Slikanje sa zemljom

andreja_trobec

Andreja Trobec

Sažetak

Podražaji iz vanjskog svijeta nadahnjuju učenike i potiču ih na likovno izražavanje. Najveću mogućnost za aktivno upoznavanje raznovrsnih likovnih materijala učenicima pružaju nastavni satovi Likovne kulture. U radu s prirodnim materijalima doživljavaju iskustva izravnog kontakta sa prirodom. U likovnom stvaralaštvu možemo upotrebljavati sve vrste materijala koje su učenici u određenoj dobi sposobni koristiti. Uz tako široku lepezu materijala, učitelj mora odabrati one s kojima će jačati umjetničko izražavanje učenika i razvijati njegovu kreativnost u pojedinom likovnom području. Odabir novih, različitih tehnika i materijala kod učenika potiče radoznalost jer ih suočava s novim izazovima.

Unatoč pojavi bezbrojnih modernih materijala, ne smijemo zanemariti prirodne materijale koji su nam dostupni gotovo na svakom koraku. Na njih često zaboravljamo; radije koristimo one poznatije i provjerenije ili one koje su nam u datom trenutku na dohvat ruke.

Polaznici Likovne grupe, na likovnoj radionici, su naučili kako zemlja može biti upotrebljiv prirodni likovni materijal. Navedenu likovnu tehniku detaljnije im je prezentirao slikar. Učenici su upoznavali novi način slikanja sa zemljom/tlom te praktičnim radom stvarali ovom vrstom likovne tehnike.

Ključne riječi: zemlja, slikanje, slikar, međugeneracijska suradnja, kulturna baština

Uvod

Zemlja/tlo je prebivalište mnogih organizama koji sa zrakom, tekućinama i mineralima daje određeni ton boji. Čovjek je već u prapovijesti upotrebljavao mineralne pigmente za oslikavanje zidova pećina. Umiješao je masnoću, krv ili urin kako bi produžio postojanost boje. Najčešće prikazani teme i motivi jesu životinjski motivi, ljudske figure i apstraktni likovi. Najstarije poznate špiljske slike naslikali su neandertalci prije više od 64 000 godina. Takve slike nalazimo u špiljama Maltravieso i La Pasiega u Španjolskoj.

Kako bismo upoznali likovnu tehniku slikanja sa zemljom u goste smo pozvali domaćeg amaterskog slikara Marjana Miklavca. Poznati slikar učenicima je prikazao rad slikara te ih upoznao s tehnikom slikanja prirodnim materijalom. Najveća pažnja praktičnom radu, stvaralaštvu, koji se odvijao u likovnoj radionici. Grupa je obuhvaćala učenike od 3. do 5. razreda.

Ciljevi radionice:

  • upoznati novu likovnu tehniku slikanja sa zemljom,
  • upoznati se s radom slikara,
  • spoznati zemlju kao likovno izražajno sredstvo i karakteristike plohe boja,
  • spontano se likovno izraziti u prikazu likovnog motiva,
  • upoznati kulturnu baštinu rodnog grada i oblikovati pozitivan stav prema zaštiti i cjelovitom očuvanju kulturne baštine.

1. Predstavljanje slikara učenicima

Marjan Miklavc je samouki slikar, rođen 1938. godine u mjestu Narni blizu Rima. Slikarstvom se ozbiljnije počeo baviti tek 1984. godine nakon uspješne samostalne izložbe u Maloj galeriji u Sežani. Status slikara je stekao obrazovanjem na raznim radionicama, kolonijama te ustrajnim radom. Poznat je po slikama s akvarelnim bojama, slikama naslikanim s teranom (vinorel) te slikama naslikanim sa zemljom. Najčešće prikazuje kršku pokrajinu s fokusom na arhitekturu i etnološku baštinu starih zanata. Budući da voli prenijeti svoje znanje na mlade i starije ljude, odlučili smo umjetnika pozvati da s nama provede likovnu radionicu. Njegove izabrane radove pogledali smo na prigodnoj izložbi koju je umjetnik imao u predvorju dvorane Rudolfa Cvetka u Senožečima.

2. Slikanje sa zemljom

Temelj slikanja sa zemljom je zemlja (zemljin pigment) i vezivo. Slikati možemo sa zemljom u različitim bojama. Boja zemlje određena je stijenom iz koje je tlo nastalo. Za slikanje smo koristili neobrađeno tlo zvano jerovica, koje je ujedno i zemlja našeg okoliša. Jerovica ili jerina (talijanski terra rossa) je plodno crveno smeđe tlo na Krasu. Karakterističnu crvenu boju daje joj akumulirano željezo.

2.1. Priprema zemlje

Slikar je učenike upoznao kako za svoje slikanje upotrebljava zemlju sa Vremščice. Vremščica je brdo (1027m) koja se nalazi u samoj blizini Senožeča. To je ujedno mjesto gdje se nalazi naša škola. Zemlju za slikanje možemo pripremiti sami. Zemlju koju u prirodi prikupimo moramo prije skladištenja dobro osušiti. Preporučuje se zemlju prikupiti u ljetnom sušnom razdoblju kada je prisutnost vode u zemlji manja. Prije upotrebe potrebno ju je dobro usitniti u prah. To najbolje radimo uz pomoć kamenog morta. Ako ga nemamo moguće je upotrijebiti tvrdu drvenu ploču. Prije skladištenja zemlju prosijemo kako bismo dobili sitne čestice.Skladištimo ju u dobro zatvorene, najbolje, staklene posude.

