Zabavna matematika

helena_NO

Helena Novak Obreza

U većini slučajeva kad spomenemo matematiku pojedinac se osjeća nelagodno. Općenito, većina ljudi ima negativno stajalište o matematici. No, to ne treba biti tako. Matematika ne treba biti dosadna, naprotiv, može biti zabavna. Matematiku treba učiti na pravi način te s malo strpljenja.

U prvom razredu osnovne škole matematičke sadržaje predstavljamo na konkretnoj razini. Učenici dosežu odgojno-obrazovne ciljeve uz pomoć praktičnih zadataka i različitih didaktičkih igara. Stoga su i materijali koje upotrebljavamo pri učenju matematike konkretni. Takve su aktivnosti učenicima zabavne i zanimljive. Na taj je način i sam rad u razredu prilagođen razvojnom stupnju djeteta, satovi su zanimljivi i dinamični, a posljedično tomu učenici su tijekom nastave zainteresirani i aktivni.

Ključne riječi: matematika, konkretna aktivnost, didaktična igra, motivacija

Uvod

Prvi razred korak je u školske događaje, prvi kontakt sa školom i školskim aktivnostima. Važno je da se dijete u školi osjeća prihvaćeno i sigurno. Sam doživljaj škole mora biti ugodan, zabavan i, naravno, dijete mora prihvatiti školski red. Škola je prostor gdje učimo, ulažemo trud i napor za ostvarenje postavljenih ciljeva. Na učitelju je da stvori ohrabrujuću i opuštenu obrazovnu okolinu u kojoj će učenici s veseljem i zanimanjem prihvaćati obrazovne izazove. Pri praćenju napretka učenika primjećujemo njihovo zalaganje, pohvaljujemo ih te ohrabrujemo za daljnji rad.

Matematički pojmovi i sadržaji

Učenje i poučavanje matematike u prvom razredu temelji se na aktivnostima s konkretnim materijalima. Na taj način učenici si lakše stvaraju predodžbe ili mentalne slike o zadanim matematičkim pojmovima te tako usvajaju zadane odgojno -obrazovne ciljeve. Uz pomoć didaktičnih igara, konkretnog i zornog materijala te praktičnom nastavom omogućujemo učenicima bolje sudjelovanje i veća je njihova aktivnost na satu. Uz različite didaktične igre upoznaju obrazovni sadržaj, privikavaju se na školski rad te stječu različita iskustva važna i za druga područja razvoja. Konkretne operacije omogućuju usvajanje velikog broja odgojno – obrazovnih ciljeva i djetetu pomažu pri oblikovanju što jasnije predodžbe određenog sadržaja.

Uz pomoć drugih oblika učenja, koji nisu vezani isključivo za “školski klupu”, povećavamo zanimanje i oduševljenje učenjem. Učenici će, pored učenja uz matematičku igru, sudjelovati u procesu, postizati bolje rezultate te neće imati osjećaj da uče. Učitelj promatra dijete u igri te mu pomaže proširiti matematička znanja. Djetetu moramo omogućiti da samo prepozna je li njegovo rješenje nekog problema pravilno ili ne.

Primjer iz prakse

U prvom razredu vodim izvannastavni izborni program Zabavna matematika. Aktivnost se odvija jednom tjedno i traje jedan školski sat. U program su prijavljena 22 učenika. Učenici su podijeljeni u dvije skupine po 11 učenika. Rad u manjim skupinama je ugodniji, kao učitelj lakše se i brže prilagođavam pojedincu, manje je buke i čekanja na nove zadatke. Učenici s poteškoćama u učenju lakše se uključuju i znatno su opušteniji. Sadržaj se nadovezuje na nastavni program. Aktivnosti se stupnjuju po zahtjevnosti.

Primjeri aktivnosti

  • Prvi matematički koraci usmjereni su na područje orijentacije. Učenici se prvo orijentiraju u odnosu na svoje tijelo, a nakon toga na površini tj. papiru.
  • Razvijaju prostorne predodžbe te predodžbe na ravnini. Procjenjuju i uspoređuju mjere za dužinu, masu te volumen. Razvrstavaju količine i mjere te pri radu upotrebljavaju izraze: najkraći, najdulji, najteži, najlakši, najveći, najmanji…
  • Raspoređuju i uređuju predmete po zadanom svojstvu te pri tome oblikuju skupove i razne prikaze.
  • Dijete se prvo susreće s predmetima koji ga okružuju. Upoznaje svojstva geometrijskih tijela od različitih materijala. Izrađuje geometrijska tijela i putem tiskanja tijela na različite podloge kao što su pijesak, plastelin te u obliku stvaranja otisaka na papir postupno prelazi na dvodimenzionalne oblike. Osnovna značajka geometrijskih tijela koju otkrivamo s djecom je ta da su jedna tijela okrugla, a druga uglata. Dijete to iskustvo stječe na različite načine: kotrlja tijela po kosini, puše u tijelo, dodirom itd.
  • Uzorci su zanimljiva tema. Učenici oblikuju slikovne i geometrijske uzorke, prepoznaju pravilo u slikovnom i geometrijskom uzorku te isti taj uzorak nastavljaju.

Slika 1 vzorciSlika 2 vzorci
Slika 1. i 2. Oblikovanje uzoraka

  • U prvom razredu učenici brojanjem, čitanjem, pisanjem i uspoređivanjem brojeva oblikuju brojevni izraz u skupu prirodnih brojeva do 20 Slika 3 zabavno računanjeuključujući i nulu. Susreću se s osnovnim matematičkim operacijama zbrajanja i oduzimanja. Zbrajaju i oduzimaju u skupu prirodnih brojeva do 20 (uključujući nulu), a pri prijelazu desetice računaju uz pomoć konkretnih alata za učenje. (Učni načrt za matematiko, 2011, Zavod Republike Slovenije za šolstvo).

Slika 3. Šaljivo brojanje

  • Za djecu je važno otkrivati matematiku u svakodnevnom životu. Većina djece već zna brojiti i prije polaska u školu. Unatoč tome, smisleno je često brojiti npr. predmete koji nas okružuju. Brojimo stepenice dok hodamo njima, brojimo drveće, automobile… Obrazovni sadržaj povezujemo s djetetovom svakodnevicom. Na taj će način iskoristiti osobno iskustvo te povezati obrazovni sadržaj s vlastitim svijetom. Lakše će ga interpretirati i zapamtiti. Učenje i život neka se međusobno isprepleću. Nastava se mora oslanjati na svakodnevicu, na predmete iz okoline i prirodu. Jedino će tako učenje biti dinamično i zanimljivo. Znanja iz različitih predmeta neka se nadopunjuju i povezuju. (Schwarz, 2000, str. 99)

Zaključak

Učenici prvoga razreda trebali bi osjetiti da je učenje matematike korisno, zabavno i ugodno. Igra je način učenja i za dijete posebno motivirajuća. Uz pomoć matematičke igre razvijamo logično mišljenje te razumijemo matematiku na drugačiji, kreativniji način. Pozitivno iskustvo učenja matematike utječe na veće samopouzdanje djece te na njihovu uspješnost.

Sat na kojemu učenik kreativnim i aktivnim pristupom usvaja nova znanja i vještine doista proleti.

Literatura

  1. Čerček, N. (2016). Strokovna izobraževanja na področju matematike. Seminar Matematik: http://www.matematikmb.si/index.html
  2. Predmetna komisija Amalija Žakelj …[et al]. (2011). Učni načrt. Program osnovna šola. Matematika. Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Primjeri dobre prakse i označen sa , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.