Proces učenja čitanja

lucija ademoski

Lucija Ademoski

Sažetak

U članku se govori o procesu učenja čitanja kojemu je cilj da učenik tijekom osnovnoškolskog obrazovanja što brže razumije tekst. Opisane su najčešće teškoće s kojima se učenici susreću i vježbe koje im u takvim slučajevima mogu mnogo pomoći. Predstavljena su i pomagala za čitanje te važnost uporabe odgovarajućeg gradiva u ostvarivanju željenog cilja.

Ključne riječi: čitanje, učenje čitanja, teškoće u čitanju, vježbe čitanja

Uvod

Čitanje je temeljna čovjekova vještina koja mu je potrebna i koju on koristi cijeli svoj život. Kao osnovni element informacijske pismenosti, neodvojivo je povezano s učenjem. „Mogućnost učenja čitanja /…/ još i više se naglašava u osnovnoj školi, kao jedinoj obveznoj obrazovnoj ustanovi. Zato je njen rad u području opismenjavanja i učenja čitanja još važniji, jer svima daje osnovna znanja i vještine u opsegu koji i one učenike koji ne nastavljaju formalno obrazovanje, čini sposobnima ovu vještinu razvijati i upotrebljavati za različite oblike obrazovanja.“ (Novljan, 1997: 76) „Čitanje nije samostalna aktivnost, već nadogradnja govora odnosno govora povezanog s prepoznavanjem i razumijevanjem grafičkog, vizualnog zapisa riječi, kod čega svaki znak predstavlja jedan glas /…/. Kako bi mozak mogao naučiti čitati, najprije mora svladati govor, zato često opažamo da djeca koja ranije počnu govoriti i lijepo se izražavaju, počnu i ranije s lakoćom čitati.“ (Kako otroka naučiti brati?, 2018.)

Učenje čitanja ne započinje tek upoznavanjem pojedinačnih slova u školi, već mnogo ranije. Uloga roditelja u ranom djetinjstvu pri tom je iznimno važna. Svojim pozitivnim i nadahnjujućim pristupom pisanoj riječi, djetetu čitalačke dobi, oni su najveći uzor na njegovu putu razvoja u samostalnog čitatelja. Dijete se rano upoznaje s riječima, slovima i glasovima i time usvaja svoje prve važne čitalačke korake.

Početci čitanja u školi

Čitanje je osnovno sredstvo za učenje. Neka djeca čitati nauče i prije nego krenu u školu. Većina, kako bi dosegla primjereni stupanj zrelosti za sudjelovanje u procesu učenja čitanja, pričeka školske klupe jer to nije lagan zadatak i potrebno mu je posvetiti mnogo vježbe i upornosti. Čitanje je djeci napor koji pokušavaju izbjeći i radije se odlučuju za igranje. Ali zajedničkim snagama postiže se najviše, zato čitanju treba pristupiti na primjeren način, korak po korak.

„Čitanje je proces koji neki učenici usvoje brzo, dok je drugima za to potrebno više vremena. Brojni su čimbenici koji utječu na čitanje i oni ovise o zrelosti djeteta te vanjskim utjecajima. Vrlo važan čimbenik koji odlučuje kako će brzo neko dijete usvojiti proces čitanja su njegove vizualne i zvukovne spoznaje, razlikovanje zvukovno sličnih glasova i vizualno sličnih slova. Učinkovitost pokretanja očiju i odgovarajuća širina područja čitanja pridonose uspješnom i brzom čitanju.“ (Lavrenčič i Bavčar, 2001a: 3)

Usvajanju vještine čitanja u početnoj se fazi posvećuje mnogo svakodnevne vježbe. Na početku djeca uče i prepoznaju pojedinačna slova i uče kako ih povezati u slogove. Više slogova povezuju u riječi, a riječi u tekst. U početnom razdoblju, kad djeca čitaju naglas, njihovo dobro vizualno i zvukovno opažanje od presudne je važnosti. Djeca slova razvrstavaju po obliku, prepoznaju glasove koji pripadaju različitim slovima i međusobno ih razlikuju.

„Kad dijete počne čitati njegov je cilj automatizacija čitanja i stjecanje brzine te razumijevanje onoga što je pročitalo. Što brže postigne taj cilj to će mu brže čitanje postati sredstvo za učenje. /…/ Sva djeca ne mogu čitanje automatizirati u jednakom razdoblju.“ (Lavrenčič i Bavčar, 2001a: 4) Ako čitanje ne postane automatsko dovoljno rano, učenicima ono predstavlja veliku prepreku na njihovom putu obrazovanja i brže realizacije postavljenih ciljeva.

Najčešće teškoće koje se javljaju prilikom čitanja povezane su sa slabim vizualnim i zvukovnim razumijevanjem koje se demonstrira kao:

  • „teškoće u prepoznavanju glasova u riječima,
  • teškoće s pravilnim redoslijedom glasova i slova u riječima,
  • teškoće u prepoznavanju i slaganju rima,
  • zamjena, ispuštanje, dodavanje slova,
  • teškoće u izgovaranju višesložnih riječi,
  • slaba razina prepoznavanja riječi, posebice nepoznatih riječi,
  • čitanje je uobičajeno polagano, zapinje i neujednačenog je ritma,
  • otpor prema čitanju“. (Vodnik za starše otrok s težavami pri branju in pisanju, b. d.)

