Međunarodna suradnja u školama

damjana_marn

Damjana Marn

Sažetak

Današnje razdoblje snažne globalizacije usmjereno je na niz proširenja, promjena i inovacija. Tako je i obrazovanje podložno stalnim obnovama i promjenama. Učenicima se nude mogućnosti koje nisu primljene u prošlosti. Sama lekcija nudi inovacije i napredak u obrazovnoj tehnologiji, odnosima i znanju. Među ponuđenim dodatnim aktivnostima sve je češća mogućnost sudjelovanja u međunarodnim projektima, učenje stranih jezika i sudjelovanje u međunarodnim razmjenama. Sve je to sve manje domena samo u sveučilišnim i srednjoškolskim krugovima, jasno je da međunarodna suradnja i razmjene danas nisu rijetkost ni u području osnovnog obrazovanja. Višegodišnja međunarodna suradnja škola u programima Europske zajednice već je donijela određene promjene i učinke na pojedince i sve uključene organizacije. U posljednje vrijeme prvenstveno je da slovenski školski sustav usvoji filozofiju komparativnog pogleda na sve ključne međunarodne ciljeve, pokrete i procese u području obrazovanja, što je potkrijepljeno usporedivim metodološkim pristupima u statistici, analitiki i istraživanju. Anketa daje pregled stanja na području međunarodne suradnje između slovenskih osnovnih škola i pruža polaznu točku za moguća poboljšanja na ovom području.

Ključne riječi: međunarodna suradnja, obrazovanje, globalizacija, razmjena.

1. Uvod

Kao profesor razrednog odgoja već dugi niz godina radim u školama, ali sam također iznimno zainteresirana za područje međunarodne suradnje, pa sam nekako pokušala kombinirati ta dva interesa u proučavanju magistarskog rada pod naslovom “Međunarodna suradnja u obrazovanju”, koji se bavi područjem međunarodne suradnje, s naglaskom na polje obrazovanja.

Škola je za sve nas osjetljiva i važna tema, jer sve nas dodiruje kao obvezni dio našeg života. Daje nama znanje na kojem se temelji sav ljudski napredak. U vrijeme globalizacije, međunarodna suradnja je još važnija, kao što je zapisao Novak (NOVAK, B. 2006b, Snaga društva i školska transformacija. Pedagoški zavod, Ljubljana, 2006), to je globalni fenomen i za sve nas neosporna sudbina svijeta kaže Bauman (BAUMAN, Z. Globalizacija: Ljudske posljedice, Polity, London, 1998).

Prilikom pregleda dosadašnjih istraživanja u ovom području, otkrila sam, da je ova tematika štedljivo istražena, osobito na području međunarodnih razmjena u osnovnim školama, ali je jasno da te razmjene postoje, pa sam odlučila detaljnije ih istražiti i uvesti.

Zašto sam se usredotočila na Comenius? Budući da je ovo jedini LLP (cjeloživotno učenje) program koji financira EU, on je također jedini omogućio međunarodnu suradnju između osnovnih škola.

Program Comenius kombinira devet podprograma s različitim ciljevima, ali oni ostvaruju i neke zajedničke ciljeve:

  • Poboljšati kvalitetu i povećati mobilnost među učenicima i mentorima.
  • Poticati učenje stranih jezika.
  • Povećati kvalitetu obuke nastavnika.
  • Poboljšati pedagoške pristupe i školske uprave i vodstva.
  • Ključni ciljevi Comeniusa: poboljšanje kvalitete obrazovanja i jačanje europske dimenzije.

2. Istraživanje

2. 1. Osnovni problemi koje moja studija istraživa i rješava

Rješavala sam osnovne probleme, kojima se moj rad bavio i riješio, postavljanjem sljedeća dva istraživačka pitanja:

  • Je li program Comenius znatno ojačao svijest nastavnika i učenika o važnosti međunarodne suradnje?
  • Da li sudjelovanje u programu Comenius znači obuku nastavnika i studenata za veću kompetenciju na međunarodnoj sceni?

Rezultate sam prikupila analizom dokumentacije, upitnikom, promatranjem i induktivnom i deduktivnom metodom. Procijenila sam situaciju i predložila poboljšanja.

2. 2. Najvažniji nalazi

Ako se usredotočim na istraživačka pitanja, rezultati su sljedeći:

  • Je li program Comenius znatno ojačao svijest nastavnika i učenika o važnosti međunarodne suradnje?

Program je nesporno usmjeren na podizanje svijesti učenika i nastavnika o važnosti međunarodne suradnje. Svi su pokazali izniman interes za suradnju, iskorištavajući putovanje u inozemstvo, uspostavljanje novih međunarodnih kontakata, korištenje suvremenih medija za održavanje međunarodne integracije.

Analiza jasno pokazuje da se povećava svijest o važnosti međunarodne suradnje. Sudionici kroz razne projekte i aktivnosti uče da se bezbrojne važne stvari događaju izvan zidina njihove škole i izvan granica Slovenije. Učenici su svjesni da međunarodna inkluzija također donosi koristi tek kasnije, jer se njihov prostor za obrazovanje povećava.

Nastavnici su, međutim, obogaćeni sviješću da je program Comenius pružio dragocjena iskustva i metode i znanje partnera koji će im uvijek biti od koristi u radu.

