Dragica Šegula, učiteljica biologije, kemije i prirode i društva
Sažetak
Tijekom čitave godine učenici sudjelovanjem u izbornom predmetu pokusi u kemiji stječu vještine sigurnog eksperimentiranja. Stečeno znanje krajem godine demonstriraju samostalnim radom kojeg pripreme prema principu od ideje do realizacije. Eksperiment učenici potraže na internetu ili u drugoj literaturi, pripreme nastavni listić i izvedu pokus pred ostalim učenicima.
Kada je moguće, na osnovu odabranih eksperimenata pripremim međupredmetne poveznice.
Učenica je pripremila eksperiment “Erupcija vulkana”. Uz pomoć znanja stečenog iz predmeta likovna umjetnost i različitih pisanih i elektroničkih izvora je modelarskom tehnikom kaširanja izradila maketu vulkana. Sastavila je nastavni listić sa svim potrebnim podacima te uz pomoć limunske kiseline, sode bikarbone, vode, sredstva za pranje suđa i jestive boje simulirala erupciju pravog vulkana. Prikazan eksperiment kasnije smo povezali s predmetom geografija te ponovili uzroke i značajke erupcija vulkana. Detaljnije smo opisali vulkane El Teide na otoku Tenerife i Etne na Siciliji.
Tijekom nastave iz tehničke kulture učenici su pripremili drvene daščice na koje smo pričvrstili stijene donesene s oba vulkana.
Učenici su prilikom takvog načina rada upotrijebili znanje kemije, geografije, tehnike i tehnologije, likovne umjetnosti te informatike.
Ključne riječi: vulkan, maketa, erupcija, međupredmetna poveznica
Uvod
Suvremena poduka iz kemije temelji se na eksperimentalnoj i problemski usmjerenoj nastavi koju kombiniramo s drugim metodama aktivnog učenja i poduke. Kod izbornog predmeta pokusi u kemiji razvijamo i produbljujemo prirodoslovnu pismenost, osnove znanstvenog i kompleksnog razmišljanja, različite spretnosti i vještine te povezujemo teoriju i praksu. Ukoliko tijekom rada koristimo i međupredmetne poveznice s ciljem postizanja znanja ili izvedbene, takva nastava dobiva dodatnu vrijednost (Ministarstvo za obrazovanje, znanost i sport, 2011, pridobijeno 25.10.2018.)
Kod izvođenja eksperimenta koristili smo sljedeće poveznice:
- KEM – izvedba eksperimenta i izrada izvještaja
- LUM – izrada makete
- GEO – što su vulkani zašto nastaju?
- TIT – uređenje vulkanskih stijena
- NAR – vulkanske stijene
- RAČ – rad s gradivima, izrada izvještaja…
1. Izrada makete vulkana – LIKOVNA UMJETNOST, RAD S MATERIJALIMA
Učenica je uz pomoć različitih pisanih i elektroničkih izvora proučila modelarsku tehniku kaširanja. Došla je do zaključka da je najprikladnija tehnika postupak kaširanja lijepljenjem 
komadića papira. Koristeći tu metodu, upotrijebila je komadiće papira, koje je dobro natopila ljepilom i jednog za drugim lijepila na model – plastičnu bocu. Kada se ljepilo osušilo, dobila je podlogu od papira koju je potom obojala. Kao pomagala pri bojenju koristila je različite kistove, škare i boje.
Slika 1. Model vulkana izrađen metodom kaširanja (izvor: vlastiti 2015)
Postupak kaširanja lijepljenjem komadića papira je na satu LUM – likovna umjetnost predstavila i ostalim učenicima. Tako stečeno znanje učenici su kasnije koristili u radu na satu likovne umjetnosti te izradi lutaka pomoću kojih su pripremili lutkarsku predstavu.
2. Izvedba eksperimenta i izrada izvještaja – POK (pokusi u kemiji)
Učenica je za potrebe eksperimenta sastavila nastavni listić sa 
svim potrebnim sastavnim dijelovima.
Eksperiment je učenica demonstrirala ostalim učenicima izbornog predmeta POK. Tako je predstavila svoj uradak – model vulkana te kemijsku reakciju kojom možemo uprizoriti erupciju vulkana u prirodi.