Vježbe čitanja

Za uklanjanje ovakvih teškoća djeci su vrlo korisne neke od vježbi prikazanih u nastavku; one ih pripremaju za čitanje i pomažu im u prvim koracima na putu do postizanja odgovarajuće brzine i razumijevanja pročitanog sadržaja. Sve su vježbe simetrično osmišljene i namijenjene učenicima od šeste do devete godine života. Opsežnije su prikazane u četiri radne bilježnice kompleta za učenika „Žarek v besedi”. (Lavrenčič i Bavčar, 2001b)

Igra očiju

  • vježbe za razvijanje i trening gibanja očiju,
  • vježbe za proširenje područja čitanja,
  • vježbe za raspoređivanje ilustracija i riječi na stranici.

Učenika navikavaju na fiksiranje i zadržavanje pogleda na jednoj točki i pomicanje s jedne točke na drugu, što je vrlo važna vještina kod čitanja. Navikavaju ga na razvijanje orijentacije i opažanje sadržaja cijele stranice, kako bi se upoznao sa strukturom teksta te mogao brzo i pregledno sam sastavljati stranice i bilježnice.

Slika 1.Slika 2.Slika 3.Slika 4.
Slike 1., 2., 3., 4. Primjeri zadataka

Glas, slog, riječ

  • vježbe za vezano čitanje,
  • vježbe za razvijanje sposobnosti praćenja redoslijeda znakova, slova, slogova, riječi, redaka i poglavlja.

Učeniku pomažu zvučno razlikovati glasove i riječi, što mu olakšava početno vezano čitanje.

Slika 5.Slika 6.Slika 7.
Slike 5., 6., 7. Primjeri zadataka

Tako su slična

  • vježbe koje djetetu pomažu usvojiti vještinu razlikovanja oblika, odnosno, prepoznati smjer sličnih slova: „e” i „a”, „d” i „b”, „m” i „n”.

Učenik brže napreduje u postizanju brzine čitanja.

Slika 8.Slika 9.Slika 10.Slika 11.
Slike 8., 9., 10., 11. Primjeri zadataka

Riječi su blago

  • vježbe za razvijanje vremenske orijentacije,
  • vježbe za razumijevanje pročitanog sadržaja.

Namijenjene su učenicima koji imaju teškoće s tehnikom čitanja. Pomažu im u stjecanju brzine čitanja i potpunom razumijevanju pročitanog sadržaja.

Slika 12.Slika 13.Slika 14.
Slike 12., 13., 14. Primjeri zadataka

Pomagala i primjerena gradiva za čitanje

Slika 15. Obojena ravnala za čitanjeNa putu usvajanje vještine čitanja većini djece pomažu njihovi prsti, obojena ravnala za čitanje i kartončići koji im olakšavaju praćenje teksta.

Slika 15. Obojena ravnala za čitanje

 

U učenju čitanja pomažu im i posebno pripremljeni listići za čitanje i šareni listići za čitanje povezani u blok, na kojima se djeca susreću sa svakom rečenicom posebno, a ponekad su im dodane i sličice. Pomažu im i igre riječi, brojalice i pjesmice koje ih pozivaju u čudesan svijet slova. Kako bismo ih poticali na čitanje, nudimo im kraće, zanimljive i likovno obogaćene sadržaje koji bude njihovo zanimanje. To su jednostavne slikovnice s malo teksta i bSlika 16. Šareni blokovi za čitanjeogate ilustracijama, uvijek dobro došli stripovi i dječji časopisi koji nude obilje zabave u rješavanju raznovrsnih zadataka. U razdoblju početnog opismenjavanja vrlo korisno pomagalo su i tekstovi sa sličicama („slikopisi”), koji svojom kombinacijom riječi i sličica u tekstu nude zanimljiv pristup učenju čitanja i djecu potiču na aktivno sudjelovanje u čitanju. Radi se o slikovnicama s jednostavnim, kratkim odlomcima, obično napisanim velikih tiskanim slovima, u kojima sličice u tekstu zamjenjuju pojedinačne riječi i djecu motiviraju na čitanje teksta do kraja.

SSlika 17. Slikopislika 16. Šareni blokovi za čitanje

Djeca trebaju čitati pomalo svaki dan. Za čitanje vrijedi zlatno pravilo, 10-15 minuta na dan. Tako će najbolje primijetiti napredak, veseliti se čitanju i dobiti volju za nastavak.

Slika 17. Slikopis

Zaključak

Konačni cilj učenja čitanja je automatizirano odnosno tečno čitanje s razumijevanjem. Za postizanje tog cilja djeca moraju proći dugi put koji je vrijedan svakog uloženog truda. Svladavanjem vještine čitanja lakše će usvojiti osnove učenja, oblikovati vlastiti pogled na svijet i moći kritički suditi o brojnim informacijama koje im donosi suvremeni svijet.

Literatura

  1. Kako otroka naučiti brati? (2018.). Preuzeto 10. 2. 2019.
  2. Kokalj, J. (b. d.). Kako otroku pomagati pri branju. Preuzeto 9. 2. 2019.
  3. Lavrenčič, A. in Bavčar, H. (2001a). Žarek v besedi: priročnik za učitelje. Nova Gorica: Educa.
  4. Lavrenčič, A. in Bavčar, H. (2001b). Učni komplet delovnih zvezkov Žarek v besedi 1-4. Nova Gorica: Educa.
  5. Novljan, S. (1997.). Šolska knjižnica osnovne šole in prenova kurikuluma. V Pouk branja z vidika prenove: strokovno posvetovanje Bralnega društva Slovenije, 12. in 13. septembra 1996 (str. 75-83). Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
  6. Vodnik za starše otrok s težavami pri branju in pisanju. (b. d.) Preuzeto 9. 2. 2019.

Fotografije

Osobni arhiv Lucije Ademoski, Učni komplet delovnih zvezkov Žarek v besedi 1-4. (2001.) i https://www.google.si

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Primjeri dobre prakse i označen sa , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.