Idemo se igrati

aleksandra_ceh

Aleksandra Čeh

Sažetak

Istraživački je zadatak zasnovan na starim zaboravljenim igrama, igrama naših baka i clip_image002djedova. Zanimalo nas je, koje su se igre održale do danas a koje su zaboravljene. Krenuli smo od usmene predaje naših starih. Stare zaboravljene igre smo predstavili i našim najmlađima u školi, jer kroz igru upoznajemo i sebe i druge, širimo našu maštu, rješavamo sukobe, oslobađamo bijes i razvijamo naše vještine i osjetila. Zanimao nas je njihov odgovor jer je računalna tehnologija u prvom planu. Djeca se danas premalo kreću, zato nam je bio cilj, djeci približiti stare motoričke igre. Računalne igrice i sva plastična krama ne mogu zamjeniti iskustvo stečeno igrom na otvorenom sa svojim vršnjacima. Naučili smo nove, odnosno stare igre koje su danas već sasvim zaboravljene.

Važno nam je da se na takve stvari ne zaboravlja, da se zapišu jer su one dio naših predaka, našeg mjesta i naše kulturne baštine. Istraživanjem smo pronašli igre koje su igrali naši djedovi i naši roditelji, koje su otišle u zaborav a sretni smo da se i danas igraju.

Uvod

Možete si zamisliti život bez igre?

clip_image004Naravno da ne, jer igra djetetu predstavlja aktivno i zanimljivo trošenje njegovog vremena. Igra je slobodna, spontana i kreativna aktivnost. U igri djete uživa i zadovoljno je. Budući da sama igra, na umu imamo igre s vršnjacima, s prijateljima, nudi takvo zadovoljstvo, odlučili smo da dio tog užitka, kojeg su u to vrijeme osjetili naši djedovi i bake kao i naši roditelji prenesemo na mlađu generaciju, na I. trijadu.

Slika 1. Igra: Ljubljana – Zagreb – Beograd

Predpostavili smo da djeca I. trijade OŠ Markovci ne poznaju mnogo igara iz starog vremena, jer dominantnost računalne tehnologije onemogućuje igranje s vršnjacima, clip_image006osobito na otvorenom, u prirodi. Djeca su sve više na tabletima i mobilnim telefonima, sve manje se druže i igraju jedni s drugima. Ove stare motoričke igre padaju u zaborav, zato smo prikupili neke zanimljive igre i predstavili ih djeci i objasnili im pravila igre. Kada smo počeli igrati, njihova srca su zaigrala, svako djete je bilo motivirano i nasmijano. Na kraju su nam i sami rekli, da je takva igra mnogo bolja i zanimljivija od onih kojih se igraju kod kuće.

Slika 2. Igra – Tiča vaga

KLJUČNE RIJEČI: igra, igračke, zaboravljene igre, djedovi i bake, roditelji, suradnja

Istraživački rad bio je podijeljen u dva dijela. U prvom dijelu smo istraživali zaboravljene igre, osobito motoričke igre, jer smo mišljenja da se današnja djeca premalo kreću i premalo igraju u skupinama u smislu jednostavne, tj.slobodne igre. Te informacije su dobivene anketom, koja je bila namijenjena našim bakama i djedovima kao i našimclip_image008 roditeljima. Pitanjima smo također “bombardirali” i naše djelatnike iz OŠ Markovci (učitelje, spremačice, tajništvo…) i zapisivali odgovore. Do nekih podataka smo došli iz knjiga i interneta. Na temelju podataka koje smo dobili, zapisali smo i opisali stare igre. Drugi dio istraživačkog rada je konkretno utemeljen na radu s učenicima I. trijade, gdje smo zajedno proučavali pravila igre i zajedno ih igrali.

Slika 3. Igra – Elektrika

Cilj našeg istraživačkog zadatka je bio istražiti nepoznate igre i njihovu važnost za naš razvoj. Pokušali smo oživjeti život naših baka i djedova i istodobno potaknuti interes za takve igre, koje su se odnosile na društvenost, prirodu i skromnost.

