Smanjimo količinu otpada uz STEM

igor_pangrcic

Igor Pangrčič

U okviru projekta ERASMUS+, proveli smo 5 nastavnih sati tijekom Tehničkog dana intenzivno se baveći STEM područjem. Koristili smo 5Е model „Engineering Design Cycle“. Unutar tog modela, učenici produbljuju razumijevanje problema koristeći različite koncepte, praksu i odnose.

 

imageSlika 1. https://sites.google.com/site/eec344krystal/engineering-design-process-group-work

Učenici su tražili odgovore na sljedeća pitanja: utapamo li se u otpadu? Koliko otpada skupimo svaki dan? Kako smanjiti količinu otpada? Kako riješiti rastući problem stvaranja „otpadnih otoka“ u oceanima? Kako živjeti bez plastičnog otpada?

Nakon uvodne motivacije, učenici su iznijeli svoje znanje o općim problemima koji se tiču onečišćenja okoliša. Naveli su tornada, tajfune, tuču i klizišta. Znaju za širenje ozonskog omotača, kontaminaciju voda i velike količine otpada u moru koja dolazi od grčke obale imageprema našoj. U Hrvatskoj su učenici već svjesni tog problema i za vrijeme odmora skupljaju otpad. Jedan učenik naveo je kako je na Tajlandu uginuo kit zbog konzumacije 80 plastičnih vrećica koje su težile 8 kila, kao i da Tajland ima i najveću potrošnju plastičnih vrećica u svijetu.

Slika 2. https://www.dnevnik.si/1042824352

Nakon gledanja videa na YouTubeu o tri „otpadna otoka“ nastalih u oceanu (https://www.youtube.com/watch?v=bMncyN_C-pQ&t=7s), slijede koraci u nastavi STEM treninga:

1. korak (ASK) – pitanja kojih se nasumično sjetite. Učenici su na satu tehničke kulture koristili metodu brainstorminga (razmjena ideja i mišljenja s ciljem iznalaženja novih ideja) i postavljali sljedeća pitanja: Kako smanjiti količinu otpada? Kako smanjiti korištenje plastike? Mogu li se uzgojiti životinje koje bi uništavale plastiku? Kako spriječiti izumiranje životinja? Kako zaštititi životinje od konzumacije plastike? Kako živjeti bez plastike (hrana u dućanu)? Možemo li imati pernice bez plastike (alternativa; tkane pernice)?

2. korak (IMAGINE) – prijedlozi i ideje za rješavanje problema. Učenici su ustvrdili kako bi bilo lakše riješiti ovaj problem ako bi znali točnu količinu otpada svakog domaćinstva. Nakon razgovora, odlučili smo idućih deset dana bilježiti količinu otpada u svojim domovima. Predložili su i recikliranje prikupljenog komunalnog otpada te najavili kako će o ideji nekorištenja plastike izvijestiti i druge učenike, roditelje i nastavnike.

3. korak (PLAN) – plan (kako mjeriti dnevnu količinu otpada prikupljenu u domaćinstvu i općini?) Zajedno smo osmislili tablicu u kojoj ćemo deset dana bilježiti broj prikupljenog otpada. Od 20. rujna do 30. rujna 2018. godine, učenici su u tablicu zapisivali sveukupnu količinu otpada, a dogovorili su i koju vrstu otpada će prikupljati te u kojoj količini (pojedinačan broj).

4. korak (CREATE) – tijekom Tehničkog dana, učenici su na karo papiru nacrtali stupčasti dijagram za desetodnevno prikupljanje otpada. Nakon toga su sve podatke pretipkali u unaprijed definiranu Excel tablicu te i njoj dodali stupčasti dijagram. Pokušali su pronaći način za brže dobivanje rezultata. Iznijeli su svoje prijedloge o mogućnosti izračuna nakon prikupljenih podataka. Dopunili su postojeće tablice s idejama:

  • računati prosjek,
  • ispisati minimalnu i maksimalnu vrijednost,
  • računati količine prikupljenih komada u jednom mjesecu i
  • izračunati broj prikupljenih komada u godini dana.

