Razvijanje vještine čitanja kod učenika u osnovnoj školi

mojca_pavlin

Mojca Pavlin

“Vještina čitanja znači razumijevanje pisanih tekstova, njihovo korištenje i razmišljanje o njima u svrhu postizanja vlastitih ciljeva, daljnjeg razvoja vlastitog znanja i potencijala te sudjelovanja u društvu.” (OECD)

U školskoj godini 2013./2014. naša škola se uključila u projekt “Vještina čitanja“ koji je implementiran od strane Zavoda za školstvo Republike Slovenije. U okviru projekta postavili smo si dva cilja:

  • podići motivaciju i zanimanje učenika za čitanje
  • poboljšanje tehnike čitanja i pisanja.

Kao članice tima, najprije smo prisustvovale seminaru „Razvijanje vještine čitanja kod učenika“ u organizaciji Zavoda za školstvo Republike Slovenije, gdje su nam učitelji i odgajatelji predstavili različite strategije čitanja i učenja koje su provodili s djecom u vrtićima i učenicima u školama.

Nakon viđenog, odnosno saslušanog te nakon što smo pročitale knjigu Sonje Pešjak pod naslovom “Strategije učenja čitanja”, suradnicima i suradnicama na pedagoškoj konferenciji predstavile smo projekt i naše postavljene ciljeve. U nastavku smo organizirali trodnevne radionice tijekom kojih smo izradili akcijske planove kojima smo nastojali kod učenika podići motivaciju i zanimanje za čitanje, a time i poboljšati tehniku čitanja i pisanja.

Plan provedbe na razini škole

Prioritet razvoja 1Poboljšati motivaciju i zanimanje za čitanje:

  • kutci za čitanje u matičnim učionicama od 1. do 5. razreda te u učionicama slovenskog jezika na razini nastavnog predmeta
  • mapa čitanja, tj. dnevnici čitanja
  • čitanje književnih i popularnih tekstova preko školskog radija
  • književno poslijepodne za učenike i roditelje
  • književne zagonetke za učenike od 1. do 9. razreda po trogodišnjim razdobljima

Razvojni prioritet 2 – Poboljšati tehniku čitanja i pisanja te čitanja s razumijevanjem:

  • glasno čitanje različitih tekstova iz udžbenika iz svih predmeta
  • pregled bilježnica i radnih bilježnica jednom mjesečno na razrednoj razini i dvaput tijekom školske godine na predmetnoj razini

Tijekom školske godine u kojoj smo provodili projekt razvijanja vještine čitanja kod učenika, pripremale smo i provodile uzajamne hospitacije za članove učiteljskog vijeća, čime smo pokušale predstaviti određene strategije čitanja koje nastavnici mogu provoditi tijekom nastave i kojima možemo nastavu učiniti zanimljivijom, a određene sadržaje učenicima predstaviti na drugačiji, zanimljiviji način te im tako predstaviti sadržaje na način koji će im biti zorniji, sistematičniji i pomoću kojeg će brže zapamtiti obrazovne sadržaje. Slijedom toga, na taj bi način učenici bili uspješniji u usvajanju obrazovnih sadržaja, a time bi im se poboljšalo samopouzdanje i uspjeh u učenju.

U 1. VIO su usvajali i vježbali tehniku čitanja, izvodili vježbe za razvijanje brzine i percepcije čitanja, tražili nove riječi, spajali ih u rečenice, a učenici od 4. razreda nadalje iskušali su se i u potrazi za ključnim riječima (Paukova strategija, VŽN), vježbali čitanje s razumijevanjem, izrađivali misaone obrasce, prerađivali tekstove, tražili suštinu (u društvu, NIT), pri čemu su se pomagali konkretnim uputama o tome kako se suočiti s nepoznatim ili manje poznatim tekstom (izvođenje značenja iz teksta).

Tako smo u 4. i 5. razredu nove obrazovne sadržaje usvajali korištenjem različitih strategija čitanja i učenja prije, tijekom ili nakon čitanja određenog teksta.  

