Međupredmetno povezivanje – prirodoslovlje, domaćinstvo,

literarno stvaralaštvo

jasmina_pogacnik

Jasmina Pogačnik

Sažetak

Međupredmetno povezivanje temelji se na vrijednostima koje pridonose da od sebe učinimo najviše što možemo i damo od sebe najbolje što imamo. Elemente nastavnog programa domaćinstva i prirodoslovlja povezala sam među predmetima s literarnim stvaralaštvom kod materinskog jezika i uvrstila ih u sat razrednog odjela na kojem sam s učenicima radila na realizaciji uvjerenja – svaki učenik može biti uspješan – te udružila Prgićevih osam krugova odličnosti i Glasserove navike povezivanja.

Ključne riječi: međupredmetno povezivanje, literarno stvaralaštvo

Uvod

Brzi tempo života, nezdrava prehrana, premalo kretanja i narušeni odnosi koji se temelje na egoizmu, netrpeljivosti i neprihvaćanju različitosti već u doba mladosti, uvjerili su me da sam počela tražiti način kako bih mogla udružiti zabavno s korisnim, poučno sa životnim. Povezivanje među predmetima u osnovnoj školi je jedan od načina kako se učenici mogu sresti sa znanjem koje cjelovito povezuju, a pri tom razvijaju vrijednosti koje su potrebne za kvalitetne odnose s kojima će u budućnosti znati upravljati prilikom novih izazova.

Fizičko i psihičko zdravlje aktualna je tema suvremenog doba. Znanje o tome slovenski učenici šestog razreda stječu kod prirodoslovlja i domaćinstva gdje su u nastavnom programu propisane sljedeće teme: uravnotežena prehrana, sigurna hrana, hrana za zaštitu zdravlja i prehrambene navike.

Sve to se povezuje uz fizičko zdravlje za koje smo odgovorni sami; vodimo brigu o prehrani, kretanju, dovoljnoj količini spavanja i uživanja vode. Na psihičko zdravlje često zaboravljamo, a ipak se moramo pobrinuti da budu siti kako naša duša tako i tijelo. Sve to pokušali smo ostvariti kod stručnih predmeta, na satovima razrednog odjela i materinskog jezika jer su učenici šestog razreda stvorili likovne i konstruktivističke pjesme, priče, dramatizacije te slikopise. Na školskom hodniku smo uredili kutak pod nazivom Zdrava prehrana, zdravo tijelo te smo tamo uratke izložili.

SLIKA 1SLIKA 2 (2)SLIKA 3

Gore nabrojeno, a prije svega slabi i narušeni odnosi u razredu, prouzročili su da smo s učiteljem biologije, domaćinstva i prirodoslovlja na satovima razrednog odjela, materinskog jezika i prirodoslovlja učenicima omogućili sigurnu radnu okolinu te poticajne okolnosti u kojima smo proveli aktivnosti povezivanja s kojima smo realizirali ciljeve koje smo si postavili na satovima spomenutih predmeta. To su bili:

  • međupredmetno povezivanje znanja o zdravlju i prehrani,
  • uporaba znanja u literarnim radovima,
  • oblikovanje kutka o zdravlju na školskom hodniku,
  • produbljivanje odnosa u razredu s navikama povezivanja i osam krugova odličnosti.

Tijek rada

Na satovima razrednog odjela i materinskog jezika došli smo do spoznaje da trebamo izazov u kojem ćemo sudjelovanjem prevladati određene stereotipe suvremenog društva, razredne prepreke i nesuglasice te ojačati odnose. Svi učenici su izrazili želju za povezivanjem i suradnjom, stoga je nastala ideja o međupredmetnom povezivanju koja se je pokazala kao odlična mogućnost da pomoću Glasserovih navika povezivanja i osam krugova odličnosti Janija Prgića oblikujemo zdrave i čvrste odnose koji su preduvjet da se učenici u školi dobro osjećaju. Odlučili smo se udubiti u temu koju često susrećemo u medijima – Kako zdravo živjeti, hraniti se, koliko se kretati? Teorijsko znanje, stečeno kroz školske predmete, povezali smo s praksom i stvarnim životom.

