Poučavanje komunikacije u razredu

diana_dobovsek

Diana Dobovšek

Sažetak

Učitelji se u svom radu sve češće susreću sa socijalno i osjećajno neprilagođenom djecom. Da bi unatoč tome svim učenicima omogućila odgovarajuće uvjete za rad, odlučila sam se u razredu upotrijebiti pristup nenasilne komunikacije američkog psihologa Marshalla B. Rosenberga. Učenike sam bolje podučila o vlastitim osjećajima. Učenici su naučili jezik osjećaja koji se zove »jezik žirafa«. Osim toga naučili su se razlikovati jezik žirafa i jezik vukova. Zajedno smo pokušali uspostaviti pravila našeg suživota u razredu uzimajući u obzir osjećaje i potrebe svakog pojedinca.

Ključne riječi: nenasilna komunikacija, jezik žirafa, jezik vukova, osjećaji

Uvod

Učenici su putem međunarodnog projekta YouthStart (poduzetništvo) upoznali nov način komunikacije koji je pridonio višoj poduzetničkoj kulturi na područnoj školi. Svaki učenik se već u nekom trenutku našao u situaciji u kojoj je komunikacija zakazala to jest nije bila učinkovita – ovaj projekt temelji na tim iskustvima.

Da bi svim učenicima omogućila odgovarajuće uvjete za rad i njihov napredak u skladu s njihovim sposobnostima, odlučila sam se u razredu upotrijebiti pristup nenasilne komunikacije američkog psihologa Marshalla B. Rosenberga koju prikazuje upotrebom jezika žirafa i vukova.

Glavni dio

Američki psiholog Marshall B. Rosenberg (1934–2015) je razvio pristup nenasilne komunikacije koju prikazuje upotrebom jezika žirafa i vukova.

Žirafa ima najveće srce među svim kopnenim životinjama te je zato upotrjebljena kao simbol empatičnog jezika srca. Kad koristimo takav jezik, sposobni smo se izražavati iskreno i jasno, opisivati naše osjećaje i potrebe te se istovremeno zanimati za osjećaje i potrebe drugih. Jezik žirafa upotrebljava riječi koje nas međusobno bolje povezuju.

Suprotno tome jezik vukova druge povrijedi te vrijeđa. Upotrebljavamo ga kad želimo imati pravo i okriviti druge, kad druge sudimo glede toga što je pravo i što je krivo te kada postoje pobjednici i poraženi. Jezik vukova upotrebljava riječi koje nas dijele i ugrožavaju našu duboku povezanost.

1. Kako govori žirafa?

U uvodnom dijelu su učenici upoznali jezik koji dolazi iz »srca« te se zove jezik žirafa. Razgovarali smo o srcu, a potom su slijedile aktivnosti na temu »srce«. Učenici su nacrtali srce i u njega napisali tko ili što »živi u njihovom srcu« kada se osjećaju ugodno. Slijedila je meditacija srca. Udobno su se namjestili, zatvorili oči i osjetili svoje srce (osluškivanje srca, brojanje otkucaja). Upoznali su izraze koji sadrže riječ »srce«. Pripremila sam kartice s izrazima te dodatne kartice s odgovarajućim objašnjenjima. Svaki učenik je uzeo jednu karticu i pitao: »Tko mi može objasniti značenje ovog izraza i tko ima karticu s objašnjenjem?« odgovarajući par kartica su nalijepili na ploču jednu pored druge.

Nakon toga smo razgovarali te gledali fotografije žirafa. Slijedila je igra »Pretvorimo se u žirafe, slonove i gazele«. Na tlo sam postavila nekoliko plavih jastuka koji su predstavljali vrtače s vodom. Neki učenici su se pretvorili u žirafe te hodali na prstima s istegnutim vratovima. Ostali učenici su hodali uokolo kao slonovi ili gazele – i jedni i drugi su tražili vodu. Pošto žirafe vide dalje nego druge životinje, zamolila sam ih da pomognu slonovima i gazelama pronaći vodu. Tako su se učenici s drugim životinjama sporazumijevali na prijateljski i brižan način. Upotrebljavali su sljedeće rečenice: Zdravo, kako se osjećaš kao slon? Tražiš li nešto? Trebaš li pomoć, gazelo?

Potom su učenici upoznali jezik žirafa. Kad upotrebljavamo jezik imagežirafa pitamo: »Kako se osjećaš? Što trebaš?« Napravili smo plakat s naslovom – Jezik žirafa. Učenici su nacrtali žirafu s velikim srcem na velik list papira te na njega nalijepili »žirafine rečenice«. Plakat smo objesili u učionici.