Obnovljeni nastavni planovi i programi također sadrže sve više „globalnog“ u svojim ključnim kompetencijama, koje pojedinci trebaju ispuniti i razvijati tijekom svog života, kao i za aktivno građanstvo i zapošljivost.

  • Da li sudjelovanje u programu Comenius znači obuku nastavnika i studenata za veću kompetenciju na međunarodnoj sceni?

Nastavnici ističu da su oni i njihovi učenici zbog sudjelovanje u programu mnogo više:

  • Suvereni, otvoreniji i imaju veću “širinu” u usporedbi s drugima.
  • Osjećaju se sigurnije, jer su svjesni da uspješno komuniciraju i na stranom jeziku, uglavnom engleskom. S obzirom da se to pojavlja u brojnim odgovorima, mislim da je to nastavnicima vrlo važno.
  • Zadovoljni su jer dobivaju samo-afirmaciju i priznanje da rade dobro i ispravno jer također imaju priliku usporediti se s nastavnicima u drugim dijelovima Europe.
  • Razvijaju i svoje organizacijske sposobnosti organizirajući međunarodni događaj s obrazovnim i kulturnim sadržajima, te shvaćaju da u Sloveniji ima puno stvari koje privlače interes u inozemstvu.
  • Pripremajući se za najkvalitetniju prezentaciju naše zemlje, stječu i nova znanja.
  • Mogu dobiti različite informacije putem različitih izvora.
  • Mogu putovati odnosno snači se na putu.
  • Jednostavno se povezuju i otvoreniji su prema strancima i drugačijima.

S obzirom da u mom istraživanju postoji mali broj rezultata, ne mogu generalizirati istraživanje. Svrha mi je bila istražiti svijest o važnosti međunarodne suradnje u području obrazovanja i kompetentnosti sudionika na međunarodnoj sceni te identificirati pozitivne aspekte koje školama donosi projekt Comenius školskog partnerstva. U svakom slučaju, svako istraživanje već otvara područja za daljnja istraživanja.

2. 3. Prijedlozi izvedeni iz obrađene teme

  • Smanjenje administrativnog rada za sudionike.
  • Želja za razmjenom vršnjaka, gdje studenti mogu bolje i bolje povezati i održavati kontakt.
  • Bolja prilika za ulazak u program Comenius, budući da postoji veliki interes za suradnju, a škole se teško mogu svrstati među one koji su na kraju potvrđeni.
  • Manje “turističko” sudjelovanje nekih partnera. Jedan od ispitanika je rekao: “Neke zemlje još uvijek putuju više turističko, ne obavljaju dogovorene zadatke, sudionici ne znaju engleski, pitam se što imaju od toga.”
  • Projekt ne treba voditi kao pojedinac, jer je to preveliko opterećenje za jednog, projektni tim treba biti osnovan u školi. Suradnja nastavnika ima vrlo pozitivne učinke i nakon završetka projekta, posebno u području međupredmetne suradnje, kao i u drugim situacijama.
  • Pokušati iskoristiti mogućnosti obuke putem Centra za mobilnost RS-a i europskih programa obrazovanja i osposobljavanja, jer postoji veliki postotak ispitanika koji vjeruju da su u tom pogledu previše prepušteni sami sebi.
  • Podrška vodstva je iznimno važna, što će svakako pridonijeti većoj prepoznatljivosti same škole i njezine otvorenosti prema okolišu, kao i spremnosti na druge oblike međunarodne suradnje i želje da se ona nastavi. Također, budući da nastavnici pripisuju veću važnost projektu uz potporu i suradnju ravnatelja.

3. Zaključak

Lekcije koje sam stekla iz ankete pokazale su dobru sliku odnosa slovenskih osnovnih škola prema međunarodnoj suradnji. Šire gledano, ova slika je iznimno pozitivna, postoje samo manjine koje bi trebale poboljšanja, prema mojim istraživanjima, samo bi učinkovitiji sustav obuke nastavnika bio potreban za rad u programu Comenius. U svakom slučaju, možemo biti jednoglasni o pozitivnostima pružanja takvog načina obrazovanja učenika više od tradicionalnih lekcija, ali se postavlja pitanje koliko dugo će učitelji biti motivirani bez ikakvog dodatnog poticaja, jer bi ih trebalo nagrađivati ​​i nečim drugim, ne samo vlastitim zadovoljstvom dobrim poslom. Bez sumnje, takvi međunarodni projekti za učitelje veliki su i zahtjevni zadaci. Treba naglasiti da je sve važnije posvetiti više pozornosti međunarodnoj suradnji u obrazovanju, jer ona ne utječe samo na pojedince koji sudjeluju, nego također igra značajnu ulogu u širem, pa čak i više kulturnom, društvenom, socijalnom otvorenošču Europske zajednice. Definitivno ćemo međunarodnom suradnjom već tijekom školskog razdoblja pridonijeti stvaranju nove radne snage koja će biti otvorenija, fleksibilnija, inovativnija, dinamičnija i spremnija za nove izazove.

Literatura

  1. BAUMAN, Z. Globalization: the human consequences. Polity, London, 1998
  2. NOVAK, B. 2006b. Moč družbe in transformacija šole. Pedagoški inštitut, Ljubljana, 2006
  3. COMENIUS: Europe in the classroom. EUROPA Education and training, 9. 11. 2013
  4. EUROPEAN COMMISSION. Education & training, Tempus,9 . 11. 2013

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.