Klasično čitanje kao protuteža digitalizaciji

dragica_filipcic

Dragica Filipčič

Sažetak

U članku pokušavam predstaviti klasično čitanje kao protutežu „digitalnom dobu“. Društvo je široko i nekritički prihvatilo inovacije ne dovodeći u pitanje prednosti i nedostatke suvremene tehnologije i njihov utjecaj na mlade. Neke brojke pokazuju kako mladi ljudi manje čitaju, imaju poteškoće s pisanjem, čitanjem i koncentracijom.

Kao učitelj, pitam se, što mogu napraviti da učenici dio vremena provode za modernim uređajima čitajući. Znam da je duha koji je pobjegao iz boce nemoguće vratiti. Istovremeno ne mislim da je digitalizacija nešto loše. Ali, nažalost, primjećujem promjene u radu djece u školi

Ključne riječi: čitanje, digitalno doba, popularizacija čitanja.

1. Uvod

U svojoj 21-godišnjoj karijeri predavanja engleskog jezika na predmetnoj razini u osnovnoj školi primjećujem sljedeće promjene:

  • razina engleskog jezika je narasla
  • znaju više, ali pamte manje
  • rukopis se teže čita
  • fokus između čitanja i razumijevanja čitanja se pogoršao
  • čitanje za zadovoljstvo je rijetkost
  • kritičko mišljenje i kreativnost su rijetko prisutni
  • koncentracija se smanjila
  • društveno umrežavanje pomoću modernih tehnologija zamjenjuje istinsko druženje
  • manje spavaju
  • manje su fizički aktivni
  • više su ili uznemireni ili naprotiv apatični

U ovom sam radu pokušala otkriti kako digitalno doba utječe na čitanje i što mogu učiniti kao nastavnik, tako da učenici svakodnevno odvoje barem malo vremena za čitanje. Čitanje pomaže ne samo njihovoj pismenosti, učenju, koncentraciji, već i njihovom psihološkom zdravlju.

2. Prednosti čitanja za zadovoljstvo

Čitanje i pisanje su ljudsko razvijene vještine koje su važne kulturno i civilizacijsko nasljeđe.

Današnje digitalno doba obilježeno je izuzetno važnom prekretnicom u povijesti čitanja i pisanja. S razvojem informacijske tehnologije upotreba tipkovnice sve više zamjenjuje rukopis, a čitanje na ekranu zamjenjuje čitanje s papira.

Novozelandsko izvješće o istraživanju, “The Growing Independence report on the Competent Learners project for children at age 14”“ otkrilo je da učenici koji vole čitati:

  • postižu veće rezultate u matematici, čitanju i rješavanju logičkih problema,
  • imaju veći interes za sudjelovanjem u školi,
  • imaju dobru komunikaciju i pozitivan odnos s obitelji i kvalitetnija prijateljstva,
  • imaju manje rizično ponašanje,
  • imaju višu razinu motivacije za školu.

Oni koji nisu čitali vjerojatnije su:

  • s vremenom postali ovisni o tehnološkim uređajima,
  • postali brže uznemireniji,
  • u dobi od 12 godina već je uočeno neprimjereno ponašanje u učionici,
  • manje je vjerojatno da će ispuniti domaći zadatak,
  • manje su uzbuđeni zbog polaska u školu.

Istraživači iz newyorške New School također su otkrili povezanost između čitanja knjižne fikcije i povečane empatije. (Comer Kidd & Castano, 2013)

Zapravo mi nije bilo teško pronaći obilje istraživanja o prednostima čitanja. Izazov je bio ograničiti slučajeve. Možemo to jasno reći: čitanje je dobro za nas.

3. Čitanje na mreži nasuprot čitanju pisanih tekstova

Koje su razlike između čitanja tiskane knjige na papiru i čitanja knjige na ekranu?

Jedna od prednosti e-knjige je njen veći izbor i lakši pristup.

No, kao nastavnika, zanima me postoji li razlika između klasičnog čitanja i digitalnog čitanja? Barem nekolicina istraživača vjeruje, da postoji. Istraživački tim autora pripremio je studiju u kojoj je 130 studenata preddiplomskog studija moralo pročitati dva članka. Rezultati ove studije pokazuju da su tekstovi na papiru lakše razumljivi i uvjerljiviji. Osim toga, digitalni tekstovi čak predstavljaju dodatne prepreke za manje kompetentne čitatelje. (Holleran & Murphy, 2004., str. 135-137)

Rezultati studije E-Read: Evolucija čitanja, koja je uspoređivala čitanje s digitalnih ekrana i čitanje s papira, pokazali su da je čitanje s ekrana mnogo površnije i plitko, također razumijevanje čitanja je lošije.

Još jedna prednost tiskane knjige je ta što nemaju poremećaje. Uz knjigu, čitači se ne mogu prebaciti na nešto drugo ili se ne pojavljuju druge distrakcije (reklame, poruke itd.) koje zbunjuju čitatelja. Fokus je samo na čitanju, a ne na bilo kojoj dodatnoj zabavi ili preusmjeravanju koji mogu izobličiti prednosti čitanja.