Slika 1. Plakati žirafa

2. Kako govori vuk?

U ovom koraku su učenici upoznavali jezik vukova. Prvo smo razgovarali o vuku te imitirali njegov izraz lica i zvukove kad je ljutit. Učenici su shvatili da kada smo ljuti ili uvrijeđeni, upotrebljavamo jezik vukova. Tada prijetimo, optužujemo, napadamo i želimo imati pravo.

Za svakog učenika sam pripremila radni list s »vučjim rečenicama«. Po dva učenika su radila zajedno te jedan drugom čitala rečenice i ukratko imageraspravljala o svojim osjećajima dok su slušali rečenicu. Otkrili su da su se osjećali slabo te da su postali malo ljuti. Rečenice koje su sadržavale prijetnju, optužbu, napad ili hoću imati pravo, smo rasporedili na ploču pored pripadajućeg izraza.

Slika 2. Fotografija rasporeda rečenica na ploči

Potom je upomoć došla lutka žirafe. Pripremila sam kartice na kojima su bile zapisane žirafine rečenice. Žirafa je pročitala rečenicu te upitala: «Koju rečenicu s ploče bi mogli zamijeniti sa žirafinom rečenicom?« Povezali smo žirafine rečenice s vučjim rečenicama. Vučje rečenice smo odbacili čim smo našli odgovarajuću rečenicu. Na kraju smo na ploči imali samo žirafine rečenice. Učenici su rekli da se osjećaju bolje te da je to iskustvo bilo ugodnije. Dogovorili smo se da ćemo od sada nadalje u razgovorima prvo pokušati upotrebljavati samo jezik žirafa.

3. Moji i tvoji osjećaji

Da bi učenici mogli upotrebljavati »jezik žirafa«, trebamo riječi s kojima bi izrazili svoje osjećaje. Zato smo se u trećem koraku upoznavali riječi za osjećaje te se učili kako ih izražavamo. Na početku smo osjećaje izražavali tijelima. Pokazala sam određen stav, a učenici su me pokušavali oponašati. Razgovarali smo o tome kako se osjećaju u određenom stavu.

Nakon toga smo izražavali osjećaje licima. Pripremila sam kartice s izrazima lica. Učenici su pogađali osjećaj koji je bio nacrtan na kartici (sreća, ljutnja, strah, tuga…) te ga oponašali. imageNakon te aktivnosti sam razdijelila kartice s ljudskim likovima koji prikazuju različita osjećajna stanja. Učenici su povezivali stavove ljudskih likova s izrazima lica te oponašali stav i izraz lica.

Slika 3: Fotografija nacrta ploče s razvrstavanjem kretnji k izrazima lica.

Otkrila sam da učenici znaju vrlo malo izraza za izražavanje osjećaja riječima. Zato sam pomoću kartica dnevno uvađala izraze (uznemiren, ushićen, bezbrižan, zadovoljan, pozoran, zaprepašten…) te ih objašnjavala. Raspravljali smo o njima te napravili plakat.


4. Od tebe trebam…

U idućem koraku smo počeli izražavati svoje potrebe. Pomoću rečenica za primjer su se učenici naučili uživjeti u drugu osobu u izmišljenoj situaciji. Mijenjali su svoju perspektivu te položaj sjedenja. Sjedili smo u krugu. U sredinu sam postavila dvije stolice. Na prvu sam nalijepila papir s rečenicom »Osjećam se …« te rečenicu »Trebam …« na drugu stolicu. Stolice sam predstavila kao »stolicu osjećaja« i »stolicu potrebe.« Učenicima sam rekla nešto o Zali, a oni su pokušavali saznati kako se osjeća i što treba. Jedan dobrovoljac je sjeo na »stolicu osjećaja« gdje je mogao koristiti samo jezik žirafa. Pročitala sam prvi primjer. »Zali se ne sviđa doručak koji joj je pripremila mama.« Potom sam učeniku rekla neka si zamisli da je Zala. »Kako se osjećaš (kao Zala) kada shvatiš da ti se ne sviđa doručak?« Učenici su odgovarali da su gladni, ljuti na mamu, tužni, razočarani… Zatim, pošto je učenik izrazio jednu ili više pretpostavki, presjeo se na drugu stolicu s imenom »Trebam …« Postavila sam im pitanje: »Što trebaš (kao Zala)? Što nedostaje?« Učenici su odgovarali da trebaju doručak koji će im se sviđati, da bi mama morala znati što vole… Cijeli postupak smo zatim ponovili s različitim primjerima.