1. Strategije prije čitanja

Prethodno znanje možemo aktivirati na sljedeće načine:

  • razgovorom
  • oluja mogova i izradom konceptualne mreže (misaonog uzorka)
  • upotrebom VLB strategije

Razgovorom o određenoj temi dolazimo do rezultata koji nam govore:

  • što učenici već znaju o toj građi,
  • ono što još ne znaju, a trebali bi znati ili gdje su rupe u njihovom predznanju
  • koje pojmove učenici pogrešno razumiju, čak i ako su se već susreli s njima?

Oluja mozgova je jednostavna tehnika u kojoj učenici nabrajaju sve što znaju o nekoj temi ili pojmu. Svoje misli i riječi učenici mogu učenici zapisivati na komadu papira ili ploči pojedinačno, u parovima, u skupini ili čak na frontalni način. Učinkovita strategija koja se temelji na oluji mozgova jest STRATEGIJA PREDČITALAČKOG PLANA. Pomoću ove strategije učitelj priprema učenike npr. na čitanje teksta, gledanje filma, promatranje određene pojave.

1.korak:

Učitelj potiče učenike na raspravu o ključnim pojmovima koji se pojavljuju u tekstu. Rasprava se odvija u tri dijela:

POČETNE ASOCIJACIJE – učenici iznose sve ono za što smatraju da je vezano uz sadržaj teksta (Na što sve pomislite kada čujete riječ …?

RAZMIŠLJANJE O POČETNIM ASOCIJACIJAMA – učenici razmišljaju i nadopunjuju osnovnu početnu asocijaciju te obrazlažu svoje asocijacije

PREOBLIKOVANJE ZNANJA – učenici objašnjavaju jesu li promijenili svoje polazno mišljenje i vide li sada ključne pojmove drugačije2.korak:

Učitelj analizira odgovore učenika kako bi približno procijenio predznanje određenih učenika i sukladno tome planirao daljnji rad.

Ako nastavnik koristi OLUJU MOZGOVA ili prvi korak STRATEGIJE PREDČITALAČKOG PLANA, onda će u nastavku imati smisla s učenicima uređivati sve pojmove u POJMOVNU MREŽU (u obliku MISAONOG UZORKA).

Pojmovna mreža je strategija pomoću koje prikazujemo pojmove vezane uz određenu temu i veze između njih.

Na linijama koje međusobno povezuju pojmove navedeni su glagoli koji ukazuju na vrstu/ način povezivanja dva pojma.

Pojmovne mreže koje nastaju tijekom utvrđivanja predznanja možemo nakon obrade materije dopuniti novim konceptima i informacijama i prikazati ih u drugim bojama, kako bi učenici dobili dokaz o tome kako se kod određene materije njihovo znanje povećalo i proširilo.

graf

Osim misaonog uzorka i pojmovne mreže, bitne podatke i informacije možemo uređivati i prikazivati i pomoću:

  • hijerarhijske pojmovne mreže
  • Vennovog dijagrama
  • matrice uspoređivanja
  • riblje kosti
  • vremenskog slijeda
  • slijeda događaja

Vennov dijagram

Radi se o dijagramu s dva kruga koji se djelomično preklapaju. Njime prikazujemo zajedničke značajke dva pojma, predmeta, dvije osobe ili događaja koje uspoređujemo, a zapisane su u dijelu koji se preklapa.

vennov dijagram

Matrica uspoređivanja

Iza složenog naziva krije se jednostavna tablica pomoću koje uspoređujemo dvije ili više jedinica prema različitim karakteristikama.

tablica

Riblja kost

Radi se o prikazu s najzabavnijim imenom. Taj naziv je dobio zbog oblika jer se radi o mreži koja se sastoji od “glavnog” pravca iz kojeg prema gore i prema dolje proizlaze linije (kao kod riblje kosti).

