Budni mladi planinari

ivica_padarsic

Ivica Padaršič

Sažetak

Suvremen način nastave trebao bi učiteljima pomagati u stvaranju povoljnih sredina za učenje i vjerodostojnog kontakta s učenicima. Jedino na taj način na svakom koraku možemo kod učenika tražiti budnost. To pak znači da su učenici unutarnje budni, sabrani i sposobni za koncentraciju i usredotočenost. Tada učitelj može očekivati dobre rezultate poučavanja. Zbog toga je izvannastavna aktivnost Mladi planinari sa svojim ciljevima i sadržajima te načinom izvođenja jedna od aktivnosti raširenog programa osnovne škole koji osmišljavaju takvo poučavanje.

Ključne riječi: planinari, priroda, učionica, budnost

Uvod

Riječ budnost se je tek zadnjih godina počela upotrebljavati u rječniku učitelja i drugih pedagoških radnika. Dr. Eva Škobalj navodi da o budnosti govorimo kada želimo opisati točno određeno stanje čovjeka. To stanje možemo opisati kao unutrašnju budnost, sabranost i sposobnost koncentracije i usredotočivanja (Škobalj, 2017).

Sa sadržajem rada izvannastavne aktivnosti Mladi planinari, budnost možemo ostvarivati na svakom koraku, na svim kraćim i dužim šetnjama te odmorištima. Hodanjem i planinarenjem se stvaraju uvjeti koji učenicima i njihovim mentorima omogućavaju doživljavanje sadašnjeg trenutka te odmicanje od pritisaka i zahtjeva suvremenog života koji često onemogućavaju takvo doživljavanje.

Uz te aktivnosti učitelj lakše pronalazi iskren kontakt s učenicima/planinarima te stvara povoljne sredine za učenje.

Prije nekoliko godina se na našoj školi organizirala izvannastavna aktivnost Mladi putnici koja je uskoro prerasla u Mlade planinare. Skupina se povezala s Planinarskim društvom Šentjernej. Planinarsko društvo nam osigurava planinarske vodiče, a učestvujemo i na zajedničkim planinarskim izletima.

Brojnost mladih planinara se iz godine u godinu povećava. Iz manje skupine 10 – 15 članova je članstvo naraslo. Prošle školske godine je broj članova narastao na 30, što predstavlja gotovo polovicu učenika na našoj područnoj školi. Čak 12 mladih planinara se ove godine učlanilo i u Planinarsko društvo Šentjernej. Kao mentorica sam vrlo ponosna na činjenicu da se je dosta obitelji, po aktivnom učestvovanju njihovog djeteta na toj izvannastavnoj aktivnosti, počelo baviti pješačenjem tj. planinarenjem u slobodnom vremenu. Upravo to i jest konačni cilj kojeg želimo ostvariti.

Redovnim hodanjem možemo izbjeći česte bolesti suvremenog doba. Coaltre et al.(2010) navode da planine i s njima povezano planinarenje pozitivno utječu i na psihičko zdravlje čovjeka, a prije svega na njegovu predodžbu o samome sebi i samopouzdanje. Naime, na uspješno osvojenom cilju svakoga preplavljuju osjećaji zadovoljstva i veselja pri spoznaji što je sposoban postići svojim vlastitim trudom (Sluga in dr., 2017).

Osim temeljnog cilja aktivnosti – pozitivan odnos do pješačenja kao najdostupnije i najuniverzalnije sportske aktivnosti, jačanje zdravlja i razvoj zdravog životnog stila – s mladim planinarima želimo postići i druge ciljeve.

1. Upoznavanje prirodne i kulturne baštine bliže i dalje okolice/promatranje tragova prošlosti.

U izvedbi poučnog puta Putem naših dvoraca su učenici u okolici naše škole posjetili sva četiri kamena svjedoka naše prošlosti, četiri još sačuvana dvorca: Gracarjev turn, Prežek, Volavče i Vrhovo. Put ih je odveo u daleku prošlost gdje su uz te važne povijesne spomenike saznali neke važne povijesne činjenice o svojem kraju u prošlosti. Pred vratima tajnovitog Gracarjevog turna su se u davnoj prošlosti zaustavili Turci, a prije više od jednog stoljeća je pisac Janez Trdina tu zamislio svoje Bajke i pripovijesti o Gorjancima. Na Vrhovom se je pak u dvorskoj kapelici oženio Janez Vajkard Valvazor. To su samo djelići povijesti koju su učenici upoznali.

