Formativno praćenje u sportskoj dvorani

jurij_cvitanic

Jurij Cvitanič

Sažetak

U radu su prikazane različite mogućnosti održavanja nastave u sportskoj dvorani. Pokazani su različiti suvremeni pristupi nastavi, s naglaskom na formativno praćenje.

Na satu sporta, rukomet – rad po postajama, naglasak je stavljen na osnovne elemente formativnog praćenja. To sadrži planiranje kriterija uspješnosti, povratne informacije, međuučeničku suradnju i prije svega samovrednovanje. Nakon uvodnog dijela sata uz uvod i pričanja o već stečenom znanju, učenici su sami zabilježili kriterije uspješnosti. Onda su ih usput provjeravali tijekom rada na određenoj postaji. Na satu je svaki učenik izabrao svoj osobni cilj, kojeg je pokušao postići tijekom sata. Samovrednovanje i međuvršnjačko vrednovanje se provodilo tijekom vježbanja i nakon završetka tjelesne aktivnosti, kada je svaki učenik popunio upitnik o osjećajima i postignućima tijekom vježbanja.

Ključne riječi: kriteriji uspješnosti, međuvršnjačko vrednovanje, samovrednovanje, formativno ocjenjivanje

1. Uvod

Formativno praćenje je posljednjih godina potaklo veliki interes među našim učiteljima.
U radu ću predstaviti pristupe koji omogućuju učenicima sudjelovanje u definiranju i razumijevanju svrhe učenja i kriterija za uspjeh. Predstavit ću aktivnosti s kojima sam pribavljao dokaze o učenju. Zanimljiva su saznanja kakav učinak imaju povratne informacije na samosavladavanje učenja. Kao spojni element svih aktivnosti učenja uključujem samovrednovanje koje je učenicima u podršci kod učenja. Uz učestalu uporabu formativnih elemenata praćenja u nastavi učitelj promišljeno i planirano potiče razmišljanje učenika i njegov proces učenja. Svjestan sam da je razmišljanje o vlastitom podučavanju uvijek ponovno potrebno.

Želim vam predstaviti (re) organizaciju odgojno-obrazovnog rada u nastavi tjelesnog odgoja u 5. razredu. Nastavna jedinica RUKOMET, rad po postajama.

Kroz provedbu časa vidjet ćete pozitivne učinke suvremenih pogleda učenja.

2. (Re)organizacija nastave

2.1 Opis situacije učenja

Slika 1Odabrali smo praktičan zadatak koji je sadržavao specifične ciljeve i standarde koje smo postavili. Odabrali smo rad na postajama, gdje smo utvrđivali već usvojena znanja o rukometu. (Elementi formativnog praćenja su u zagradama).

Na početku časa su učenici kod igre Križić morali surađivati kako bi ispunili zadane zadatke (međuvršnjačka suradnja).

Slika 1. Igra križić kružić

Slika 22.2 Glavni dio nastavnog sata

Nakon zagrijavanja ponovili smo znanje o rukometu. (Utvrđivanje predznanja). Uslijedio je vrlo važan dio lekcije, gdje su sami učenici formirali kriterije uspješnosti, koje su sami napisali na plakat (planiranje kriterija uspješnosti).

Slika 2. Kriteriji uspješnosti

Spomenute kriterije su kasnije više puta tijekom vježbe pročitali i bili su im korisni u Slika 3vlastitoj procjeni da odrede gdje su na ljestvici znanja. Svaki je učenik onda odabrao vlastiti cilj koji je bio povezan ili s ciljevima učenja sadržaja ili grupnim radom.

Slika 3. Zapis kriterija uspješnosti

Osobni ciljevi učenika:

  • točno ću pogoditi cilj,
  • vješto ću voditi loptu,
  • dobro ću ciljati na gol,
  • uhvatit ću loptu tijekom dodavanja,
  • pomoći ću drugim učenicima iz razreda.

Učenici su zatim provodili zadane nastavne zadatke koristeći ljestvicu razumijevanja (Holcar Brunauer itd., 2017), međusobne povratne informacije (snimanje s IKT tehnologijom), povratne informacije od učitelja … (aktivnosti, dokazi, vršnjačko vrednovanja, povratne informacije …).

Slika 4Slika 5Slika 6
Slike 4, 5, 6: Izvršenje zadanih zadataka

2.3. Završetak nastavnog sata

Na kraju nastavnog sata (kao i tijekom same aktivnosti u glavnom dijelu sata) učenici su provjeravali kriterije uspješnosti, provodili samovrednovanje i tako dali povratne Slika 7informacije o svom radu. Učenici su na svoj postavljeni cilj (na samoljepljivom listiću smo ga stavila na vrata u gimnastičkoj dvorani) nalijepili »smješka« i s njim pokazali kako su zadovoljni s ispunjenjem postavljenog cilja.

Slika 7. Povratna informacija učitelju (Holcar Brunauer idr., 2017)

Slika 8Također možemo koristiti tehniku nedovršenih rečenica (Bizjak, 2013), gdje učenici svojim riječima govore o tome kako su se osjećali na nastavi, što su uspješno odradili i što nisu, itd. Tehnika je zanimljiva i za učitelja i njegov profesionalni razvoj i samoevaluaciju.