Vremenska traka

Prikaz vremena u obliku trake ili crte, često ga susrećemo u nastavnim predmetima povijesti i slovenskog jezika.

traka

imageRedoslijed događaja

Prikaz redoslijeda događaja (na primjer, u knjizi koju moraš pročitati kod kuće) pomoću praznih okvira u koje zatim unosiš ključne riječi ili rečenice redoslijedom kako slijede.

2. Strategije tijekom čitanja

Dopunjavanje podataka koji nedostaju

Kod ove strategije učenici moraju obratiti pozornost na tekst kako bi znali koju riječ moraju unijeti.

Određivanje redoslijeda događanja u tekstu

Kod ove strategije učitelj najprije učenicima čita izvorni tekst, zatim im daje zadatak da rečenice, koje su pomiješali međusobno, slože u pravilnom redoslijedu.

Teža inačica je da učenik dobije samo pomiješane rečenice/dijelove teksta koje potom treba samostalno urediti kako bi dobio koherentan tekst.

Još je teža inačica da učenik dobije dva ili tri kraća teksta čije su rečenice međusobno pomiješane. Zadatak učenika je, da ih uredi na način, da rečenice iz istog teksta označi ili prepiše zajedno (Pečjak, Gradišar, 2012., str. 192 )

Primjer 1.

U naše doba pečemo kruh kod kuće samo u posebnim prigodama. U prašumi je vegetacija tako gusta da se čini neprohodnom. Vrlo rano ujutro krave su već spremne za mužnju. U ovoj velikoj šumi skriva se mnoštvo životinja. Muzu ih u štali, uglavnom strojno. Mi, pekari u velikim pekarnicama, svaki dan vam pečemo kruh i pecivo koji možete kupiti u trgovinama. Životinje koje žive u prašumi zaodjenute su u sve dugine boje. Nakon mužnje, krave odvode na livadu; tamo se hrane svježom i sočnom travom. Majmuni žive u krošnjama drveća.

Označavanje novih, još nepoznatih informacija

Učenici označavaju nepoznate informacije i traže njihovo objašnjenje. Kod ponovnog čitanja materije, one su izraženije, učenik se prisjeća objašnjenja, zbog čega te informacije može lakše zapamtiti.

Primjer 2.

Zemlja je velika kugla promjera približno 12 700 km. Najvjerojatnije je nastala iz oblaka prašine i plinova prije 4600 milijuna godina. Fosili svjedoče da suse oblici života pojavili prije 3500 milijuna godina. Prije nekih 2500 milijuna godina bili su maleni i jednostavni. Veći organizmi su se pojavili prije manje od jedne milijarde godina. Prije sto milijuna godina pojavili su se dinosauri.

Označavanje i zapisivanje bitnih informacija – strategija rubnih objašnjenja

Rubna objašnjenja su bilješke ili napomene napisane uz rub teksta, a služe za:

  • objašnjenje novih riječi i izraza
  • pitanja koja usmjeravaju pozornost učenika na određene dijelove i aspekte teksta
  • ponovni opis teksta
  • isticanje određenih točaka u tekstu

Pritom učitelj slijedi ove korake:

  • čita tekst, objašnjava nove, nepoznate riječi (naglasak je na jasnoći teksta)
  • piše rubna objašnjenja s vanjske strane teksta
  • učenicima dijeli tekst s rubnim objašnjenjima i usmjerava ih na čitanje

Svrha rubnih objašnjenja je olakšati učenicima čitanje i učenje. Isto možemo olakšati objašnjavanjem teških pojmova, teških rečeničnih struktura, postavljanjem dodatnih pitanja (Pečjak, Gradišar, 2012., str. 196, 197)

tablica1

3. Strategije nakon čitanja

Koristeći strategije nakon čitanja obično pokušavamo odrediti razinu razumijevanja i količine zapamćenog pročitanog teksta. Ove strategije prvenstveno služe za uređivanje pročitanog gradiva (suštine i važnih detalja) u obliku, koji olakšava razumijevanje i pamćenje pročitanog. Strategije nakon čitanja pomažu čitatelju urediti pročitano gradivo na način, da isto bude u skladu s postavljenim ciljem (S. Pečjak, A. Gradišar, 2012., str. 200 ).

