jezični fitness
Anja Frank
Sažetak
Učenici prvog trogodišta oduševljeni su i motivirani za poučavanje i učenje engleskog jezika. Jezik uče cjelovito, integrirano i s naglaskom na sadržaje ostalih predmeta, uz istovremeno usvajanje jezičnog sadržaja.
Od ključne su važnosti promišljeni, suvremeni didaktički pristupi koji osiguravaju i održavaju visoku razinu motivacije za učenje engleskog jezika.
Aktivnosti učenja i poučavanja engleskog jezika trebaju biti zanimljive i opuštene. Iako u početnoj nastavi engleskog jezika poučavamo osnovni sadržaj, sati mogu biti stvaralački, kreativni i poticajni te mogu razvijati više razine razmišljanja. Specifičnost je mlađih učenika također kratka koncentracija te brzo preusmjeravanje pozornosti, stoga je početno navođenje na osnovne odgovarajuće obrasce ponašanja itekako važno, a važna je i dosljednost u svemu što se traži.
Učenike treba već rano naučiti da svatko može pogriješiti i da iz pogreški uistinu možemo nešto i naučiti. Stoga je važno da se u ovoj fazi prati učenikov napredak i da pruža povratne informacije o znanju i naučenom te da se utvrđuju i dodatno naglašavaju slabija područja. Uz stalne povratne informacije o znanju možemo spriječiti strah od pogrešaka i neuspjeha te istodobno izbjeći način razmišljanja koji taj strah ograničava. Pogreške možemo iskoristiti i u korist učenika jer nas mnoge pogreške mogu nasmijati, a takve pogreške najčešće pamtimo upravo zbog zabavnih komentara, stoga ih rijetko ponavljamo. Učenici uglavnom vole dinamičnu nastavu u koju uključujemo različite vrste aktivnosti, između ostaloga i međusobno ispravljanje pogreški.
Učenici u procesu učenja mogu preuzimati različite uloge, uključujući ulogu nastavnika koji postavlja pitanja ili ulogu ocjenjivača koji ocjenjuje znanje učenika (školski kolega). Mijenjanjem različitih uloga njihova se aktivnost dodatno poboljšava.
Ključne riječi: engleski u 1. trogodištu, aktivni učenici, suvremeni didaktički pristupi
Metoda potpunog tjelesnog odgovora (PTO)
Metodu potpunog tjelesnog odgovora (eng. Total Physical Response, TRP) razvio je James J. Asher, profesor psihologije na američkom sveučilištu San Jose State University, Kalifornija. Temelji se na pretpostavci da dodatne jezike učimo slično kao prvi, odnosno materinski jezik, dakle, procesom dekodiranja. Dijete jezik najprije sluša i razumije, tek nakon toga može njime i govoriti. Mlađi učenici na engleskom vrlo dobro razumiju uputu: Pick up the pen and put it on the desk. Na to se pravilno odazovu, ali to nisu sposobni izgovoriti (Asher, 2009., sažeto prema V. Guček, magistarski rad, 2013.).
Najučinkovitije učimo kada smo kreativni, aktivni, otvorenog i živahnog razmišljanja. Većinu sadržaja upoznajemo i obrađujemo na cjelovit način. Metoda potpunog tjelesnog odgovora temelji se na primanju poruka s pomoću različitih osjetila, cjelokupnom djelovanju mozga i razvijanju sedam vrsta inteligencija, a sve se to odvija u opuštenoj atmosferi. Nakon što se posve usredotočimo na aktivnost i predani smo postizanju svojeg cilja, učenje postaje slično umjetnikovoj aktivnosti koja slijedi inspiraciju.
Nakon višegodišnje prakse i uključivanja metode PTO u poučavanje engleskog jezika, ustanovila sam da je ta metoda vrlo učinkovita pri učenju jezika i povećava motivaciju učenika za učenje jezika. Učenici su unutarnje motivirani i rado obavljaju aktivnost radi nje same jer im ona predstavlja užitak. Sati engleskog jezika većinom su strukturirani na način da je u prvom planu poučavanja upravo navedena metoda.
