Malo drugačija provjera znanja

Ana Logar

Provjera znanja u osnovnoj školi ima dijagnostičku funkciju jer dobivamo informacije o učenikovom znanju i razumijevanju sadržaja. Obično se provodi prije početka poučavanja, tijekom kao i na kraju poučavanja novih sadržaja. Rezultati su važna povratna informacija i učitelju i učenicima. Učitelj će prema uspjehu učenika moći planirati tijek poučavanja dok učenici mogu sami uvidjeti što znaju, a što ne i mogu prepoznati što još trebaju učiti.

Poznato je više vrsta provjera znanja. Prije početka poučavanja sadržaja može se provoditi dijagnostička ili početna provjera znanja. Svrha je provjeriti predznanje učenika kao i postojanje alternativnih koncepata o specifičnom sadržaju kako bi na osnovi toga učitelj mogao planirati daljnju nastavu i metode rada. Dijagnostički bi trebalo provjeriti vještine i strategije učenja, a ne samo poznavanje nastavnog sadržaja.

Formativna ili trenutna provjera znanja provodi se tijekom nastave sa svrhom prikupljanja informacija za što učinkovitije poučavanje i učenje. Učitelj mora provjeriti imaju li učenici poteškoće kako bi promijenio ili prilagodio metode rada i poučavanja. Kada se utvrde poteškoće kod određenih učenika, učitelj se može usmjeriti samo na njih i individualno im ponuditi dodatnu pomoć. Isto tako, pri formativnoj provjeri ne uspoređuju se učenici međusobno već se treba usredotočiti na napredak pojedinog učenika. Sumativna ili završna provjera je usmjerena na rezultate po završetku poučavanja sadržaja i predstavlja sintezu svih formativnih provjera znanja.

Za provjeru znanja koriste se različite metode, u školama najviše pisana i usmena provjera. Učitelji uglavnom koriste usmene dijagnostičke i formativne provjere dok su sumativne provjere u pisanom obliku.

Provođenje provjere znanja pomoću kartica s prometnim svjetlima pokazalo se kao dobar primjer prakse u nastavi kemije i fizike u osnovnoj školi. Učenici dobiju tri kartice s bojama prometnih svjetala – zelena, žuta i crvena. Boje predstavljaju razine razumijevanja učenika. Zelena boja znači „razumijem, dobro shvaćam, znam“, žuta boja znači „veći dio toga razumijem, ali mi je potrebna mala pomoć, moram još učiti“, a crvena boja znači „ne shvaćam, trebam pomoć“. Pri provjeri znanja, učitelj traži od učenika da prema vlastitoj procjeni podignu karticu koja najbolje iskazuje njihovo trenutno znanje i razumijevanje čime se razvijaju i vještine samovrjedovanja. Rad s karticama se svidio učenicima jer su tako mogli učitelju pokazati kada trebaju podršku ili dodatno objašnjenje. Kartice su također pomoć i učitelju jer može lakše procijeniti razumijevanje učenika i odrediti daljnju dinamiku poučavanja kao i predvidjeti razrednu individualizaciju i diferencijaciju.

clip_image002Slika 1. Odgovaranje učenika s karticama prometnih svjetala

Aplikacija Plickers pokazala se kao primjer dobre prakse provjere znanja pomoću IKT-a. Papirnatu Plickers karticu, koja podsjeća na QR kodove ili puzzle, izrađuje učitelj i dobiva je svaki učenik. Kod provjere znanja, učenici moraju pravilno okrenuti i postaviti karticu – plickers čime pokazuju svoj odgovor. Učitelj pokupi rezultate skeniranjem svih kartica mobitelom i dobiva trenutnu statistiku rezultata za svako pitanje, za cijeli razred ili za pojedinog učenika. Plickers je vrlo zanimljiv i moderan način provjere znanja što je učenike jako motiviralo za sudjelovanje.

clip_image004Slika 2. Odgovaranje učenika s karticama plickers

Važno je da učitelji povjeravaju dijagnostičko, formativno i na kraju sumativno znanje. Ako vode evidenciju o individualnom napretku učenika kao i cijelog razreda, na vrijeme mogu uvidjeti njihove nedostatke te promijeniti metode, prilagoditi tempo poučavanja ili ponuditi dodatna objašnjenja s ciljem stvaranja uspješnih i motiviranih učenika.

clip_image006Slika 3: Učitelj skenira Plickers – odgovore učenika

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Primjeri dobre prakse i označen sa , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.