Neke od čestih zajedničkih strategija poslije čitanja koje navode Pečjak i Gradišar su:

  • odgovaranje na vlastita / pitanja učitelja; pitanja nakon čitanja posebno su namijenjena procjeni autorovih poruka u svrhu povezivanja sadržaja i pojedinačnih dijelova u jedinstvenu cjelinu te povezivanju novih informacija s predznanjem učenika
  • traženje i određivanje bitnih informacija i detalja (traženje glavne ideje, bitnih rečenica, izvođenje bitne poruke iz ključnih riječi, određivanje važnih detalja, grafički prikazi – pojmovne mreže/misaoni obrasci , dijagrami, vremenska traka, slijed događaja)
  • sažimanje sadržaja/bilješki (rubna objašnjenja, ključne riječi, sažeci, vlastite misli)
  • kritičko čitanje tekstova; kritički čitatelj je istraživački čitatelj koji pročitano prosuđuje iz više aspekata (je li autor odabrao bitne misli i koliko je bio učinkovit u predstavljanju informacija)
  • strategije čitanja grafičkih tekstova; grafički materijali koriste se zbog pojednostavljenja složenog gradiva i pretvaranja apstraktnog gradiva u konkretnije)
  • strategije za proširenje vokabulara; kod čitanja nekog gradiva, ponekad nailazimo na rječnik sa strane teksta, u kojem su zapisana značenja manje poznatih riječi. Ovi rječnici predstavljaju jednu od najčešće korištenih strategija za proširenje vokabulara.

Kompleksne strategije čitanja predstavljaju kombinaciju različitih strategija i obuhvaćaju cijeli proces učenja tijekom jednog školskog sata.

Učenike vode prema procesu učenja čitanja, tj. od aktivnosti prije čitanja, preko aktivnosti tijekom čitanja i potom onih nakon čitanja, kako bi razumjeli i zapamtili nastavno gradivo.

One uključuju:

  • strategiju VŽN
  • metodu PV3P
  • Paukovu strategiju
  • recipročnu metodu poučavanja

1. Strategija VŽN

tablica2

Prije čitanja:

Strategija uključuje četiri stupnja predčitanja, u kojima se popunjavaju prva dva stupca tablice V i Ž:

1. Oluja mozgova (Što već znamo? ); nastavnik zapisuje ključne riječi/rečenice u tablicu na školskoj ploči, učenici na komad papira ili u bilježnicu. Pitanja mogu nastajati već u drugom stupcu, npr. „Koje vrste padalina su opasne?“

2. Kategorizacija („Zašto su ove riječi napisane zajedno? Što im je zajedničko?“); ovaj rad može se povezati s oblikovanjem pojmovne mreže. Povezuju se podaci koji pripadaju zajedno.

3. Predviđanje („Što mislite, što će autor teksta posebno naglasiti?“ ); Tako se povećava zanimanje učenika.

4. Postavljanje pitanja („Što mislite da ćemo saznati iz teksta? Što još želite saznati?“ ); Pitanja upisujemo u drugi stupac tablice.

Tijekom čitanja – 5. čitanje; kraće tekstove čitamo u cijelosti, a duže dijelimo na smislene cjeline. Nakon svake jedinice razgovaramo kako bismo razjasnili nejasnoće i nove pojmove.

Nakon čitanja – 6. Pisanje odgovora, sažetaka („Što smo naučili?“ ); treći stupac može se nadopuniti pitanjem „Što još trebamo naučiti?“

tablica3

Strategija VŽN s usmjerenim pitanjima

Ova metoda ima smisla ako učenici o određenoj temi već znaju mnogo, ali ih nastavnik želi usmjeriti na najvažnije aspekte sadržaja. Također pomaže učenicima s poremećajem pažnje i poteškoćama u učenju.

