Korištenje debate/parlaonice u nastavi informatike

renata_papec

Renata Papec

1. Uvod

Većina učenika pri prvom susretu s debatom pomisle na parlaonicu. Razlika između debate i parlaonice nije samo u broju sudionika u raspravi nego i u njihovu načinu obrane teze.

Obje imaju cilj argumentirano obraniti mišljenje skupine u kojoj se nalaz govornik bez obzira na osobno mišljenje o tezi.

Ključne riječi: debata, parlaonica, nastava informatike.

2. Razlike odnosno sličnosti između debate i parlaonice

Razlika je u tome što je debata točno formalizirana i nakon što prođe vrijeme jednog govornika on više neće imati priliku obraniti svoje stajalište

Iako se u parlaonici konstantno izmjenjuju govornici, moguće je i da samo jedan govornik može i cijelu parlaonicu iznosit svoje argumente i pobijati argumente suprotne ekipe. U oba koncepta zabranjeno je verbalno vrijeđanje i javno nepoštivanje tuđega mišljenja .

Debatant govori stojeći u vremenu koje mu je zadano pravilnikom, dok govornik u parlaonici smije govoriti samo ako u ruci ima dogovoreni predmet ( mikrofon, lopta, pernica ili sl.). Tijekom debate nisu dopuštene nikakve upadice ili komentari kako članova suprotne ekipe tako i vlastite, dok je u parlaonici to dopušteno.

Debata/ parlaonica u nastavi potiče…

  • društvene vještine (dodatno povezuje učenike međusobno i učenike s nastavnikom)
  • timski rad
  • mirno rješavanje problema argumentiranom raspravom umjesto sukobom
  • razvijanje tolerancije, samosvijesti i odgovornosti
  • utječe na proširivanje i povezivanje znanja iz različitih područja o kojima se debatira
  • podiže kvalitetu nastave na višu razinu
  • utječe na kvalitetu radne atmosfere
  • nadograđuje profesionalni profil nastavnika…

3. Parlaonica

Za korištenje u osnovnoj školi, zbog dobi učenika, bolja je tj. prilagođenija uzrastu parlaonica. Parlaonice sam koristila u više navrata, no najveći broj učenika sudjelovao je u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta (2020.) na temu: Ako pravilno koristimo Internet on je siguran, sa učenicima sedmih razreda (više na linku), a 2018. Internet je dobar sluga a loš gospodar, s učenicima osmih razreda (više na linku). Moje iskustvo bilo je više no odlično, učenici su bili vrlo zainteresirani, samostalno su istraclip_image002živali zadanu temu, povezali se više nego u bilo kojem timskom radu.

Učenici su pripremili svoje natuknice i bilješke o imenovanoj tezi, podijelili se u dvije skupine – afirmacijsku i negacijsku, te spremno krenuli u raspravu.

Slika 1. Početak parlaoniceclip_image004

Početak parlaonice bio je motiviran kratkim igrokazom i animiranim filmom kojima su negacijska i afirmacijska skupina željele dokazati svoje teze.

Slika 2. Uvodni igrokaz

Raspravljanje, uvjerljivost i dokazi bili su elementi koje su suci i promatrači ocjenjivali. Obje skupine pokazale bi uvijek zavidnu i podjednaku razinu znanja, te je bilo teško žiriju odlučiti koja skupina je bila uvjerljivija i tako potvrdila svoju tezu. Nakon završene parlaonice ponavljalo bi se pitanje.. Kada je sljedeća parlaonica?… Mislim da slike pokazuju emocije i zainteresiranost učenika, te za detaljniji opis parlaonica, svakako pogledajte gore navedena dva linka.

clip_image006 clip_image008
Slike 3. i 4. Žustra rasprava između timova

4. Zaključak

Toplo preporučujem parlaonicu jer smatram da učenici takvim radom lakše postižu usvojenost ishoda, koriste se istraživačkim radom, razvijaju svoje govorničke sposobnosti, uče radu u timu, a na kraju u svemu i uživaju.

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Primjeri dobre prakse i označen sa , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.