Očuvanje kulturne baštine u školi

andreja_masten

Andreja Masten

Sažetak

S projektom Očuvanje kulturne baštine u školi sam predstavljanjem kurenta kao maske naše okoline, pratila cilj očuvanja vjerovanja, običaja i tradicije naših predaka. Projekt je proveden izrađivačem opreme za kurenta, upoznavanjem s poviješću kurenta i njegovog značenja danas. U nastavku, učenici su sami izradili kurent masku od materijala koje su imali kod kuće. Kroz kreativni proces izrade maske učenici su naučili povijesno značenje lika, potvrdili nužnost grupnog rada, što se odrazilo na zadovoljstvo i entuzijazam učenika, te pozitivnu energiju.

Ključne riječi: projektna studija kurent, kulturna baština, oprema kurenta, poklade

1. Uvod

Kurent je oduvijek poticao ljudsku maštu, bilo znanstvenog istraživanja, likovne ili književne umjetnosti. Potječe s relativno malog područja u središtu Ptujskog polja s centrom u Markovcima.

U Osnovnoj školi Gorišnica, gdje podučavam, vrijeme poklade je nešto posebno, isto vrijedi i za cijelo Ptujsko i Dravsko polje te Haloze. Tu je također sačuvana većina pokladnih maski. Glavna pokladna manifestacija s karnevalom na Ptuju je već više od pola stoljeća najveća takva manifestacija u Sloveniji.

Ti su događaji bliski učenicima našeg okruženja. Kurent je vrijedna tradicija, odnosno kulturna baština, koja je također uključena u UNESCO-ov popis kao nematerijalna kulturna baština čovječanstva.

2. Projektni rad

Kako bismo skrenuli pozornost na tu činjenicu, odlučili smo se u 3. razredu za projektno-nastavni rad na temu očuvanja kulturne baštine u školi. U projektnom radu učenici stječu mnoga znanja i iskustva, razvijaju svoje vještine, a sam način rada potiče uspješan društveni i emocionalni razvoj djece. Rad se temelji na iskustvenom učenju, gdje učenici samostalno rade i suoblikuju radni proces s indirektnim usmjeravanjem i poticanjem nastavnika. Važna je također sama suradnja među učenicima, budući da se sa suradnjom razmjenjuju znanja, iskustva o zakonima rada u skupini i tako jedni od drugih mnogo nauče.

2.1. Posjeta obrtnika

U razredu nas je posjetio obrtnik koji se bavi izradom kostima za kurente. Učenicima se predstavio u svojoj kurentskoj opremi, što je izazvalo njihovo veliko zanimanje i te su mu postavili mnoga pitanja. Učenici su željeli, da saznaju:

  • Koliko je teška kurentova oprava?
  • Ko može, da nosi opravu kurenta?
  • Koji material se koristi za izradu opreme-kostima kurenta?
  • Kakav je proces i tehnika izrade maske?
  • Htjeli su saznati karakteristiku kurenta nekada i danas?

Obrtnik je učenicima predstavio svaki dio odjeće i praktično im pokazao, kako se pravi kurentova maska. Upoznao ih je, da se nekada smatralo da kurentovu odjeću može obući samo neoženjeni momak, dok danas svatko može biti kurent, mogu biti djeca kao i žene.

2.2. Učenici kurenti

U razredu imamo učenike, koji su kurenti. Oni su se predstavili ostalim učenicima u kostimima i podijelili svoje osjećaje o tome, kako je kada se stavi maska kurenta, šta rade kao kurenti, kako djeluju u društvu kurenta, tko jih prati. Gotovo svi učenici u razredu željeli su staviti kurentovu masku, kostim i zvono, pomaziti ježinku i skočiti kao pravi kurent.

2.3. Izrada maske od papirnate vrećice

Učenici su od kuće donijeli deblju papirnu vrećicu, koju su mogli staviti na glavu. Prvo su izrezali rupe za oči i usta. Zatim su od krep papira izrezali veće trake kvadratnog oblika u bež, žućkastoj ili smeđoj boji, što je predstavljalo ovčje krzno od kojeg je izrađena prava kurentova maska. Trake su zalijepili preko cijele površine vrećice s obje strane. Nos i jezik su posebno izradili od tvrdog crvenog papira i zalijepili na masku. Na podlogu jezika, od bijelog papira su kao ukras nalijepili četverokutove. Od tvrđeg bijelog papira oblikovali su 20190213_120442oči koje su zalijepili oko otvora za oči. Iz rafije su napravili kurentove brkove, a bijeli grah zalijepili su na jezik kurenta. Sastavne dijelove lica su zalijepili na prednju stranu vreće. Oni koji su uzeli za »model« haloškog kurenta napravili su iz tvrđeg crnog ili bijelog kartona kurentske rogove i pričvrstili ih za rubove gornjeg dijela maske. Za kurenta s Ptujskog i Dravskog polja, učenici su umjesto rogova na bočnim stranama zalijepili guščje perje koje su donijeli od kuće.

20190213_12365820190214_090302

3. Zaključak

U provedbi projekta učenici su stekli mnogo novih znanja i iskustava. Bili su oduševljeni posjetom profesionalnog izrađivača opreme za kurenta. Upoznali su se s karakteristikama kurenta, njegovom ulogom u povijesti nekada i danas, te se susreli s pojmom “kulturne baštine” i razvili pozitivan odnos u smislu njezinog očuvanja. Izradili su vlastiti proizvod pri čemu su razvijali ručne vještine, maštu i osjećaj za estetiku, navikavali su se na pripremu, uređenje i čišćenje radnog prostora, povezivali su dijelove u cjelinu i aktivno se uključivali u rad i sudjelovanje u skupini. Prilikom izrade maske bili su kreativni, radni, među njima je vladala stalna suradnja, koja je potvrdila potrebu za timskim radom, osjećalo se zadovoljstvo učenika i pozitivna energija.

Projekt smo završili vlastitim maskama i zaplesali ples kurenta u učionici.

Slika 4

4. Literatura

  1. Brence Andrej (2006), Muzejske zbirke na ptujskom gradu, Regionalni muzej Ptuj
  2. Gačnik Aleš (2000), Snaga tradicije kurentovanja i karneval na Ptuju, ZRS Bistra Ptuj Lala, Giz Poetovio Vivat
  3. Kuret Niko (1984), Maske slovenskih regija; Znanstveni istraživački centar SAZU, Institut za slovensku etnologiju
  4. Novak H. (1990): Projektno nastavni rad, drugačiji put do znanja. Ljubljana: Državna naklada Slovenije.
  5. Kos Rada (2017), Prostočasnik e-zima
  6. Remec Miha, Mrtvi kurent (1960), Ljubljana, Prosvjetni servis

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Projekti i označen sa , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.