Učimo živjeti

natasa_safran

Nataša Safran

Sažetak

U nastavi slovenskih učenika s govorno–jezičnim poremećajima Institutu za gluhe i naglušne u Ljubljani posvećujem mnogo vremena cjeloživotnom učenju, posebno funkcionalnoj pismenosti, jer pomaže u savladavanju drugih znanja i svakodnevnih situacija. Ciljevi jezične nastave ostvaruju se u okviru sve četiri komunikacijske sposobnosti: slušanja, čitanja, pisanja i govora. S učenicima 8. i 9. razreda, u projektu Radenska, istraživali smo mrežnu stranicu Radenske i stvarali vlastite tekstove u raznim programima i alatima ili jednostavno širili svoj rječnik. Zadaci koji su ih čekali u online učionici, a o njima su obavješteni s elektroničkom poštom, zahtijevali su pripreme prije, za vrijeme i nakon čitanja. Zadaci su najprije riješeni pojedinačno, zatim su rješenja predstavljena u učionici ili u komplementarnoj nastavi, nakon čega slijedi zajedničko učenje. Učenici su koristili elektroničku poštu, online učionicu, Radensku mrežnu stranicu, Youtube, online rječnik slovenskog jezika, Google, Google Maps, Instant Google Street View. S projektom sam ostvarila funkcionalne ciljeve: dobivanje različitih informacija, učenje o domaćoj kulturi, razmišljanje i kritičko prihvaćanje tekstova, te stvaranje vlastitih netekstualnih tekstova. Budući da su studenti imali velike poteškoće u razumijevanju teksta koji nije tekstualni (Radenska mrežna stranica) i izradi tekstova, željela bih češće uvesti takve projekte u lekcije jer su se pokazale vrlo uspješnima u postizavanju jezičnih kompetencija.

Ključne riječi: govorno-jezični poremećaji, funkcionalna pismenost, kolaborativno učenje, online alati.

1. Uvod

Funkcionalna pismenost je alat koji izravno utječe na upravljanje drugim vještinama potrebnim za svakodnevni život. Bešterjeva [2] objašnjava da je, po definiciji UNESCO-a (1978.), funkcionalno pismena osoba ona koja je sposobna sudjelovati u svim životnim aktivnostima koje zahtijevaju pismenost za svakodnevni rad u društvenoj zajednici i korištenje vještina čitanja, pisanja i računanja za osobni razvoj i razvoj društvene zajednice. Bešterjeva [2] dodaje da je funkcionalna nepismena osoba koja može čitati i pisati, ali ne može si pomoći s tim znanjem u svakodnevnom životu. Problemi nastanu već kod prepoznavanjem teme novinskog članka, popunjavanjem obrazaca, nemogućnosti pronalaska ulice na karti, osoba ne razumijavozni red autobusa ili tramvaja.

Učenici s govorno-jezičnim poremećajima imaju probleme u školi s razumijevanjem umjetničkih i netekstualnih tekstova. Kada žele pročitati neki tekst, uglavnom su koncentrirani na čitanje – kako ga čitati. Izostavljanje slova, neprepoznavanje slova u riječi i zamjena slova su čimbenici koji utječu na slabije razumijevanje tekstova. Učenici stoga ne čitaju, ne čitaju, što je od ključne važnosti za funkcionalnu pismenost. Projektom Radenska htjela sam na drugačiji način privući učenike za čitanje kako bi postigli ciljeve lekcije jezika u okviru sve četiri komunikacijske sposobnosti: slušanje, čitanje, pisanje i govor. Učenici 8. i 9. razreda proučavali su mrežnu stranicu Radenske i svojim programima ili alatima stvarali vlastite tekstove ili jednostavno širili svoj vokabular. Predstavit ću tijek projekta, kojima sam studentima pokazala kako je funkcionalna pismenost od ključne važnosti za naš svakodnevni život, te s kojom sam ispunio funkcionalne ciljeve propisane u kurikulumu za slovenski jezik treće trijade osnovne škole: stjecanje različitih informacija, učenje o domaćoj kulturi, razmišljanje i primanje kritičkog teksta i stvaranje vlastitih netekstualnih tekstova.

2. Predstavljanje projekta

Učenicima je bio potreban pristup internetu za sudjelovanje u projektu, što sam unaprijed dogovorio s njihovim roditeljima odnosno starateljima. Učenici su proučavali mrežnu stranicu Radenske, koja je bila polazna točka za sve zadatke. U deset dana učenici su dobili pet instrukcija s različitim zadacima. Zadaci koje su ih čekali u online učionici, a obavješteni su o njima preko elektroničke pošte, zahtijevali su koncentraciju prije, za vrijeme i nakon čitanja. Zadaci su rješavani prvo pojedinačno, a rješenja su prezentirana u učionici ili virtualnoj učionici, u komplementarnim razredima, nakon čega slijedi zajedničko učenje. Učenici su koristili elektroničku poštu, online učionicu, Radensku mrežnu stranicu, Youtube, online rječnik slovenskog jezika, Google, Google Maps, Instant Google Street View.

