program, 2011.).

U nastavi povijesti zalažem se za ostvarivanje navedenih smjernica iz nastavnoga plana, a usto i ne samo obogaćivanje nastave već i, kod učenika, razvijanje sposobnosti za samostalno učenje, kritičnu ocjenu informacija, traženje rješenja za postavljene probleme, ujedno ih osposobljavajući za cjeloživotno učenje. U tu svrhu u nastavi koristim i mrežni dnevnik.

Kod takvoga načina podučavanja učenici preuzimaju aktivniju ulogu u učenju korištenjem e-građe te traženjem, prikupljanjem, obradom i vrednovanjem vjerodostojnih informacija s interneta. Osim toga, učenici mogu birati vrijeme i mjesto učenja te preuzimaju odgovornost za svoje učenje. Takvo je učenje primjereno za učenike koji su iz različitih razloga dulje odsutni s nastave. Učenje u mrežnome dnevniku obilježeno je i nedostacima, poput manjega nadzora učitelja nad učenicima, manjak socijalnih kontakata i motivacije za učenje, opremljenost učenika tehnologijom. Učitelj ne može mijenjati tijek nastavnoga sata niti ga prilagoditi raspoloženju učenika, kao što to omogućuje klasična nastava. Tome obliku učenja također nedostaje neverbalna komunikacija između učitelja i učenika (mimika lica, kontakt očima).

Mrežni dnevnik u nastavu uključujem za usvajanje novih nastavnih, prvenstveno izbornih, sadržaja te objavu informacija korisnih za učenike.

Prilog u nastavku predstavlja implementaciju mrežnoga dnevnika pri razmatranju izborne nastavne jedinice Drevna Kina, kao sastavnoga dijela izborne teme Stara Indija, Kina, Amerika (Program, 2011.). Ciljevi koje ostvarujemo odnose se na to da učenici samostalno, uporabom internetskih izvora:

  • na karti definiraju gdje su se razvile civilizacije plodnoga polumjeseca te gdje se razvila prva civilizacija Kine;
  • analiziraju glavna dostignuća Drevne Kine na području arhitekture, znanosti, umjetnosti;
  • analiziraju društveno-političke i vjerske značajke Drevne Kine;
  • razvijaju spretnosti prostorne i vremenske reprezentativnosti;
  • razvijaju sposobnosti oblikovanja samostalnih zaključaka, pogleda, mišljenja, stajališta, izvornih prijedloga i rješenja.

Tijek nastavnoga sata

Učenici uz vođenje i samostalno pretražuju informacije na danim internetskim stranicama, čitaju tekstove objavljene na mrežnome dnevniku, gledaju video-sadržaje i zapisuju rješenja postavljenih pitanja (radni list, objavljen na mrežnome dnevniku) u bilježnicu.

1. Uvodna motivacija:

a) Ponavljanje nastanka prvih država:

2. Usvajanje:

a) Drevna Kina

3. Zaključak:

a) Ponavljanje teme Drevna Kina:

Sudjelovanje u mrežnome dnevniku na poveznici: http://blogzgodba.blogspot.si/

Fototrenutci

Razmatranju nastavnoga sadržaja posvećujem dva školska sata. Aktivnost završavamo refleksijom učenika, a oni pritom iznose kako su se osjećali na nastavi, što su naučili, koja znanja razumiju i predlažu unapređenja. Redovita i konkretna povratna informacija svakako ima smisla jer na taj način učenici mogu saznati što su napravili dobro i što možda ne treba unaprjeđivati kako bi se usvojili postavljeni ciljevi. Pritom ne zaboravljam istaknuti ono što je dobro.

Zaključak

Nastava uz korištenje mrežnoga dnevnika zasigurno je dinamičnija te su učenici jače motivirani i spremni raditi, a ujedno odgovora različitim tipovima učenja i omogućuje razvoj kreativnosti kod učenika i učitelja. Negativna strana takvoga rada jest prevelik utrošak vremena na usvajanje nastavnih sadržaja jer učenicima treba puno vremena kako bi pročitali i pregledali građu te zatim riješili pisani zadatak; a godišnji plan rada ograničava razmatranje na kratko vrijeme. Mrežni dnevnik nije primjereni medij za provjere i ocjenjivanje znanja. Učitelj preko njega može objavljivati aktualan nastavni sadržaj, bilješke, standarde znanja, primjere zadataka, aktualne obavijesti za učenike i roditelje, umetati slike, video-sadržaje i sl.

Zaključujem kako većina učenika rado sudjeluje u takvome načinu podučavanja, prvenstveno oni učenici koji imaju razvijene radne navike te su u učenju samostalni i odgovorni i imaju već oblikovane ciljeve koje žele ostvariti u budućnosti. No, s druge strane, učenici kojima znanje ne predstavlja vrijednost, koji nemaju dovoljno motivacije za učenje ni razvijene radne navike, takvo podučavanje prihvaćaju suzdržano ili ga čak otklanjaju, prije svega rad na daljinu obično ne obavljaju jer im individualan rad predstavlja prevelik napor. Smatram da je potrebno kritično razmotriti što će se postići uporabom IT-a u nastavi i kad bismo ju koristili. Dakako, takav oblik nastave ne može zamijeniti klasičnu nastavu u kojoj učitelj na nastavnome satu može prilagođivati metode, oblike rada, ovisno o zainteresiranosti sudionika nastavnoga procesa.

Literatura

  1. Brodnik, V. (2016.), Smjernice za uporabu IKT-a u predmetu povijesti (radna verzija), Zavod Republike Slovenije za školstvo, Ljubljana. Preuzeto s poveznice: https://www.zrss.si/digitalnaknjiznica/smernice-ikt-zgo/files/assets/common/downloads/publication.pdf
  2. Program osnovne škole – povijest: Nastavni plan (2011.), Ministarstvo školstva i športa; Zavod Republike Slovenije za školstvo, Ljubljana. Preuzeto s poveznice: https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/obvezni/UN_zgodovina.pdf

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Mrežni alati i označen sa , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.