Za usmjerena pitanja biramo opća pitanja, koja su uobičajena na početku ili na kraju teksta. Stoga u tablicu možemo upisati kratka pitanja: Tko ?, Što ?, Gdje ?, Kada ?, Zašto?, Kako ?. Ova pitanja osiguravaju, da se tijekom strategije ne izgubi neki važan detalj.

Rad se izvodi frontalno sa svim razredima ili u skupinama, a tablica se može pisati na ploči, plakatima ili radnim listovima.

2. Metoda PV3P

Ovo je jedna od najučinkovitijih strategija učenja za obradu teksta.

Ima 5 razina:

Preletjeti tekst (učenik pročita naslov i razmišlja o čemu će tekst govoriti; pregledava početak i kraj teksta kako bi vidio koliko široko je autor razradio ideje i misli; pozornost usmjerava na podnaslove, čime dobiva uvid u tekst i ključne riječi; pregledava slike, grafikone, slikovni materijal i čita natpise ispod njih; preleti sažetak, ako postoji).

– Pitati se (nakon što prelete tekst, učenici sastavljaju popis pitanja na koja bi željeli dobiti odgovor – pritom si pomažu naslovom, podnaslovima, prvom i posljednjom rečenicom, ilustracijama, .., a zatim slože rečenicu, o čemu će tekst vjerojatno govoriti – odrede si cilj čitanja, što bi željeli naučiti iz teksta). Svoja očekivanja zapisuju na komad papira.

Ovu fazu svaki učenik izvodi pojedinačno. Njihove misli, pojmove i riječi učitelj zatim zapisuje na ploču, udružuje ih u šire pojmovne kategorije , odnosno sklopove. Uz to eventualno objašnjavaju nove riječi. Nastaje pojmovna mreža kojoj se vraćaju po završetku 5. razine.

Pročitati (učenici pažljivo čitaju tekst; učitelj ih upozorava da pažljivo pročitaju uvodnu rečenicu, da nakon čitanja 1. odlomka sastave svoj popis pitanja, da prelete manje važne dijelove teksta (manja slova, bilješke ispod redaka, objašnjenja slikovnog i grafičkog materijala, ..) te da odmah bilježe nove, nepoznate riječi.

Ponovno pregledati – nakon čitanja učenici najprije pokušavaju objasniti značenje novih, nepoznatih riječi, zatim ponovo čitaju tekst, pri čemu duže dijelove teksta dijele na manje jedinice, a tim dijelovima prilagođava suštinske točke kako bi ih zapamtio. Svrha ove razine je odabrati informacije koje učenik želi prenijeti iz kratkoročnog pamćenja u dugoročno. Pri tome mu pomažu pitanja:

„Koja je glavna misao, bitna poruka u ovom dijelu teksta?“
„Što je autor želio reći u ovom dijelu teksta?“
„Koja je ključna misao ili riječ u ovom dijelu teksta?“

Ova razina se ne može svladati samo čitanjem, već ju je potrebno vježbati, najprije pod vodstvom učitelja, a zatim samostalno.

-Izvješćivati – učenik govori o čemu se radi u tekstu, prezentira tekst na različite načine (odgovara na pitanja koja si je postavio na 2. razini, odgovara na pitanja učitelja, a mogu se odnositi na suštinu, detalje, slijed događaja, piše kratak sažetak/sažetak teksta).

3. Paukova strategija

Ova strategija pomaže učenicima tijekom samostalnog učenja iz udžbenika. Naglašava dvije aktivnosti tijekom procesa učenja, koje učenicima predstavljaju najveće poteškoće:

  1. izbor suštinskih ideja i važnih detalja i
  2. pamćenje tih informacija

Strategija je posebno prikladna za korištenje kod tekstova, koji sadrže mnogo detalja (npr. u biologiji, povijesti, geografiji…).

