Motiviranje učenika za čitanje

lucija ademoski

Lucija Ademoski

Sažetak

U članku se govori o čimbenicima koji utječu na djetetovu motiviranost za čitanje, o poticanju na čitanje, kako kod kuće tako i u školi te o strategijama čijim se primjenama tijekom duljeg razdoblja pridonosi većoj zainteresiranosti djece za čitanje. Prikazana je uloga ponude primjerenog gradiva u školskoj knjižnici za čitatelje koji oklijevaju ili nisu motivirani te metoda Testa pet prstiju koja učenicima pomaže u odabiru primjerenih riječi.

Ključne riječi: čitanje, motivacija za čitanje, poticaju za čitanje

Uvod

„Motiviranje za čitanje pokušaj je rješavanja teškoća u odgoju čitatelja. Pritom treba znati da je čitanje veliki intelektualni napor. Sami sebe teško tjeramo na čitanje, a još manje želimo vanjske podražaje i upute o tome kako postati dobar čitatelj. Neka djeca sama po sebi postaju dobri čitatelji. Vodi ih se prema tome, kod kuće vlada primjerena atmosfera: roditelji čitaju časopise, imaju veliku knjižnicu koju i koriste, kupuju nove knjige, potiču čitanje kod djece, podupiru poticaje škole koji se odnose na čitanje i knjige… No, takvih obitelji nema mnogo.” (Sarto, 2015: 19)

Motiviranost za čitanje koja se usko povezuje s uspjehom učenika ovisi o unutarnjim i vanjskim motivacijskim čimbenicima. Unutarnji motivacijski čimbenici proizlaze iz želje, interesa, radosti, radoznalosti i potrebe pojedinaca za čitanjem, dok vanjski čimbenici na nesigurnog čitatelja utječu kao snažan podražaj kroz dobre ocjene, pohvale, priznanja, nagrade itd. Onima slabijima, kod kojih čitanje još nije automatizirano, koji čitaju manje i odbijaju čitati, kao i nemotiviranim učenicima koji izbjegavaju i učenje, moramo pomoći da otklone otpor prema pisanoj riječi. Za to će biti potrebni trajni poticaji koji će pobuditi njihovu radoznalost i čitanje pretvoriti u ugodnu aktivnost pa čak užitak.

Poticanje čitanja

Cilj poučavanja čitanja je tečno čitanje s razumijevanjem pri čemu ne smije izostajati poticanje unutarnje motivacije djeteta za čitanjem i biranjem gradiva po vlastitom nahođenju. Pritom eventualni izostanak ili nedovoljan broj vanjskih motivacijskih podražaja na dijete ne dovode do toga da bi ono počelo izbjegavati čitanje. Možda ne ćemo uspjeti od sve djece napraviti motivirane čitatelje, no važno je da djeca nauče vještinu čitanja koristiti u različitih okolnostima. Motiviranje za čitanje je proces kojemu je, kako bi urodio plodom, potrebno posvetiti dulje razdoblje. U tome nam pomažu različiti čitalački poticaji koje možemo koristiti u školi ili kod kuće.

Samostalan izbor tekstova

Ako dijete ne želi čitati, čitanje zasigurno neće zavoljeti ako ga na to prisiljavamo. Prisilnim čitanjem i vremenskim ograničenjima u njemu ćemo pobuditi još veći otpor prema čitanju, zato je bolje da s djetetom dogovorimo samo količinu teksta koju će pročitati, ne koliko vremena mora čitati, a gradivo za čitanje neka odabere samo.

Naizmjenično čitanje

Neka dijete čita u nazočnosti odraslih jer naše ga slušanje dodatno motivira. Možemo čitati zajedno i izmjenjivati se: u početku samo pojedine redove, odlomke, poglavlja i na kraju cijele stranice. Cilj takvog čitanja nije poticanje lijenosti djeteta, već poticanje njegova zanimanja.

Svakodnevni savjeti o čitanju

Dijete na čitanje možemo poticati svakodnevnim sitnicama: čitanjem popisa za kupovinu kad ga pošaljemo u trgovinu, čitanjem naslova časopisa na prodajnim policama, čitanjem naziva proizvoda, ulica, naziva trgovina i cestovnih oznaka.

Vježbenice i listići za čitanje

Ilustracija Marjana Mančka u knjizi PedenjpedU nižim razredima osnovne škole vježbenice za čitanje već su nekoliko godina izvrstan poticaj. U njima učenici pišu po nekoliko rečenica i crtaju odabrani motiv, dok listiće za čitanje popunjavaju naslovima knjiga koje su pročitali. Roditelji to potvrđuju svojim potpisom, a učiteljica dodaje nagradni žig.

Slika 1. Ilustracija Marjana Mančka u knjizi „Pedenjped”

Čitanje kao igra

Kao pomoć u motivaciji za čitanje postoje i jednostavne strategije čitanja u obliku igara koje je osmislila Montserrat Sarto, s namjerom poticanja odgoja za čitanje. Nekoliko njih bit će prikazano u nastavku. M. Sarto (2015.) tvrdi da je motiviranje za čitanje – odgoj koji se temelji na unutarnjem djelovanju. „/…motivacija za čitanje znači prodrijeti u dubinu pojedinca, nisu to ludorije, buka ili zabava. Nažalost djeca danas nisu navikla na tišinu. /…/ Djetetu je potreban posrednik koji će mu usaditi čitanje, koji će biti most između njega i knjige, koji će mu ukazati na važnost čitanja i pratiti ga do kraja procesa kojim će od njega stvoriti čitatelja i to tako dugo dok dijete ne postigne potpunu samostalnost.” (Sarto, 2015: 22-24)

Varaš se!