Slijedi pitanje o tome kako izračunati količinu prikupljenog otpada u cijeloj općini (oko 1001 kućanstvo). Od deset nasumično odabranih učenika, u svoju Excel tablicu unio sam ukupne podatke za njihovih deset obitelji. Poslije smo izračunali količinu prikupljenog otpada u općini Škocjan (Slovenija) za 10 dana, jedan mjesec i jednu godinu.

Učenici su sudjelovali na trima radionicama. Na prvoj su radionici izradili kubični metar od papira i plastičnih boca. Jedan učenik izračunao je broj komada papira i plastičnih boca u 1 m3. Zatim smo izračunali koliko kubika otpada prosječno skupimo u godinu dana. Pripremili smo izložbu dizajniranih tablica i grafikona u školskom hodniku. Podatke dobivene u kućanstvima i izražene u kubicima usporedili simagemo s podacima iz video isječka o „otpadnim otocima“ u oceanima. Na drugoj radionici, učenici su izradili plakate s motivacijskim porukama kako bi podigli svijest o nastaloj situaciji i dali su konkretne mjere za smanjenje volumena otpada u kućanstvima. U trećoj su radionici reciklirali prikupljeni otpad.

Slika 3. Učenici u multimedijalnoj učionici

5. korak (IMPROVE) – na kraju Tehničkog dana, učenici su ispunili upitnik sa sljedećim pitanjima:

Ocijeni provedbu pojedinih dijelova Tehničkoga dana od 1 do 5. Što znači znak ? Što je recikliranje? Koja se vrsta otpada može reciklirati? Koja se vrsta otpada odvaja u školama? Odvajate li otpad kod kuće? Tko u vašoj obitelji inicira odvajanje otpada? Koliko „plastičnih otoka“ pliva u oceanima? Što saznajemo iz podataka koje smo preračunavali tijekom Tehničkog dana? Kako možemo smanjiti kućansku upotrebu plastike i drugih otpadnih ambalaža? Kakav je današnji odnos između količine ribe i količine otpada u oceanima? Kakva su predviđanja omjera količine ribe i otpada u oceanima do 2050. godine? Koji motivacijski slogan ti je ostao u sjećanju? Nabroji barem tri proizvoda od prikupljenog otpada koji se mogu ponovno upotrijebiti? Koje zemlje su najveći proizvođači plastike u svijetu? Što se ti sviđalo na Tehničkom danu i što si novo naučio? Jesi li spreman nešto promijeniti u svom životu kako bi smanjio potrošnju plastike? Što? Pišite prijedloge ili ideje.

Zaključak

Uslijedila je analiza ankete i razgovor o rezultatima na satu tehničke kulture. Učenici su bili vrlo zadovoljni provedbom Tehničkog dana jer su umjesto klasične nastave koristili različite metode i pristupe u rješavanju problema. Svima je poznat koncept reciklaže i odlaganja otpada u školi i svi razdvajaju otpad kod kuće. Inicijatori odvojenog prikupljanja otpada u obitelji su roditelji. Svi znaju kako količina otpada raste naspram količine ribe te da je za 2050. godinu predviđeno kako će količina otpada u oceanima biti jednaka količini ribe. Azijske zemlje su najveći zagađivači, a predvodi ih Kina. Učenici kažu da su saznali mnogo novih podataka i shvatili kako su i oni također odgovorni za smanjenje količine plastičnog otpada u vlastitom kućanstvu.

Literatura

  1. https://www.eie.org/overview/engineering-design-process
  2. https://www.nap.edu/read/18290/chapter/15
  3. https://ceeo.tufts.edu/documents/conferences/2010kwkccwljcrmbim.pdf
  4. https://www.iteea.org/File.aspx?id=87312&v=1ec40a5c

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Projekti i označen sa , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.