Željela sam da bi se učenici naučili moliti za nešto kada misle da trebaju nešto drugo. Zato sam pored druge dvije postavila treću stolicu i na nju nalijepila papir s natpisom »Molim te …«. Podsjetila sam ih na primjer sa Zalom. Zatim se netko postavio u Zalinu ulogu te pokušao razgovarati s majkom kao žirafa. Sjeo je na prvu stolicu – »stolicu osjećaja«. Sjetio se kako se Zala osjeća. Pomaknuo se na drugu stolicu – »stolicu potrebe« te rekao što treba (kao Zala). Presjeo je i na treću stolicu te (u Zalinoj ulozi) mami rekao za što je moli. Vježbu smo nastavili i s drugim primjerima. Na plakat »Jezik žirafa« smo zapisali rečenicu »Molim te …«, pored rečenica »Osjećam se …« i »Trebam …« Još imageuvijek je na plakatu nedostajala jedna značajka jezika žirafa. Utvrdili smo da žirafa kaže HVALA odmah nakon što dobije ono što treba i za što je molila. Učenici su u srce na plakatu napisali riječ »HVALA«.

Slika 4. Fotografija učenice u vježbi s tri stolice

5. Žirafa ili vuk?

Pred učenike sam na stol postavila napola pojedenu jabuku i zgužvan komad papira. Uzela sam lutku vuka te govorila poput vuka: »Nemaran si. Samo pogledaj naokolo!« Zatim sam uzela lutku žirafe i rekla: »Na tvojem stolu vidim napola pojedenu jabuku i zgužvan komad papira. Umorna sam te bi rado za trenutak sjela na tvoj stol da bi skupa radili, ali nema mjesta. Možeš li, molim te, počistiti stol?« Razgovarali smo o razlikama među te dvije izjave. Utvrdili smo da vuk napada i osuđuje. Žirafa samo promatra i kaže što vidi . Nakon završenog razgovora smo na plakat žirafa nalijepili još i izraze »Vidim / čujem …«

Zatim sam učenicima razdijelila kartice na kojima su bile izjave značajne za jezik »žirafa« i »vukova«. Učenike sam zamolila da svaku karticu dodijele »vuku« ili »žirafi«.

Slijedila je vježba sa četiri stolice jer sam željela ponoviti sve značajke jezika žirafa. Postavili smo četiri stolice. Jednog učenika sam zamolila da ode do računala. Drugom učeniku sam rekla neka si zamisli da i on želi upotrijebiti računalo u istom trenutku. Učenici su vježbali izražavanje potrebe upotrebom jezika žirafa. U tu svrhu su učenici sjeli na svaki od četiri stolice. Kad je učenik sjedio na »stolici promatranja«, pitala sam ga što vidi. Pomaknuo se na »stolicu osjećaja«. Pitala sam ga kako se osjeća. Na »stolici potrebe« sam ga pitala što hoće i što želi. Na zadnji stolici je morao oblikovati molbu. To su, naravno, napravila oba učenika. Cilj te vježbe je bio potražiti rješenje koje uzima u obzir potrebe oba učenika.

6. Tako održavamo dobre odnose

Zajedno s učenicima sam napravila sažetak svega. Utvrdili smo da nam jezik žirafa koji smo naučili omogućava da se dobro razumijemo zato što žirafa uvijek kaže što čuje/vidi, što osjeća, što treba, za što te moli te se uvijek ZAHVALI. Zajedno smo odredili razredna pravila kojih se svi moramo držati. Tako smo i službeno postali »razred žirafa«.

Zaključak

Već lani sam u razredu probala YouthStart projekt s naslovom Empatija. Pošto sam ustanovila da je vrlo povoljno utjecao na klimu u razredu, probala sam taj način komunikacije i u ovogodišnjem drugom razredu. Ponajprije sam željela da se atmosfera u razredu poboljša, da bi počeli više međusobno razgovarati o osjećajima, da bi učenici postali više empatični. Na kraju sam primijetila da mi je to i uspjelo. Učenici su postali pažljiviji jedan do drugog te su počeli suosjećati s drugim učenicima. Tako smo zajedno uspjeli uspostaviti pravila našeg suživota u razredu. Četiri stolice su sada uvijek prisutne u učionici te ih redovito upotrebljavamo. Mislim da čak i u malim školama možemo mnogo doprinijeti s velikim međunarodnim projektima.

Literatura

  1. http://www.zrss.si/ustart/
  2. http://www.youthstartproject.eu/
  3. Marshall B. Rosenberg:Educationthatenricheslife. NonviolentCommunication in EveryDaySchoolLife. JunfermannVerlag. 5. Auflage 2013 (njemačko izdanje)

Slike: osobni arhiv Diane Dobovšek

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u komunikacija i označen sa , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.