Slika 1Slika 2
Slika 1. Gracarjev turn                           Slika 2. Vrhovo

2. Upoznavanje važnijih vodenih izvora i njihovih karakteristika

Učenici uz vodotoke postaju svjesni značenja čistih prirodnih izvora te odgovornog postupanja s pitkom vodom.

Slika 3Slika 4
Slika 3. Pendirjevka          Slika 4. Ob izvoru Topličnika

Slika 5Učenici saznaju kako čovjek iskorištava snagu vode te time doprinosi očuvanju okoliša tj. izboru okolišu manje škodljivog dobivanja električne energije.

Slika 5. Pohod uz Savu

3. Upoznavanje elemenata prirodne baštine /endemi. Na našim pohodima upoznajemo i raslinje te ljekovito bilje i njegovu upotrebu. Već smo upoznali nebrojene ljekovite biljke poput arnike, majčine dušice, plućnjaka, puzave petoprste… I naš planinarski vodič koji nas često prati je dobar poznavatelj ljekovitog bilja te nam ih u prirodi često pokazuje. Imamo i priliku zasladiti se šumskim plodovima poput jagoda, borovnica, kestena…

Posebice smo ponosni na to da smo u prirodi imali mogućnost promatrati zaštićene biljke koje su značajne za određeno područje – endeme. Pri usponu na Boč smo vidjeli veliku sasu, na Lovrencu nas je u travnju očarala svištara, a na Bohoru in na našim Gorjancima nas je očarao kranjski ljiljan.

Endemi koje smo upoznali:

Slika 6Slika 7
Slika 6. Velika sasa                        Slika 7. Svištara

4. Upoznavanje književnog svijeta po putovima pisca Janeza Trdine na pohodima po Trdinovim putovima.

Slika 8Slika 9
Slika 8. Na Gorjance                        Slika 9. Kod Miklavža

5. Suradnja s roditeljima je vrlo važna pri organizaciji nekih planinarskih izleta. Prisutnost roditelja bila je nezamjenjiva na pohodima na visoke planine gdje smo aktivnosti izveli u sudjelovanju s Planinarskim društvom Šentjernej. Time smo potaknuli zanimanje roditelja Slika 10za tjelesni i motorni razvoj njihove djece te obiteljima omogućili kvalitetno proživljavanje zajedničkog slobodnog vremena. Neki roditelji su se aktivno uključili u pješačenje, a roditelji koji su planinarski vodiči su s nama sudjelovali u više navrata te nam omogućili stručno vođenje (Golica, Kum, Bohor, Boč…).

Slika 10. Pohod na Golicu Slika 11. Boč

6. Učenje u prirodi je učenje u učionici na otvorenom. Učenice i učenici neposredno pridobivaju znanje iskustvom u vanjskom okolišu. Učionicom u prirodi možemo mnogo doprinijeti djetetovu osjećaju i razumijevanju za zaštitu okoliša, društveno odgovornost te mu istovremeno pomažemo do cjelovitog razvoja njegove vlastite (Šetina, 2013).

Slika 12Slika 13
Slika 12. Uz info ploču Prirodna baština     Slika 13. Na Klevevž

7. Briga za sigurnost. Prije svakog pohoda zajedno pregledamo plan puta, trajanje te se posebno posvetimo opasnim mjestima. Poseban naglasak je na odgovarajućoj planinarskoj opremi koja uključuje: cipele za planinarenje, odjeća odgovarajuća godišnjem dobu i vremenskim prilikama, u ruksaku ne smije nedostajati rezervna odjeća, laki obrok, piće te knjižica Mladi planinar. Mentor se uvijek mora pobrinuti i za prvu pomoć, adrese tj. telefonske brojeve roditelja.

Zaključak

Učenici se osposobljavaju za samostalno planinarenje u kasnijim starosnim razdobljima te razvijaju zdrave životne navike. Uz zajedničko druženje, utvrđuju prijateljske veze, međusobno poštovanje te na zajedničkim doživljajima osjećaju povezanost sa skupinom i pripadnost.

Oblikuju pristojan i kulturan odnos do okoliša i prirode kao posebne vrijednosti. Okolišu i prirodi zapravo dugujemo sve i moramo se brinuti – vrijeme je da zaista postanemo budni, a naša izvannastavna aktivnost Mladi planinari nam to omogućava.

Literatura

  1. Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športa
  2. Sluga in drugi (2017): Planinski športni dnevi….v DIDACTICA SLOVENICA pedagoška obzorja 2017 št. 1, Novo mesto, 2017
  3. Šetina, Tina: Učilnica v naravi, Biotehniški center Naklo, Zbornik referatov, 2013
  4. Škobalj, Eva: Čuječnost in vzgoja, Ekološko-kulturno društvo za boljši svet, 2017

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.