Strategija ima 4 koraka:

  1. tablica4prvo čitanje
  2. drugo čitanje i ispisivanje važnih detalja u lijevi stupac
  3. popis ključnih riječi u desnom stupcu
  4. ponavljanje

Prije čitanja teksta učenici uzimaju prazan list papira i podijele ga u dva stupca međusobno razdvojena crtom.

– U drugom čitanju biraju važne informacije i zapisuju ih u lijevi stupac. Oblik zapisa prilagođava se željama učenika, a još više karakteristikama teksta. Stoga zapis može biti u obliku sažetka, izvatka, bitnih rečenica ili učenici mogu zapisati ključne informacije s detaljima.

– Kada završe zapisivanje u lijevi stupac, vraćaju se na početak i u desni stupac upisuju samo najključnije riječi ili fraze. Zatim preklapaju list papira (ili prekrivaju njegovu lijevu stranu) i ponavljaju tekst pomoću desnog stupca. Ako to ne mogu učiniti, vraćaju se pogledom na lijevu stranu lista papira, gdje su informacije potpunije. Tijekom ponavljanja, naravno, mogu ustanoviti, kako neke informacije s lijeve ili desne strane trebaju nadopuniti informacijama iz izvornog teksta.

Kako naučiti učenike da koriste različite strategije čitanja/učenja?

1. Na prvoj razini učitelj pregledava strategiju zajedno s učenicima, zatim je koristi u praksi za obradu nekoliko tekstova.

2. U drugoj fazi učitelj dijeli učenike u manje skupine, pri čemu svakoj skupini određuje vođu. Vođa skupine preuzima ulogu učitelja i vodi obradu određenog teksta, a učitelj ima samo ulogu savjetnika.

3. U trećoj fazi svaki učenik pokušava tijekom obrade teksta koristiti strategiju koju je postupno upoznao.

Primjer 3. – Strategija PV3P

Prva i posljednja plovidba Titanika

Jedini brod kojeg su pri porinuću s ponosom krstili kao “nepotopivog”, potonuo je već na svom prvom putovanju. 15. travnja 1912. godine, dvanaest minuta iza dva sata ujutro, parobrod Titanic je potonuo u ledeno hladne vode Atlantskog oceana. Od 2224 putnika, utopilo se njih 1513.

U to vrijeme bio je to najsuvremeniji i najluksuznije opremljen brod na svijetu: s 270 metara dužine i jedanaest paluba predstavljao je čudo tehnike toga doba.

Titanic je 10. travnja isplovio iz engleske luke Southampton. Među putnicima udobne prve klase bilo je mnogo milijunaša i slavnih osoba iz britanskog i američkog visokog društva. Nekoliko metara ispod njih, u brodskom potpalublju, stotine siromašnih iseljenika putovalo je u znatno lošijim uvjetima, nadajući se da će u Americi početi živjeti novim životom.

Prva tri dana putovanja prošla su mirno, a četvrti dan brodski radio telegrafist primio je nekoliko uzastopnih poruka o plutajućim ledenim santama. Tako je i 14. travnja presreo je tri takve poruke, ali kako je imao pune ruke posla sa slanjem brzojava bogatih putnika, zaboravio je o tome obavijestiti kapetana broda.

Noću je kapetan Smith naredio dežurnoj posadi da obrati pozornost na moguće velike komade leda u moru. Dvadeset minuta prije ponoći, mornar Fleet je iz košare za izviđanje na glavnom jarbolu ugledao obris divovskog ledene sante. Prvi časnik Murdoch naredio je da brod okrenu oštro udesno, ali bilo je prekasno – u moćnom brodskom trupu nastao je raspor dužine devedeset metara. Voda je najprije preplavila kabine najsiromašnijih putnika. Radiotelegrafist je počeo odašiljati SOS signale, i to je bilo po prvi put da ih je koristio brod koji se našao u opasnosti.