Ova je strategija namijenjena predškolskoj djeci i učenicima prva tri razreda osnovne škole. Tekst treba biti prilagođen dobi djece kako bi ga ona mogla pratiti. Tako će lakše primijetiti pogreške.

  • Djeci glasno i polako pročitamo tekst.
  • Pitamo ih je li ih priča zabavila, koji im je lik bio najdraži i koji su dio priče najbolje zapamtili.
  • Kažemo im da ćemo im priču pročitati ponovno.
  • Tijekom čitanja mijenjamo pojedine riječi, koristimo sinonime, antonime, mijenjamo imena osoba itd. Djeca moraju upozoriti na pogrešku čim ju uoče, zato pozorno slušaju i pritom se dobro zabavljaju.

A čije je to?

Uspjeh ove strategije ovisi o izboru slikovnice koja mora sadržavati jasne i izražajne ilustracije koje djeci olakšavaju doticaj s književnim likovima. Na uspješno izvođenje ove strategije utječe i dovoljan broj djece, njihova sposobnost prepoznavanja predmeta i povezivanja s književnim likovima.

  • Slikovnicu čitamo na glas, a nakon što smo ju pročitali djecu podsjećamo na nekoliko najvažnijih događaja vezanih za glavne likove.
  • Svima zajedno pokazujemo crteže ili fotografije predmeta koje možemo povezati s tekstom.
  • Ponovno im pokazujemo crteže odnosno fotografije, sada svakom djetetu pojedinačno. Pitamo ih kojem liku pripada određeni predmet; svako dijete koje točno odgovori, osvaja jedan bod.
  • Ukupan broj bodova govori nam koliko su pažljivo djeca slušala priču i promatrala ilustracije.

Pričam priču

Strategija je namijenjena djeci koja još ne čitaju dobro, kako bi mogla nakon odslušane priče prepričati je uz pomoć naših pitanja.

  • Djeca sjede u polukrugu; nakon što smo im pročitali priču s njima porazgovaramo o onim događajima koji su im se najdublje urezali u pamćenje.
  • Nakon zajedničkog iznošenja sadržaja, svakom učeniku postavljamo pitanje i tražimo da se odgovor temelji na sadržaju teksta ili na ilustraciji. Postavljamo im pitanja različitih razina zahtjevnosti i pazimo da sva djeca budu podjednako aktivna.
  • Svako dijete svojim odgovorom stvara svoj dio priče.

Uloga školske knjižnice

Školska knjižnica ima važnu ulogu u razvoju i očuvanju motiviranosti učenika za čitanje. Neodlučnim čitateljima i onima kod kojih već postoji razvijen otpor prema čitanju u pomoć se može priskočiti gradivom koje je po opsegu i zahtjevnosti teksta primjereno njihovim čitalačkim vještinama. To su:

  • kratki, nezahtjevni i dovoljno zanimljivi tekstovi,
  • grafički privlačni i aktualni časopisi,
  • priče uređene u obliku stripa,
  • slikopisi i privlačne slikovnice,
  • knjige povezane s interesom djeteta,
  • knjige koje su djetetu izazovne,
  • čak i „debele knjige” koje ne djeluju odbojno na njihovu pozornost, već imaju malo teksta s većim razmakom između redova; u tom će slučaju biti ponosni što su pročitali „takvu debelu” knjigu,
  • knjige s debljim listovima i velikim slovima te kraćim poglavljima.

Test pet prstiju

Pri odabiru gradiva za čitanje učenici si mogu pomoći i metodom nazvanom Test pet prstiju; ova je metoda namijenjena utvrđivanju primjerenosti teksta koji služi kao motivacija za čitanje:

  • odaberi knjigu koja ti se sviđa,
  • otvori ju na sredini,
  • pokušaj pronaći stranicu bez ilustracija tj. slika,
  • započni čitati na vrhu stranice i nastavi sve dok ne naiđeš na nepoznatu riječ,
  • na tu riječ stavi svoj mali prst,
  • nastavi čitati i prste stavljaj na svaku riječ koja ti nije poznata,
  • ako si upotrijebio sve prste i prije nego si pročitao cijelu stranicu, ta je knjiga za tebe vjerojatno previše zahtjevna. (Vodnik za starše otrok s težavami pri branju in pisanju (b. d.))

Zaključak

Čitanje nije samo jedna od temeljnih vještina koja je djeci potrebna za školovanje. Ono zahtijeva i napor zbog čega ga mnogi stariji učenici izbjegavaju. Motivacija za čitanje odlučujući je čimbenik uspješnog čitanja i razumijevanja. Želimo da se djeca rado vraćaju čitanju i da ga nikada ne zanemare. U tome im pomažemo uvođenjem raznih dosjetki pomoću kojih čitanje (p)ostaje igra, a igra je najučinkovitiji alat za upoznavanje svijeta.

Literatura

  1. Breznik, J. in Nose, J. (b. d.). Najin otrok slabo bere…kako mu lahko pomagava? Preuzeto 9. 2. 2019. s http://193.2.241.66/puconci/files/navbra.pdf
  2. Marjanovič Umek, L, Fekonja Peklaj, U. in Pečjak, S. (2012). Govor in branje otrok: ocenjevanje in spodbujanje. Ljubljana: Znanstvena založba Filozofske fakultete.
  3. Sarto, M. (2015.). Strategije motiviranja za branje: z izkušnjami slovenskih motivatork in motivatorjev. Medvode: Malinc.
  4. Vodnik za starše otrok s težavami pri branju in pisanju. (b. d.) Preuzeto 9. 2. 2019. s http://www2.arnes.si/~osljikbo1s/strategije.pdf

Fotografija

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Primjeri dobre prakse i označen sa , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.