3. Praktični rad

Praktični rad je proveden u sljedećem slijedu aktivnosti:

  • priprema prostora,
  • predstavljanje umjetnika,
  • demonstracija pomagala i procesa slikanja sa zemljom,
  • odabir motiva i rasprava o motivu,
  • praktični rad učenika (učeničko stvaralaštvo)
  • evaluaciji rada učenika,
  • pospremanje.

3.1. Priprema prostora

U ovoj fazi rada s učenicima smo pripremili učionicu. Stolove smo rasporedili po učionici te ih zaštitili novinskim papirom. Ispred učionice pripremili smo prostor i pomagala slikaru za demonstraciju.

3.2. Predstavljanje umjetnika

Učenicima se slikar samostalno predstavio. Pokazao im je nekoliko svojih radova s različitim slikarskim tehnikama (akvarel, slika s teranom, slika sa zemljom). Pri prezentaciju pojedinog likovnog djela slikar je opisao postupke stvaranja djela. Učenici su umjetniku postavljali različita, vrlo zanimljiva pitanja.

3.3. Demonstracija pomagala i procesa slikanja sa zemljom

Likovna sredstva koja smo u radu koristili: špatule za slslika_1ikanje, drvene podloge (paleta), ravne četke različitih debljina, čavle, otpadni karton kao površinu za izražavanje. Slikar je učenicima najprije predstavio pomagala i način slikanja sa zemljom. S demonstracijom je pokazao kako uz dodavanje zemlje i ljepila kao veziva postupno nastaju svjetlije ili tamnije nijanse boja.

Slika 1. Slikar demonstrira likovnu tehniku

3.4. Odabir motiva i rasprava o motivu

Osim odabrane tehnike, velika pažnja posvećena je i odabiru motiva. Odabrali smo ga u rodnome gradu. Odlučili smo da naslikamo seosku mitnicu. Mitnica je značajna zgrada iz 13. stoljeća. Jedna je od rijetkih, sačuvanih srednjovjekovnih građevina sa značajnom funkcijom u Sloveniji. Ovdje su prikupljale pristojbe za robu koja se ukrcavala za vrijeme furmanstva na putu između središnje Slovenije i priobalnih krajevima Tršćanskog zaljeva.

Odabrani motiv predstavlja prepoznavanje mjesta i na širem području. Razlog samoj odluci temeljio se na svijesti o važnosti očuvanja kulturne baštine mjesta koje danas, nažalost, nezaustavljivo propada i nijemo tužno prkosi zubu vremena.

3.5. Praktični rad učenika

Svaki je učenik olovkom na otpadnom kartonu nacrtao obris odabranog motiva. Miješanjem zemlje i ljepila slikarske su plohe dobivale slike prošlosti. Za dobivanje tamnije nijanse učenici su dodavali tlo. nakon nanošenja boje dok je još bila svježa, struganjem čavlima na podlogu nastala je mrežasta struktura.

slika_2slika_3
Slike 2. i 3.: Savjetovanje pri radu i upute

3.6. Evaluacija rada učenika

Nakon dovršetka rada učenici su promatrali sve likovne radove. Svaki je učenik na svoj način dao mišljenje za likovni uradak i odabrani motiv. Slikar je završio druženje razgovorom naglasivši kako je svaka njihova slika jedinstvena. Svi učenici bili su izuzetno zadovoljni svojim radovima.

slika_4slika_5slika_6
Slike 4., 5. i 6.: Likovni radovi učenika

3.7. Pospremanje

Nakon završenog stvaralačkog rada uslijedilo je pospremanje likovnih pomagala i uređenje učionice.

4. Zaključak

Učenike je oduševio dodir s prirodnim materijalom. Njihove su slike dočaravale izgled stare fotografije uhvaćene u prošlosti. Tijekom obilja materijalnih dobara postali smo svjesni iskonske moći prirode u obavljanju aktivnosti koja je potaknula učenike na iskazivanje svoje kreativnosti. Kroz aktivno provođenje slobodnog vremena i druženje sa slikarom učenici su upoznali važnost međugeneracijske suradnje. Osjetili su bogatstvo nasljeđa kulturne baštine svoga mjesta i razumjeli važnost očuvanja ostavštine za buduće generacije. Jedinstvena umjetnička djela učenika ukrasit će zidove višenamjenskog prostora škole i sačuvati uspomenu na nezaboravno poučno poslijepodne.

Literatura

  1. Dolenc, E. 1994. Senožeče: skupnost na prepihu. Zbirka Življenje na Krasu 2. uredniški odbor zbirke in Rubic Trade Koper. Ljubljana.
  2. Lotz, J., Veser, T., Virant, Š. 1998. naravna in kulturna dediščina. Jugozahodna Evropa. DZS. Ljubljana.
  3. Tomšič Čerkez, B., Tacol, T. 2010. Likovne kuharije. Uporabne likovne tehnike. Mladinska knjiga. Ljubljana.
  4. Urbanistično arhitekturna delavnica Senožeče 2011-2012. 2012. Kulturna dediščina in sodoben razvoj naselja Senožeče. Fakulteta za arhitekturo, Univerza v Ljubljani. Ljubljana.
  5. Članak Najstarejše jamske poslikave ustvarili neandertalci.,preuzeto,24. 11. 2019.
  6. Članak Sežanski slikar Marjan Miklavec je pri 81 letih obnovil staro domačijo., preuzeto 24. 11. 2019.
  7. Fotografije – osobna arhiva

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Primjeri dobre prakse i označen sa , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.