2.1. Prvi dio projekta

U prvom dijelu učenici su morali pogledati sliku, a zatim pronaći odgovore na pitanja na Radenskoj web stranici. Učenici su morali pronaći i zabilježiti što znače tri srca i tko dizajnira zaštitni znak, a zatim navesti pet riječi koje pripadaju istoj temi kao srce i objasniti rečenicu. Morali su pronaći pjesmu koju smo mogli čuti u jednoj od starijih reklama za Radensku, pronaći je na Youtubu i zalijepiti link. Konačno, u bilo kojem programu, predložena je u Word da crta crveno srce.

2.2. Drugi dio projekta

U drugom dijelu projekta učenici su morali pregledavati internetsku stranicu Radenske i tražiti potrebne informacije. Morali su kopirati točnu adresu sjedišta tvrtke, ispisati e-mail adresu tvrtke, saznati može li se internetska stranica Radenske čitati na hrvatskom jeziku i naglasiti točan odgovor. Morali su otkriti koje su adrese informacija ponuđene na prvoj stranici i navesti robne marke Radenske te odrediti koje prirodne mineralne i izvorske vode nudi Radenska. Morali su napisati razliku između Radical Classic i Radenske svjetlosti i opravdati zašto se Radenska Light preporučuje sportašima i rekreativcima. Na kraju su otkrili i pregledali piće koje je jedno od najstarijih i najprepoznatljivijih brendova u Sloveniji.

2.3. Treći dio projekta

U trećem dijelu projekta učenici su imali nekoliko zadataka vezanih uz teme o kojima se raspravljalo u nastavi slovenskog jezika. Tako su morali pronaći smisao za riječi, uglavnom tuđenice a mogli su si pomoći online rječnikom slovenskog književnog jezika. Tada su također trebali pronaći značenje nekih trajnih fraza, fraze pronađene u tekstu. Također su trebali saznati i objasniti vrste tekstova na web stranici, koja je glavna svrha tih tekstova, bilo da su tekstovi umjetnički ili ne, ne nametljivi, privatani ili javni, objektivni ili subjektivni. Također sam se pitala mogu li opisati koji je jezik tekstova i koja je svrha tih tekstova. Također su trebali razmišljati o tome da li slikovni materijal i grafičke ilustracije olakšavaju razumijevanje i raznolikost prezentacije.

2.4. Četiri dio projekta

U četvrtom dijelu projekta učenici su morali pogledati video o povijesti, a zatim odgovoriti na nekoliko kratkih pitanja. Zanimalo me je koje godine je Karl Henne uspio pronaći glavnu žilu, za koju bolest je voda iz murskog izvora idealna, gdje u današnjem svijetu nalazimo Radensku i zašto se pokazalo da redovito konzumiranje u Radenskoj klasici smanjuje tjelesnu težinu i stimulira rast mišićne mase.

2.5. Peti dio projekta

Posljednji dio projekta bio je najviše interaktivan. Učenici 8. razreda morali su pronaći recept za palačinke u kojima se na određenoj mrežnoj stranici koristila mineralna voda, kopirati recept i zalijepiti u zadatak, a po potrebi ga isprobati kod kuće. Recepti koje su morali pronaći napisani su u prvoj osobi množine. Morali su ga pretvoriti u drugu osobu.

Učenici 9. razreda morali su pronaći lječilište smješteno u Spa Resortu 12 na mrežnoj stranici https://www.instantstreetview.com/ i ukratko opisati što su vidjeli. U zadnjem zadatku morali su posjetiti http://maps.google.com i isplanirati put od doma do Radenaca. Morali su spremiti kartu u datoteku i poslati je na moju adresu elektroničke pošte.

3. Zaključak

Otkrila sam da su takvi projekti neophodni za promicanje funkcionalne pismenosti u današnje vrijeme. Najveća prednost projekta je da učenici uvide kako su ciljevi koje trebaju postići u trećoj trijadi isprepleteni sa svime što nas okružuje, uključujući i tehnologiju. Jedini nedostatak u provedbi projekta je bio da neki učenici u domaćem okruženju još uvijek nemaju pristup World Wide Webu, ali u isto vrijeme to mi je dodatni izazov da im omogućim rad u školi izvan razreda.

Literatura

[1] K. Ahačič i drugi, Curriculum Slovenščina. [Online]. Dostupno na: http://www.mizs.gov.si/fileadmin/mizs.gov.si/pageuploads/support/os/prenovljeni_UN/UN_slovenscina.pdf [18. 9. 2018.]
[2] Bešter, M.: Funkcionalna (ne) pismenost u Sloveniji. [Online]. Dostupno: https://www.jezikinslovstvo.com/ff_arhiv/lat1/040/12c02.htm [15. 1. 2019]
[3] [Online] https://www.instantstreetview.com/ [20. 12. 2018.]
[4] [Online] http://maps.google.com [20.12.2018.]
[5] [Online] https://www.youtube.com/ [20. 12. 2018.]
[6] [Online] https://www.google.com/ [20.12.2018]
[7] [Online] http://bos.zrc-sazu.si/sskj.html [20.12.2018.]
[8] [Online] https://www.radenska.si/ [13. 12,2018]

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Projekti i označen sa , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.