Poučavanje druge kulture

andreja_HZ

Andreja Hvalec Žitnik

Sažetak

Članak govori o poučavanju učenika Roma na području financijske pismenosti. Pošto je kod njih to slabo razvijeno, pokušala sam podignuti razinu znanja na tom području. Prvotni ciljevi su bili kod učesnika povećati razumijevanje pojmova dohodak, izdatak, potreba, želja, pametna potrošnja te ih potaknuti k razvoju dobrih potrošačkih navika i štednji, to jest planiranju potrošnje. Usmjerili smo se k praktičnim radionicama koje su jačale dobre potrošačke navike. Rezultati su nam pokazali da je financijska pismenost snažno povezana s vrijednostima i navikama pojedine skupine ljudi te da su za promjene potrebni vrijeme i ustrajnost. Učenicima su se ponajprije svidjele metode i oblik rada. Potvrdila se već poznata činjenica da učenici Romi lakše i bolje djeluju u manjim skupinama, gdje se sadržaji usput mogu prilagođavati njihovim prijašnjim iskustvima i sposobnostima te uče ovdje i sada.

Ključne riječi: učenici Romi, financijska pismenost, potreba, želja, pametna potrošnja, štednja.

1. Uvod

U OŠ Šentjernej smo se odlučili da s učenicima Romima izvedemo inovacijski projekt na području podizanja financijske pismenosti. Za sam projekt smo dobili poticaj na seminaru Financijska pismenost za Rome koji je izvodio RIC Novo mesto. Ciljevi projekta su bili povećati razumijevanje pojmova dohodak, izdatak, potreba, želja, pametna potrošnja kod učesnika te ih potaknuti k razvoju dobrih potrošačkih navika i štednji, to jest planiranju potrošnje [2] (Počrvina, 2015.). Projekt se odvijao u obliku radionica koje su se izvodile nakon nastave. Glavne metode rada su bile razgovor, objašnjavanje, brainstorming, analize novinskih letaka, učenje kroz eksperimente, rad u skupinama te igre uloga [2] (Počrvina, 2015.). Temeljno načelo kojem sam slijedila je bilo proces poučavanja usredotočen na učesnika te povezanost nastavnih sadržaja s životnim okruženjem i iskustvima učesnika [2] (Počrvina, 2015.).

2. Sadržaj

Inovativno učenje se kod Roma u praksi pokazuje kao vrlo dobro te gotovo nužni oblik poučavanja. Učenici Romi se, naime, u procesu obrazovanja susreću s mnogim preprekama kao što su kulturna, jezična i socijalna deprivilegiranost, često izostanci s nastave te izrazito slaba pripremljenost na ulazak u školu. Također je izrazito slaba motivacija za učenje i manjak poticaja roditelja. Tako smo željeli na neki drugi način približiti potrošačke navike učenicima Romima.

Počeli smo s prvim pojmom – dohotkom. Pojam sam objasnila učesnicima, a oni su potom razmišljali što su njihovi osobni dohoci te što su dohoci njihovih obitelji. Pritom sam učesnike poticala da kreativno razmišljaju što bi još moglo postati njihov izvor prihoda. Idući susret smo počeli s objašnjenjem pojma izdatak, što je učenike potaknulo k raspravi Slika 1o tome za što sve trošimo novac. Kod idućeg zadatka sam učenicima dala mogućnost da razmisle i predstave za što bi sve potrošili ogromnu količinu novca kojeg bi dobili na lutriji. Oblikovali su plakate sa svojim izborom, a potom je slijedila rasprava o tome koliko su te kupovine bile promišljene i pametne.

Slika 1. Izrada plakata

To je također bi uvod objašnjenju razlika među pojmovima potreba i želja. Zbog lakšeg razumijevanja potreba sam osim potreba po Maslowu [1] (Počrvina, 2015.) upotrijebila objašnjenje potreba po Glasseru [5] (PPT prezentacija: Motivacija), što je učenicima bilo bliže. Uz listanje reklamnih letaka su razmišljali s kojim proizvodima ili uslugama zadovoljavamo koju od potreba (po moći, slobodi, preživljavanju, ljubavi, zabavi) te kada je kod nas neki proizvod samo želja, a kada potreba. Potom smo razgovarali o važnosti dobrih potrošačkih navika. Učenici su predstavili svoje potrošačke navike. Rasprava je tekla i o prednostima i slabostima različitih vrsta trgovina, rasprodaja i kupona koje mogu naći u letcima. Poticala sam ih k razmišljanju o važnosti planiranja potrošnje te pripremi na kupovinu. Uz to smo i otišli u obližnju trgovinu te pregledali kako su proizvodi razmješteni po trgovini i kako su navedene cijene. Pregledali smo njima najpoznatije Slika 2proizvode te pokušali naći nadomjeske drugih njima nepoznatih marki. Učenici su također morali usporediti cijene jednakih ili sličnih proizvoda u različitim količinama. Taj dio zadatka je za njih bio najteži jer ih je najniža cijena bez obzira na količinu obično zavela. Uz to su igrali igru uloga kupovanja te utvrđivali rukovanje s novcem.