Pet minuta iza ponoći, kapetan je naredio spuštanje čamaca za spašavanje u more. Putnici nisu znali da u 18 čamaca ima mjesta za najviše 1178 ljudi (a i to je bilo više od broja mjesta prema tadašnjim sigurnosnim propisima). U čamce za spašavanje prvo su se smjele ukrcati žene i djeca. Tijekom spašavanja prednost su imali bogatiji putnici. U pomorskoj katastrofi poginule su četiri putnice privilegiranog društvenog sloja, među njima tri samo zato što nisu željele napustiti svoje muževe. Od 272 žene koje su putovale u drugom i trećem razredu, spašeno je samo njih 96 jer su vrata koja su vodila u hodnik trećeg razreda bila zaključana kako siromašniji putnici ne bi mogli izlaziti na palubu.

Pozive za pomoć presrela je posada broda Carpathia koji je žurno stigao u pomoć. Pokupio je 711 preživjelih s Titanika i odvezao ih u New York.

(prilagođen tekst od: Kingston, J. i Lambret, D., 1988, Što znače brodovi, Ljubljana: DE-MK)

ZADACI!

image1.Preleti tekst.
2.Sastavi misaoni uzorak o Titaniku. Napiši sve čega se sjetiš da si ikada čuo o ovom brodu.
3. Uz pomoć kolega sastavi nekoliko pitanja o Titaniku, na koja bi želio dobiti odgovor.
4. Što misliš, o čemu govori tekst?
5. Pažljivo pročitaj tekst, odmah označi i ispiši nepoznate riječi.

tablica5

6. Po odlomcima ispiši bit svakog od njih.

  1. odlomak ————– prva i posljednja plovidba Titanika
  2. odlomak ————– potapanje Titanika
  3. odlomak ————–___________________________
  4. odlomak ————–____________________________
  5. odlomak—————____________________________

7. Sada zajedno s kolegom iz razreda dopuni misaoni uzorak kojeg si sastavio u drugom zadatku.
8. Odgovori na pitanja koja si postavio u 3. zadatku. S tri zvjezdice označi pitanja na koja nisi pronašao odgovor u tekstu.
9. Posebno označi i koja predviđanja iz 4. zadatka su se pokazala kao točna, a koja nisu. Netočna predviđanja označi s tri zvjezdice.
10. Odgovori i na sljedeća pitanja:

  • Kada i gdje se dogodila nesreća?
  • Koliko je putnika preživjelo nesreću?
  • Kako se zvao brod koji je prvi požurio pomoći putnicima Titanica?
  • Navedi imena članova posade koji se spominju u tekstu.
  • Koji su bili glavni uzroci nesreće?
  • Na koje načine se moglo spriječiti toliki broj ljudskih žrtava?
  • Kako bi objasnio sljedeći odlomak:

U pomorskoj katastrofi poginule su samo četiri putnice privilegiranog društvenog sloja, među njima tri samo zato što nisu željele napustiti svoje muževe. Od 272 žene koje su putovale u drugom i trećem razredu, spašeno je samo njih 96 jer su vrata koja su vodila u hodnik trećeg razreda bila zaključana kako siromašniji putnici ne bi mogli izlaziti na palubu.

_______________________________________________________________

_______________________________________________________________

_______________________________________________________________

Kod učenika od 1. do 5. razreda prvo smo proveli anketu o motivaciji za čitanje (Upitnik o motivaciji za čitanje za mlađe učenike – VBM-ml (Peklaj i Buick, 2003.), na temelju kojeg smo počeli provoditi različite strategije čitanja i učenja.
graf1
Analiza jednog od pitanja – AKO ČITAM NAGLAS, RAZUMIJEM ŠTO SAM PROČITAO

U svakoj trijadi učitelji su na aktivima odredili broj i oblik strategije čitanja i učenja. Tako su, primjerice, po završetku školske godine učenici 1. razreda usvojili misaoni uzorak, u 2. razredu su uz korištenje misaonog uzorka, nastavno gradivo obrađivali i pomoću Vennovog dijagrama, u 3. razredu su dodali metodu VŽN… Učenici su na taj način usvajali različite strategije čitanja/učenja, a kod pisanja domaće zadaće, tijekom čitanja ili učenja pomagali su se bilo kojom od njih.