English fitness
Prema Asheru (2009.) razumijevanje jezika razvija se kretanjem tijela. Učenici najprije samo slušaju jezik i upute, a tek nakon što su spremni, počnu i govoriti. Njegova je hipoteza da su mozak i živčani sustav biološki programirani te se usvajanje prvog i ostalih jezika odvija u točno određenom redoslijedu i na točno određen način. Glavno otkriće svih njegovih istraživanja je da učenje stranih jezika ne počinje produkcijom, nego primanjem. To znači da na početku uvijek postoji tzv. tihi period (eng. silent period) koji može trajati različito dugo i tek nakon toga slijedi govor. Tjeranje učenika na govor nije uspješno. Treba pričekati da sami budu spremni početi govoriti.
Učenici se mogu izražavati i neverbalno – pokretima. Izražavanje pokretima na našim satima engleskog jezika uvijek je prisutno i predstavlja konstantu. Učenici pokretima mogu producirati i reproducirati, opisivati svijet oko sebe ili izražavaju svoje misli i osjećaje. Pokretom stvaramo dobre temelje za kasnije verbalno izražavanje.
Učenici pokrete vole izvoditi već radi same aktivnosti jer je njihova unutarnja motivacija visoka, ali svaki sat nastave za učenike nije zanimljiv i njihova unutarnja motivacija nije uvijek na najvišoj odnosno visokoj razini. U tom slučaju na satima engleskog jezika učenike dodatno motiviram i služim se raznim zanimljivim asocijacijama, usporedbama i povezivanjima u razmišljanju.
S učenicima prvog trogodišta razgovarali smo o načinu poučavanja i učenja engleskog jezika te smo analizirali nastavne sate. Sažeto rečeno, engleski je jezik popularan predmet i djeca ga vole učiti. Na pitanje zašto vole učiti engleski, odgovori su bili gotovo jedinstveni. Jednoglasno su potvrdili da vole učiti engleski jer na satima igraju različite igre, pjevaju, plešu, izvode tjelovježbe i njihova učionica postaje vrt, školski park, igralište…
Njihovi odgovori upućuju na prisutnost visoke razine aktivnosti pri nastavi koju osjete i na pohvale.
U nastavku razgovora zašto engleski učimo s naglaskom na 
aktivnostima pokreta, utvrdili smo da je engleski sličan fitnessu. Tijekom fitnessa treniramo svoje mišiće i jačamo svoje tijelo, a pri izvođenju aktivnosti tijekom nastave engleskog upoznajemo, razvijamo i širimo znanje jezika. Naše se znanje s više vježbe stalno poboljšava. Tako su naši sati engleskog jezika postali ENGLISH FITNESS. Istovremeno su učenici osim kognitivne aktivnosti aktivni i tjelesno.
Slika 1. ENGLISH FITNESS, aktivnosti u nastavi engleskog jezika (prikazan je rad učenika 3. razreda)
Na 1. slici prikazane su aktivnosti kod kojih je naglasak u nastavi engleskog jezika tijekom prvog trogodišta i kojima gradimo jezik.
Nastava engleskog jezika temelji se na tjelesnoj aktivnosti.
Učenici:
- plešu uz odabrane engleske pjesme
- pripreme kratku plesnu koreografiju uz odabranu englesku pjesmicu uz koju se predstave pokretima, plesom i pjevanjem
- vode i izvode pokretne igre kao što su Simon says, Listen and mime, Mime and quess, I’m a spider, I’m a bear…, Count and clap/stamp your feet…
- izvode različite aktivnosti na otvorenom (oblikuju snjegovića u snijegu, grudaju se…).
Učenici stvaraju i oblikuju različite proizvode, igre, predstave. U prvom je planu njihova mentalna aktivnost, koja se istovremeno provodi u kombinaciji s fizičkim aktivnostima.
Učenici:
- izrađuju prezentacijski plakat koji zatim predstavljaju
- izrađuju i opisuju maske s pomoću kojih dramatiziraju priču
- dramatiziraju priču
- pripremaju pjevačku izvedbu Razred talenata na kojoj se predstavljaju glazbenim točkama
- igraju i izmišljaju društvene igre (Memory game, Say the word, Listen and repeat…)
- pišu kratke pjesme na engleskom jeziku.