Naši ciljevi su već jasno definirani. I to su:

  • Promicati međugeneracijsku suradnju učenika OŠ Markovci,
  • Razvijati suradničko učenje i divirgentno razmišljanje u igri s nestrukturiranim materijalom,
  • Istražiti kako se igra promijenila tijekom vremena,
  • Promicati kreativnost, međuljudske odnose, govor,
  • Upoznavanje novih tj, starih igara i uživanje u njima.

Koristili smo sljedeće metode rada:

  • Razgovor: višesmjerna komunikacija, anketa, intervju.
  • Istraživanje: je provedeno na više razina: tumačenje rezultata ankete, traženje informacija kroz različite izvore,
  • Igra: prikaz problema istraživanja, organizacija rada, pojedinačno objašnjenje pravila igare.

Postavili smo si tri hipoteze i na kraju ih analizirali. Naši rezultati su sljedeći:

H1: Zbog IKT razvoja djeca su nedružbena.

Ovu hipotezu smo odbili. Današnja djeca, poput svih živih bića, prilagođavaju se trenutnom načinu života. Zato su također rekli da se vole igrati sa svojim igračkama kod kuće. Međutim kada smo se igrali starih ruralnih igara, bili su sretni i razigrani te se trudili sudjelovati u igrama. Ljudi su društvena bića, a posebice igra je zanimljivija sa svojim vršnjacima. Na kraju su nam to sami pokazali i ispričali. Potrebno im je dati priliku i ponovno ih naučiti igrati se.

H2: Djeca I triade ne znaju mnogo igara iz straih vremena.

Također i tu tezu moramo odbaciti, budući da se učenici I trijade posebno u produženom boravku još uvijek igraju igara iz prošlosti, kao što su: školice, trulo jaje, tko se boji crnog muža, bojice…..A istina je da se tijekom svog slobodnog vremena ne igraju sa svojim prijateljima.

H3: Uvođenje igara i njihovo ostvarenje će našim najmlađim učenicima protjerati krv kroz vene.

Zadnju hipotezu smo 100% pravilno predvidjeli. Osmjeh na usnama, dobra volja i rumenilo na obrazima su nam najbolji dokaz za to.

Zaključak

Naš istraživački zadatak “Idemo se igrati” ne sadrži samo teorijske podatke o igrama koje su igrali naši roditelji i drugi predci. Njezin zadatak je bio potaknuti mlađu djecu da se clip_image010igraju sa svojim vršnjacima. Vjerujemo da smo to savršeno odradili, i obećali smo im da ćemo se ponovno sastati i skupa igrati.

Također smo istoga mišljenja kao i u Bistri, da “na mlađima svijet ostaje”. I gdje će se djete bolje razvijati mentalno i fizički nego u samoj igri u društvu istih čak i s prijateljima koji drugačije razmišljaju.

Slika 4. Igra -Ali je kaj trden most

Gdje će bolje razviti svoj smisao za humor? Gdje će bolje pokazati svoju domišljatost, spretnost? Gdje će se djete biti bolje aktivno i gdje će bolje osloboditit svu prekomjernu energiju? Gdje će djete moći bolje prevladati probleme i sukobe? Gdje će bolje prevladati strahove? Na sva ta pitanja samo je jedan odgovor – U IGRI.

Literatura

  1. Batistič Zorec, M., Marjanovič Umek, L. in Lešnik Musek, P. (1996). Otrokov razvoj starostno heterogenih skupinah v vrtcu. Ljubljana: Pedagoška fakulteta, str. 12.
  2. http://www.ringaraja.net/clanek/se-poznate-stare-igre-se-jih-se-igrate_4721.html?page
  3. http://baza-iger.skavt.net/ljubljana-zagreb-beograd
  4. https://druzinskitrenutki.wordpress.com/2011/05/06/igre-na-prostem-zemljo-krast/
  5. http://www.ringaraja.net/clanek/se-poznate-stare-igre-se-jih-se-igrate_4721.html
  6. www.oshjh-staritrg.si/files/2013/03/OTROKOVA_IGRA.pdf
  7. www.pef.uni-lj.si/~vilic/gradiva/1-rp-t4-igra.doc
  8. www.vrtecandersen.si/tl_files/DOKUMENTI/svetovalna…/IGRA-od-3-do-6.pdf

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Primjeri dobre prakse i označen sa , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.