Vođenje portfolia u 5. razredu

matjaz_palcic

Matjaž Palčič

Sažetak

Jedan od načina kontinuiranog praćenja znanja i napretka učenika je portfolio. Kod nastave likovne umjetnosti vođenje učeničkih portfolia je apsolutno neophodno. Koristimo ga u svrhu prikupljanja proizvoda na jednom mjestu, osiguravajući veću transparentnost proizvoda, uvid u napredak učenika i kao pripomoć u razgovoru s roditeljima, te mogućnost višestrukog proučavanja. Zbirka radova učenika pokazuje učenikove napore, razvoj, napredak, rezultate i refleksiju procesa učenja na jednom ili više područja. Vođenje portfolia kod likovne umjetnosti u učeniku promiče refleksivan odnos prema učenju i omogućuje mu da dokumentira osobni proces učenja. S učiteljima, roditeljima i kolegama proučava svoj proces učenja. Portfolio utječe na ponašanje učitelja u razredu. Učitelj je prvenstveno mentor, koji usmjerava učenike, daje savjete, potiče, podržava. S učenikom postavljaju ciljeve koje učenik bilježi u portfoliu.

Ključne riječi: portfolio, mapa, likovna umjetnost

Uvod

Izvođenje likovne aktivnosti od učitelja zahtijeva planiranje likovnog zadatka. Polazište za oblikovanje likovnog zadatka najčešće je u teoretskom likovnom problemu, u čijem se temelju nalaze podređeni likovni pojam, likovna tehnika i motiv.

Pibergova (preuzeto od Tacol 2003) ističe važne ciljeve likovnog obrazovanja: obogaćivanje likovnih ideja i sjećanja, razbijanje shema i krutih oblika u likovnom izražavanju, obogaćivanje likovnih znanja. Prilikom praćenja spomenutih ciljeva i ciljeva svakog nastavnog sata, portfolio je učeniku i učitelju od velike pomoći. Portfolio se također može nazvati osobna mapa. To je skup radova učenika sa zajedničkom temom ili svrhom (Damiani, 2018). Kada se fokusiramo na formativnu ili tekuću provjeru koja se usredotočuje na samoprovjeru i reflektiranje kvaliteta vlastitog učenja i odnosa prema učenju, govorimo o takozvanom razvojnom portfoliu (Sentočnik, 2004). Kada portfolio ne sadrži samorefleksiju, potom je riječ samo o mapi u koju odlažemo učeničke proizvode (Aber, 2001).

Vođenje portfolia je stara ideja. Obrtnici su stoljećima unatrag pohranjivali svoja djela, što upućuje na početke portfolia. U razredu, međutim, proces vođenja portfolia počinje kada se učitelj i učenik dogovore oko ciljeva i očekivanja (Aurbach, 2005, preuzeto od Frigelj, 2011).

Vođenje portfolia kod likovne umjetnosti – 5. razred

Učitelj predviđa vrijeme za izradu portfolia (jedan mjesec, godinu dana …) i sadržaj. Kod predmeta likovne umjetnosti je dobro cjelogodišnje vođenje portfolia. To može biti portfolio u smislu osobne mape najboljih proizvoda ili razvojna mapa koja uključuje sve učenikove proizvode. Postavljeni ciljevi određuju izbor, sadržaj, opseg i trajanje. Važno je da je vođenje mape kvalitetno, što zahtijeva uključivanje jasnih kriterija. Razdevšek Pučkova (1999) naglašava da kriteriji pojedinih proizvoda moraju biti jasni svima, odnosno učiteljima, učenicima i roditeljima.

Proizvode koje učenici obično odlažu u mapu možemo podijeliti na ključne odnosno kriterijske proizvode i izborne proizvode. Ključni proizvodi su jednaki za sve učenike i odlažu se u mapu prema uputama učitelja. Izborne proizvode bira učitelj ili učenik. Kada proizvod odabere učitelj, to je tipičan proizvod za određenog učenika. Međutim, kada je proizvod odabran od strane učenika, to znači da je po njegovom mišljenju proizvod posebno dobar odnosno da mu se sviđa.

Razdevšek Pučkova (1999) naglašava važnost reprezentativnosti i individualnosti portfolia, što znači da mapa ne sadrži za učenike beznačajne proizvode, koji su napravljeni samo zbog mape ili zbog zahtijevanja rješavanje zadataka i vještina koje nismo provjeravali. Također nam omogućuje mogućnost uklanjanja proizvoda koji su umetnuti tijekom godine. Kada koristimo mapu nekoliko godina, možemo u njoj sačuvati samo ključne proizvode. U mapi možemo sačuvati samo jedan proizvod u slučaju kada postoji nekoliko proizvoda koji prikazuju iste pogreške učenika.

U portfoliu su učenici 5. razreda osim proizvoda uključili i ciljeve znanja, refleksiju, samoprocjenu proizvoda, povratnu informaciju učitelja, moguću povratnu informaciju od kolega iz razreda. Učenici su također datirali svaki zapis i proizvod. Svaki je učenik pažljivo vodio svoj razvojni portfolio. Učinci vođenja portfolia kod likovne umjetnosti bili su iznimno pozitivni. Učenici također mogu predstaviti svoj portfolio kolegama, učiteljima, roditeljima, prijateljima. Odazivnost učenika kod vođenja portfolia kod likovne umjetnosti je pozitivna. Ipak, učitelj može imati određene sumnje oko vođenja portfoliem, ako vođenje s njegove strane nije posebno osmišljeno. Sumnje mogu biti oko naglašavanja oblikovne strana na štetu sadržaja, potrebe za promjenom nastave, nedovoljnog vremena za organiziranje, prikupljanja i ocjenjivanja proizvoda, ne poznavanja jasnih uputa kriterije za odlaganje proizvoda od strane učenika i roditelja, formalizam.

Zaključak

Učitelj kroz upravljanje portfoliem potiče učenika da: zabilježi ciljeve, tekuće prati, prati vlastiti razvoj, poveže nova znanja i vještine s već poznatim, preuzme odgovornost za svoj razvoj, stalno razvijanje i poboljšavanje svojih sposobnosti. Učenik se upućuje na procjenu o vlastitom razvoju i refleksiju o vlastitom proizvodu, likovnom znanju. Također, uz pomoć portfolia traži način za svoj razvoj te razvoj svojih jakih i slabih područja. Portfolio kod likovne umjetnosti pomaže učitelju u planiranju i predstavlja učeniku, učitelju i roditeljima povratnu informaciju o razvoju i napretku. Istodobno, omogućuje kritički osvrt o učenikovom osobnom razvoju. Na temelju svega učenik spoznaje što je postigao i što može bolje. Omogućuje učeniku da planira svoj napredak, tj. kako će postići ciljeve koji još nije.

Literatura

  1. Aber, N. (2001). Uporaba portfolija na razredni stopnji OŠ. Pedagoška obzorja 16 (3), str. 88-99.
  2. Damiani B. V. (2018). Portfolijo assessment in the classroom.
  3. Frigelj, J. (2011). Kaj je portfolijo.
  4. Razdevšek Pučko, C. (1999). Opisno ocenjevanje. Ljubljana: Pedagoška fakulteta univerze v Ljubljani.
  5. Sentočnik, S. (2004). Portfelj kot alternativna oblika vrednotenja učenčevega napredka – možnosti njegove uporabe v slovenskih šolah. Sodobna pedagogika 55 (1), str. 70-91.
  6. Tacol, T. (2003). Likovno izražanje. Didaktična izhodišča za problemski pouk likovne vzgoje v devetletni osnovni šoli. Ljubljana: Debora.