Uporabom koncepta English fitness utvrđujem da su sati engleskog jezika dinamični. Dinamika se ogleda u didaktičkoj strukturi sata te u mijenjaju prostora učenja, koji nije uvijek učionica, već se proširuje na okoliš škole (hodnik, gimnastička dvorana, učionica za računalnu nastavu, vrt, park…).
Odabrani i suvremeni pristupi učenju potiču učenike da budu aktivni u procesu učenja, da donose odluke, biraju, predlažu i surađuju s ostalim učenicima i nastavnikom, čime su svjesni svoje uloge i traže načine za bolje i učinkovitije učenje. Svjesni su važnosti kako učiti naučiti.
Aktivni učenici osiguravaju dinamiku nastave koja se iz frontalne nastave te jednosmjerne komunikacije i interakcije nastavnik (aktivni govornik) – učenik (pasivni slušatelj) mijenja u interakciju učenik – učenik te nastavnik – učenik – nastavnik. Nastavnik opušta klasičnu tradicionalnu ulogu i postaje promatrač, suorganizator i sudionik igara i drugih aktivnosti. Njegov je zadatak poticanje učenika na misaone aktivnosti koje im nude uporabu jezika (opisivanjem, objašnjavanjem, tumačenjem, čitanjem i pričanjem).
Zaključak
Utvrđuje se da je poučavanje engleskog jezika učinkovitije ako je nastava dinamična i temeljena na uporabi aktivnosti koje omogućuju cjelovito učenje. Takav oblik rada nastavniku predstavlja dodatan stručni izazov jer priprema i izvedba svakog pojedinog sata zahtijeva kompetentnog nastavnika opsežnog stručnog znanjem. Na veliku pomoć nastavniku mogu biti široki spektri sadržaja ostalih predmeta i predmetnih područja koje svojom fleksibilnošću, autonomijom i slobodom odabira može kvalitetno uključiti u poučavanje engleskog jezika prvog trogodišta. Osim svojih iskustava i znanja uključuje i ideje, interese i usmjerenja učenika koji postaju aktivni sustvaratelji nastavnih sati. Visoka unutarnja motivacija nije zanemariv pokazatelj uspješnosti poučavanja i učenja engleskog jezika, stoga je treba očuvati. Učenici su spremni učiti, a nastavnici se trebaju pobrinuti za drugi dio nastavnog procesa, a to je poučavanje usredotočeno na suvremenog, dinamičnog čovjeka i na aktivan način života. Učenicima zasigurno nećemo dosađivati golim gramatičkim strukturama nego ih želimo već na samom početku upoznati sa živim jezikom i pripremiti ih da će tim jezikom progovoriti i smisleno ga koristiti bez ikakvih prepreka. Proces učenja stranog jezika trebao bi se odvijati na način na koji učimo i materinski jezik, s pomoću autentičnih situacija i postupne izgradnje komunikacijskih sposobnosti. Kombinacijom različitih aktivnosti učenici će ući u živi svijet jezika što će im omogućiti idealne uvjete za što brže usvajanje željenih jezičnih ciljeva.
Literatura
- Cvetek, S. (2004). Kompetence v poučevanju in izobraževanju učiteljev. Pedagogika, 55 (posebna izdaja), 144-160
- Guček, V. (2013). Uporaba didaktičnega pristopa celostnega telesnega odziva v drugem triletju osnovne šole, Magistrska naloga. Ljubljana: Univerza v Ljubljani, Pedagoška fakulteta.
- Jazbec, S. in Lipavec Oštir, A., Pevec Semec, K., Pižorn, K., Dagarin Fojkar, M. in Šečerov, N. (2010). O CLIL-u. V S. Jazbec, A. Lipavec Oštir, K. Pevec Semec, K. Pižorn, M. Dagarin Fojkar, N. Šečerov (ur.), Pot v večjezičnost- zgodnje učenje tujih jezikov v 1. VIO osnovne šole, zgledi CLIL-a (str. 38-39), Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo. Pridobljeno s: www.zrss.si/pdf/vecjezicnostclil.pdf
- Pevec Semec, K., Andrin A. idr (2013). Učni načrt TUJ JEZIK V 2. IN 3. RAZREDU. Ljubljana: Ministrstvo za izobraževanje, znanost in šport : Zavod Republike Slovenije za šolstvo
Pogled kroz prozor 