Slika 2. Nastavni listić za eksperiment »Erupcija vulkana«
Slike 3 i 4. Demonstracija eksperimenta (izvor: vlastiti 2015)
3. Suradničko učenje kod nastave – KEMIJA
Tijekom nastave iz predmeta prirodoslovlje i kemija učenici se susreću s tijekom i znakovima različitih vrsta kemijskih reakcija. Kao način primjene metoda suradničkog učenja i laboratorijskog rada učenica je usmjeravala i vodila skupni rad. Učenici su uz eksperiment prepoznavali reaktante i produkte te znakove koji ukazuju da je kemijska reakcija završena.
Slika 5. Izvedba eksperimenta s skupnim radom (izvor: vlastiti 2015)
4. Što su vulkani i zašto nastaju? – GEOGRAFIJA, RAD S MATERIJALIMA
Učenici se s nastankom vulkana susreću i tijekom nastave iz geografije. Uz pomoć različitih pisanih i elektroničkih izvora naučili su zašto i kada dolazi do erupcije vulkana. Uz pomoć kompjuterske simulacije promatrali su put magme od njezinog nastanka do erupcije.
Slika 6. Učenje uporabom elektroničkih izvora (izvor: vlastiti, 2015)
Uporabom različitih materijala učenici su detaljnije upoznali i proučili dva vulkana: El Taide i Etnu.
Naučili su da je vulkan Etna 3323 metra visok aktivan vulkan, koji se nalazi na istočnoj obali Sicilije, između gradova Messina i Catania. Njegove erupcije obično se pojave svakih nekoliko godina. Zbog stalnog nadzora i razmjerno male jačine erupcija isti obično ne uzrokuju ljudske žrtve, međutim, potoci lave često uništavaju kuće i vrtove. Vulkan je iznimno omiljena turistička destinacija.
Vulkanu El Teide koji se nalazi na Tenerifima ime su dodijelili domoroci, koji su ga vidjeli kao bijeli stožac iznad mora te ga imenovali BIJELA GORA (Tene = gora, Ife = bijel). El Teide već dugo nije aktivan vulkan. Vrh vulkana je visok 3718 metra. Najviši je vrh Španjolske i treći najviši vulkanski otok na svijetu.
Učenici su promatrali stijene donesene s oba vulkana. Zaključili su da se stijene radi različitih primjesa značajno međusobno razlikuju.
Slike 7 i 8. Vulkan El Teide i Etna (izvor: https://www.google.si/webhp?ie=UTF-8&rct=j#q=el+taide i https://www.google.si/webhp?ie=UTF-8&rct=j#q=etna+sicilija)
5. Vulkanske stijene – TEHNIKA I TEHNOLOGIJA
Naša je želja bila da prikupljeni materijal ostane očuvan i za uporabu i stjecanje znanja budućih generacija. Za vrijeme nastava iz predmeta tehnika i tehnologija učenici su stijene uredili i iste prilijepili na razrezane i obrađene drvene daščice. Pritom su upoznali različite načine obrade materijala – drveta: od planiranja, sve do piljenja i brušenja. Na kraju su stijene uz pomoć vrućeg ljepila prilijepili na podlogu.
Slike 9 i 10. Rezanje i brušenje drvenih daščica (izvor: vlastiti 2015)
Slika 11: Lijepljenje stijena na drvene daščice
6. Vulkanske stijene – PRIRODOSLOVLJE
Materijal koji je nastao u okviru međupredmetnih poveznica upotrebljavamo u šestom razredu, kada upoznajemo vrste stijena i njihov nastanak. Učenje uz pomoć konkretnog materijala je zanimljivije, a stečeno znanje kvalitetnije i trajnije.
Slika 12. Uporaba materijala kod osvajanja novog znanja
Zaključak
Stjecanje znanja i metoda rada prilikom kojih je učenik u središtu zbivanja, što znači da je aktivan izvođač, kod učenika je vrlo omiljen način rada. Na taj način učenik ne stječe samo novo znanje, nego razvija i brojne vještine. Kada je takav rad i međupredmetno povezan, dobiva još višu razinu kvalitete. I kao što pokazuju brojna istraživanja – upravo međupredmetno povezivanje može biti jedan od privilegiranih puteva za postizanje sveživotnog znanja.
Literatura
- Ministrstvo za izobraževanje, znanost in špport (pridobiveno 25. 10. 2018)
- Ministrstvo za izobraževanje, znanost in šport (pridobiveno 25. 10. 2018)
- Fotografije – osobna arhiva 2015
Pogled kroz prozor 