Svim aktivnostima nabrojanim na početku, kod učenika smo poticali zanimanje za čitanje, a posljedično se poboljšalo i čitanje, što smo provjerili pomoću sljedećeg internog obrasca:

Procjena tehnike, ritma, preciznosti i izražajnosti čitanjatablica6
Izvor: Domitar., K. (2013). Razvijanje vještina predčitanja i početnog čitanja u učenika koji sporije stječe znanje. Ljubljana: Pedagoški fakultet.

U učionicama smo postavili police s knjigama koje su odgovarale dobi djece i koje su učenici mogli po želji pregledavati, čitati tijekom školskog odmora, ako su prije toga izvršili date zadatke, a mogli su ih i ponijeti kući, pročitati ih i potom vratiti u školu.

Organizirali smo poslijepodnevne pričaonice koje smo izvodili u matičnoj knjižnici ili u područnim školama. Pričaonice su vodile razrednice ili knjižničarka u matičnoj školi. Poslijepodnevne pričaonice su bile vrlo dobro posjećene, a obično su ih pohađali svi učenici, zajedno sa svojim roditeljima. Tijekom održavanja pričaonica, učenici bi čitali knjige, čitali jedni drugima, prepravljali ih, razgovarali o sadržaju,… Jednom prigodom smo na knjižnično poslijepodne pozvali i psića Glori i njezinu vlasnicu, gđu. Marinku Srebrnjak, članiceu udruge “Tačke pomagačke” .

clip_image002image
Čitanje s psićem Glori

U školi smo organizirali interni literarni natječaj, kojim smo željeli privući učenike i potaknuti njihovu maštu. Tako sada učenici već nekoliko godina pišu pjesme, priče, razmišljaju o zadanoj temi, crtaju grafite, …Najzanimljivija literarna djela pregledava komisija, ocjenjuje ih, a učenike se nagrađuje praktičnim nagradama.

Svake godine organiziramo i knjižnički kviz. U sklopu sati knjižničko-informativnih znanja, učenicima u posjet dolazi knjižničarka, predstavlja im određeno prozno djelo, potom učenici odgovaraju na pitanja iz kviza koja se odnose na pisca i literarno djelo. Po završetku „Bralne značke“, pojedini učenici se za ispravno rješavanje pitanja iz kviza nagrađuju praktičnim nagradama.

Postoji još mnogo drugih načina pomoću kojih smo u našoj školi pokušali podići motivaciju učenika za čitanje i time posljedično poboljšati i njihov uspjeh u učenju , a prije svega poboljšati tehniku čitanja i pisanja.

Planirali smo i organizirali diskusije u manjim skupinama tijekom kojih je svaki učenik predstavio svoju najdražu knjigu. Tako su prepričavali sadržaj pročitane knjige, a mnogi učenici su predstavljenu knjigu potom i pročitali.

Nakon nekoliko godina uvođenja strategije čitanja i učenja u nastavu i redovitim obavljanjem svih gore opisanih aktivnosti, postigli smo vrlo ohrabrujuće rezultate. Smatramo da su se kvaliteta i tehnika čitanja i pisanja poboljšali, a učenike više zanimaju knjige, budući da je posjet knjižnici veći. Zbog korištenja različitih strategija čitanja i učenja u nastavi, učenje kod kuće postalo je lakše, budući da su učenici dobili alat za uspješno učenje, a posljedično smo i poboljšali uspješnost njihova učenja.

Postoji izreka koja kaže, da put do znanja počinje okretanjem stranice. Zato nemojte čekati, okrenite prvu stranicu što je prije moguće…

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Projekti i označen sa , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.