Na prvom satu smo se podijelili u pet grupa, u svakoj su bila četiri učenika uz iznimku jedne u koju je bilo uključeno pet učenika jer je ukupan broj učenika u razrednom odjelu 21. Grupe smo oblikovali tako da su učenici bacali kocku i broj koji su bacili, značio je broj grupe. Prije bacanja kocke, odredili smo broj učenika u grupi. U slučaju da su bacili isti broj nakon što je grupa bila popunjena, bacali su ponovo. Nastale su uravnotežene grupe koje su udruživale učenike sa slabim i jakim područjima. Drugu aktivnost predstavljala je moždana oluja na temu zdravlja, kretanja i zdrave prehrane. Učenici su tražili asocijacije na prehrambenu piramidu, sigurnu hranu, higijenu, zaštitnu hranu i prehrambene navike. Treću aktivnost predstavljao je izbor inovativnog naziva za kutak koji smo smjestili na školski hodnik.

Sljedeći satovi bili su namijenjeni radionicama odn. radu u grupama. Učenici su od kuće donijeli sav potrebni materijal: časopis, letke, škare, ljepilo, flomastere. Postavljene ciljeve ostvarivali su s obzirom na grupe. Na satovima razrednog odjela najprije smo pogledali definiciju odnosa po Wiliamu Glasseru koji kaže kako uz druge ljude ostvarujemo vlastite potrebe i izabiremo ponašanje koje omogućuje zadovoljavanje istih. Pri stvaranju kvalitetnih odnosa nam pomaže sedam navika povezivanja kojima je potrebno zamijeniti one koje odnosima nanose štetu. Tako bi trebali izabrati umjesto kritiziranja uvažavanje, umjesto jadikovanja prihvaćanje, umjesto prijetnje dogovaranje, umjesto okrivljavanja ohrabrivanje, umjesto kažnjavanja slušanje, umjesto žaljenja povjerenje i umjesto potkupljivanja poticanje. Nadopunu Glasserove teorije odabira predstavlja također osam krugova odličnosti Janija Prgića gdje smo istaknuli sljedeće krugove. Krug odgovornost – svakodnevno donosimo brojne odluke. Naš cilj je da budu djela koja proizlaze iz tih odluka, pozitivna. Ako napravimo grešku, ne možemo za to kriviti druge već jedino samog sebe i za to je potrebno preuzeti odgovornost. U krugu govori s dobrim namjerama, naglasili smo da je jezik jači od mača. Riječi mogu jako povrijediti, stoga se moramo truditi govoriti tako da naše riječi pomažu a ne da zagorče. Krug to je to temelji se na usredotočenosti na ovdje i sada. Ne smijemo sanjariti da će u budućnosti biti bolje, nego se treba potruditi u danom trenutku, makar je situacija neugodna. Treba naći smisao također u neugodnim zadacima. Krug greške vode do uspjeha učenike uči da bez grešaka nema učenja niti uspjeha. Greške su dozvoljene i greške nisu nešto loše, samo su informacija koja nam govori što još možemo poboljšati. Time smo pokušavali nadzirati naše ponašanje kod aktivnosti, tako da nije došlo do ismijavanja onih koji su napravili grešku. Na kraju smo ispostavili još krug privrženosti koji nam daje snagu za postizanje promjena i ciljeva, znači našeg zajedničkog cilja za koji se trudimo svi i zbog kojeg će naši životi biti bogatiji, puniji i zadovoljniji.

Na satovima prirodoslovlja i domaćinstva učenici su izrađivali prehrambene piramide te izvorne plakate; kod materinskog jezika smo najprije naučili teoriju o likovnoj i konstruktivističkoj pjesmi te smo pokušali stečeno znanje ostvariti u radovima koji su povezani s ishodišnom temom. Pet grupa je kružilo među sljedećim aktivnostima: stvaranje likovnih pjesama, stvaranje konstruktivističkih pjesama, stvaranje slikopisa na temelju poslovica i vlastitih priča, stvaranje likovnih radova te stvaranje kratkih dramskih tekstova. Oblikovana je bila također grupa koja je izradila drvo koje smo nazvali drvo ZZPIG (drvo zdravlja, zdrave prehrane i kretanja) te je radovima opremila kutak na školskom hodniku. Najviše radova su učenici napravili na satovima razrednog odjela. Na zadnjem satu smo predstavljali dramatizacije.

Zaključak

U svakidašnjici svakog pojedinca sve započinje i završava kod odnosa. S kvalitetnim odnosima ostvarujemo svoje bivstvo, postižemo ciljeve. Učenici u školskim klupama zajedno s vršnjacima iz razreda provedu najmanje pet sati dnevno, stoga je važno da se dobro osjećaju, da su prihvaćeni, opušteni i da se ne boje raditi greške. Svrha međupredmetne suradnje bila je učvrstiti odnose u djelatnosti koji osmišljavaju život te steći znanje o ključnoj stvari našeg opstanka – zdravlju, koje je preduvjet za kvalitetan i dug život.