Slika 2. Igra uloga

Na idućem susretu smo si zadali cilj da ispečemo kekse. Prije toga su morali pripremiti spisak potreba, pregledati aktualne letke i usporediti cijene te se odlučiti u koju trgovinu ćemo otići u nabavu. Napisati su morali spisak za kupovinu te izračunati trošak pečenja. Potom smo ispekli kekse. To je ujedno učenicama bila i neka nagrada za dobro učestvovanje.

Slika 3Slika 4
Slika 3. Spisak za kupovinu                   Slika 4. Pečenje keksa

Jedan od načina kako im približiti financijsku situaciju je bila i didaktička igra Romonopoly [4] (Popović, 2015.), [3] (Počrvina, 2015.). S tom igrom sam željela kod učenika Roma produbiti razumijevanje pojmova dohodak, izdatak, potreba, želja, pametna potrošnja kod učesnika te ih potaknuti k razvoju dobrih potrošačkih navika i štednji, to jest planiranju potrošnje, provjeriti kakvoj potrošnji se nSlika 5aginju, utvrditi što ih kod kupnje najviše zavede, razvijati i jačati svijest dobrog kupovanja te jačati svijest da su neki troškovi u životu nužni te da ih treba platiti.

Slika 5. Didaktička igra Romonopoly

Didaktička igra Romonopoly je zamišljena ponajprije tako da učenici preko igre zaista spoznaju kako teško je zaraditi novac, koliko mnogo imaju troškova te da treba razmisliti što, kako i koliko čega kupiti. Potiče k osvješćivanju važnosti obrazovanja. Učenike je pri igranju igre iznenadilo mnogo troškova. Utvrdili su da Slika 6moraju štedjeti novac, da ga ne smiju trošiti na nevažne stvari ako žele doći do cilja. Prije svega su se nagibali nepromišljenoj potrošnji kod kupnje telefona. Igra zahtijeva mnogo ustrajnosti i promišljenosti.

Slika 6. Učenici pri igranju didaktičke igre Romonopoly

Posljednji susret bio je namijenjen razmišljanju o štednji te o tome za što bi ili će štedjeti. Slijedila je još evaluacija u kojoj su rekli da su uživali na susretima te da su saznali nešto novoga.

3. Zaključak

Osvješćivanje financijske pismenosti je dugotrajan proces. Istovremeno financijska pismenost snažno utječe na kvalitetu života. Zato mislim da bi te sadržaje trebalo još češće uvoditi u nastavni proces. Učenici su pokušali unašati pridobiveno znanje o financijama u svoje razmišljanje i djelovanje. No, kada je novopridobiveno teoretsko znanje trebalo upotrijebiti u svakodnevnoj praksi (kupovini sastojaka za pečenje), učenici nisu koristili novo znanje. Tek uz moje upozorenje su se pokušali prisjetiti što bi mogla biti racionalnija kupnja, no omela ih je želja po što bržoj kupovini. U prvi plan je došla njihova navika impulzivne kupovine, pri kojoj ne gledaju cijene, ih ne uspoređuju, ne uzimaju u obzir odnos cijena:količina, nego kupuju s obzirom na privlačnost proizvoda zbog izgleda ili ako proizvod već poznaju. Kroz projekt sam potvrdila uvjerenje da su potrošačke navike učenika Roma i njihovih roditelja vrlo različite i snažno ukorijenjene. Potvrdilo se moje prethodno iskustvo da su učenici Romi motivirani za učenje sadržaja koje mogu konkretno unijeti u svakodnevni život ovdje i sada. Ključnu poteškoću sam pronašla u kulturnim razlikama te razilaženju u vrijednostima i načinu života. Odnos do novca i financija je odnos različitih vrijednosti (sigurnost, snaga, sloboda, rad kao vrijednost) u kojima se dvije kulture koje se susreću vrlo razlikuju.

4. Bibliografija

[1] Gabi Ogulin Počrvina, Ana Popović, Jelena Stanković, Srđan Marinković, Danijela Stošić, Priročnik za izvajalce programa Finančna pismenost za Rome s smernicami za uporabo orodij Finally, urednica Gabi Ogulin Počrvina. Novo mesto: Razvojno izobraževalni center, 2015.

[2] Gabi Ogulin Počrvina, Popi Christopoulou, Oana Marcu, Kurikulum izobraževalnega programa Finančna pismenost za Rome, Novo mesto: Razvojno izobraževalni center, 2015.

[3] Gabi Ogulin Počrvina, Didaktična igra Romonopoly, oblikovanje Romonopoly Simona Pavlin, Novo mesto: Razvojno izobraževalni center, 2015.

[4] Ana Popović, Rayna Dimitrova, Savka Savova, Gabi Ogulin Počrvina, Jelena Stanković, Mária Garabášová, Srđan Marinković, Danijela Stošić, Delovni zvezek izobraževalnega programa Finančna pismenost za Rome, Novo mesto: Razvojno izobraževalni center, 2015.

[5] PPT predstavitev: Motivacija, Dosegljivo: https://www.slideserve.com/ozzy/motivacija; po Glasserju dosegljivo

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Romi i označen sa , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.