4. Utjecaj čitanja

Koji su pozitivni aspekti klasičnog čitanja?

  • razvija se bolje čitanje,
  • proširi se vokabular,
  • razvijaju se druge jezične vještine,
  • razvija se koncentracija,
  • razvija se mašta,
  • razvija se pamćenje,
  • mozak ostaje više “mlad”, jer usporava njegovo starenje za 32% u kasnijem životu,
  • ima pozitivan učinak na smanjenje stresa. Čitanje razinu stresa smanjuje se za 67%.
  • ima pozitivne učinke na razvoj empatije ili percepciju i razumijevanje osjećaja drugih. Čitanje neizravno pomaže u boljim međuljudskim odnosima.
  • pomaže u upoznavanju nas samih i potiče ostvarenje životnih ciljeva, što nas dugoročno čini sretnima.

(Gelman, L. (b. D.). Prednosti čitanja)

5. Školski projekti

Što mogu učiniti kao nastavnik za popularizaciju čitanja?

U osnovnoj školi pozivamo učenike da čitaju slovenske, engleske i njemačke knjige u slobodno vrijeme. Kako to popularizirati?

a) projekt: Zakačen sa knjigom ili Hooked by the book

Zašto bi čitanje bilo dosadno? Gdje vas je knjiga odvukla? Na kraju školske godine pozvala sam učenike na sudjelovanje, malo za šalu, malo za stvarno. Namjera je popularizirati čitanje i pokazati im da čitaju za sebe, a ne za ocjenu ili za učitelja. Tijekom praznika (ljeto, zima, …) ili tijekom školske godine pronalaze neobično mjesto za čitanje i slanje fotografije. Napravila sam kolaž svih fotografija u razredu kako bismo promovirali čitanje i zabavili se.

20191112_132751

Slika 1. Kolaž fotografija

b) bralna značka za roditelje

Znamo da kultura čitanja potječe od kuće. Mislim da je čitanje primjerom još jedan motivirajući faktor kojim pokažemo svojoj djeci da je čitanje ugodna aktivnost. Ona bi bila okrunjena dodjelom certifikata na kraju školske godine kada djeca na ceremoniji zatvaranja u školskoj knjižnici daju roditeljima priznanje za čitanje, za usvojeno bralno značko. Želimo da nam se pridruži što više roditelja. Roditelji bi bili primjer svojoj djeci i rekli bi im nešto o knjizi, razmijenili mišljenja, razgovarali o njoj, družili se. Nagrada za čitanje roditeljima bila bi primanje letka na kojem napišu autora, naslov i zatim- kratak sadržaj, preporuka, misao ili citat – za tri pročitane knjige (koliko god je potrebno za prepoznavanje). Učenici donose letke u školu, a krajem godine organiziramo završni događaj. Od najveće je važnosti da djeca dožive iskustvo čitanja u svom kućnom okruženju i da se čitanje uvijek gleda kao pozitivno i ugodno.

Brojna su istraživanja pokazala da djeca koja kasnije vole čitati potječu iz obitelji u kojima se čita i gdje roditelje potiču na čitanje.

6. Zaključak

Ušli smo u digitalno doba kada je više ljudi zalijepljeno za svoje ekrane. Zbog toga je važno razmisliti o promjenama koje digitalno doba donosi u naše živote, u naše škole.

Jedna potencijalna opasnost digitalnog doba je utjecaj na čitanje. Povećana upotreba računala koštat će nas i pismenosti i mašte.

Svestranost tehnologije i njeno stalno miješanje u naše privatne živote, zahtijeva da kritički analiziramo ove probleme i izradimo planove, smjernice i sustave koji osiguravaju da studenti nisu prepušteni elektronskim uređajima. Pronalaženje prave ravnoteže je neophodno. Postoji vjerojatnost da će uzrok socio-ekonomskog jaza među ljudima biti baš čitanje. Stoga škole moraju tražiti rješenja kako klasično čitanje ne bi postalo relikvija.

7. Literatura

  1. Comer Kidd, D., & Castano, E. (2013). Reading Literary Fiction Improves Theory of Mind. Science, 377-380.
  2. Education, N. Z. (2006). Growing Independence: A Summary of Key Findings from the Competent Learners @ 14 Project. Wellington, New Zealand: New Zealand Ministry of Education.
  3. Gelman, L. (b. d.). Benefits of Reading: Getting Smart, Thin, Healthy, Happy. dostopno na: http://www.rd.com/health/wellness/benefits-of-reading/
  4. Holleran, T. A., & Murphy, P. K. (2004). Do Virtual Envionments Lead to Virtual Learning? In E. b. Cleghorn, Missing the Meaning: The Development and Use of Print and Non-Print Materials in Diverse School Settings (p. 270). New York: Palgrave Macmillan.

Fotografije: osobni arhiv, Dragica Filipčič

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Knjiga i označen sa , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.