Slika 8. Tehnika nedovršenih rečenica (Bizjak, 2013)

3. Analiza situacije učenja s aspekta uključenosti elemenata formativnog praćenja

Razgovarali smo s učenicima i razjasnili kriterije koji određuju da li učenici znaju i razumiju gradivo. Dogovorili smo da ću im dati povratne informacije o tome kakvo je njihovo znanje, ali ne u obliku ocjene. Učenike promatram u praktičnom radu, vidim da li razumiju upute, znaju li imenovati stvari, da li ih mogu ispravno integrirati i upotrijebiti u obavljanju određenih zadataka. Da li znaju po uputama napisati kriterij uspješnosti? Jesi li postavili ciljeve koji su realni? Koliko su vješti u tome, što ih ograničava, da li se dobro snalaze, jesu li brzi ili spori. Dio podataka o znanju i razumijevanju učenika učitelj dobiva iz radnog lista kojeg je popunio učenik. Kada učenik ispuni radni list, predaje ga učitelju. Iz odgovora i skica učitelj shvaća koji su nedostaci učenika. Koristeći ove informacije učitelj planira koji će se elementi rukometne igre (ili bilo koji od sadržaja nastave) ponoviti, što će objasniti na drugi način, što sve treba drugačije prikazati i ilustrirati, kojim će učenicima pružiti dodatne vježbe kako bi se postigao napredak u znanju učenika. Učenici dobivaju povratne informacije o njihovom znanju i nedostacima. S učenicima planiram sate pouke za poboljšanje znanja. Učenici također sami kažu što bi voljeli još čuti, vidjeti opet ili drugačije. Dajem učenicima upute o tome što bi trebali sami učiniti kako bi se stanje poboljšalo. Analiziram napredak u ponovnoj provjeri.

4. Refleksija učitelja/učenika o pozitivnom učinku reorganizacije nastave

Kod učenika sam uvođenjem elemenata formalnog praćenja primijetio veći stupanj opuštenosti i manji strah od neuspjeha. Postigao sam da se učenici međusobno pomažu, te da u isto vrijeme nema zavisti i vrijeđanja. Svatko zna da mu drugi učenik želi dobro i da je njegova kritika dovela do napretka, a ne do vršnjačkog »zezanja« ili zavisti.

Također me često impresioniraju ideje i ciljevi koje učenici postavljaju. Kod zadane zadaće ovog konkretnog sata tjelesnog odgoja se dogodilo sljedeće. Učenik je postavio svoj cilj da pomaže onim učenicima kojima ide lošije, jer sam trenira rukomet vrlo uspješno. Većina učenika postavila je ciljeve vezane za kriterije uspješnosti. (Pazim da imam stisnutu ruku, desnu nogu naprijed, ako sam ljevičar, pokušavam što bolje ciljati cilj, hvatam loptu i sl.).

Kod povratnih informacija u sjećanju mi je ostala izjava dječaka, koji je u tablici za povratne informacije pod alinejom Što mi je smetalo da nisam dostigao cilj? napisao da je bio u skupini s djevojčicama i da je bio nervozan. U budućnosti ću to naravno uzeti u obzir u sastavljanju heterogenih skupina.

Slika 9
Slika 9. Primjer zapisa učenika

5. Zaključak

Svaki učitelj trebao bi ispitati svoj prethodni rad, svoj stav prema nastavi i učenju. Moramo znati gdje smo i što je naš krajnji cilj. Cilj je ono što nas treba interesirati. U biti, formativno pratimo svoj napredak, samo reguliramo našu nastavu i donosimo zaključke.

Nastava 21. stoljeća mora se razlikovati od nastave iz prošlosti. Dolaze različiti učenici, tako da učitelji također moraju biti različiti. Prenošenje znanja postaje malo drukčije nego što je nekoć bilo, kada je učitelj skoro bio jedini izvor informacija. One su se prenosile uglavnom u frontalnom obliku. Danas se nastava mora temeljiti na istraživanju, uzajamnom vrednovanju, učenike moramo pripremiti da sami mogu pronaći bitne informacije u poplavi informacija, oni moraju izvući ono što je suština, te biti sposobni da sami naprave sažetak.

Upravo su elementi formativnog praćenja, po mom mišljenju, oni koji čine nastavu zanimljivijom, dostupnom učenicima, a kao suštinu vidim da ih to motivira na rad. Učenici točno znaju gdje su, što moraju učiniti i kada će biti uspješni. Ovo je glavni motivacijski element modernih nastavnih pristupa.

Vrlo je važno da se na učenike prenese većina rada! Rado preuzimaju inicijativu, vole pomoći i savjetovati svoje vršnjake. Osjećaju se važnima i vrjednijim (u pozitivnom smislu riječi!). Znaju da je učitelj uvijek tu kad im je potrebna. Za savjet, pomoć, mišljenje …

6. Literatura

  1. Bizjak, Cveta (2013). Radni materijal. Praćenje i evaluacije osobnog učenja na susretu učitelja. Kranj: ZRSŠ OE Kranj
  2. Ada Holcar Brunauer, Cvetka Bizjak, Marjeta Borstner, Janja Cotič Pajntar, Vineta Eržen, Mihaela Kerin, Natalija Komljanc, Saša Kregar, Urška Margan, Leonida Novak, Zora Rutar Ilc, Sonja Zajc, Nives Zore, (2017). Formalno praćenje u potpori učenja. Priručnik za učitelje i stručne radnike. Ljubljana, ZRSŠ

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Primjeri dobre prakse i označen sa , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.