Nove izvannastavne aktivnosti kao poticaj razvijanja praktičnih vještina kod učenika

arijanaDB_samantaMC_tamaraP

Arijana Dobrila Barbaro, Samanta Matejčić Čotar i Tamara Perković

Stručni posjeti inozemnim školama u sklopu projekata koje Osnovna škola Jurja Dobrile iz Rovinja provodi unutar programa Erasmus+ pokazali su se vrlo uspješnima u osmišljavanju novih načina i metoda poučavanja učenika. Jedan od takvih je i projekt Dvije strane Gaussa kojem je cilj usvajanje novih metoda poučavanja učenika s obje strane Gaussove krivulje. Radi se, dakle, o učenicima s teškoćama u učenju te o onim darovitima kojima se u svakodnevnom radu ne stignemo dovoljno posvetiti. Projektom je tako zamišljeno da se učenicima s teškoćama u učenju, kao i onim darovitima, osmisle nastavni materijali kojima će se osigurati primjereno usvajanje nastavnog sadržaja te poboljšati njihovi potencijali. No, isto tako, namjera nam je bila i de svim učenicima kroz izvannastavne aktivnosti osmisle radionice kojima će se poticati praktičan rad i učenje na temelju iskustva. Dvije odlično prihvaćene izvannastavne aktivnosti u školi svakako su Foto grupa i Kultura življenja – predmet koji smo osmislili po uzoru na nekadašnje Domaćinstvo.

 clip_image002clip_image004clip_image006

Tijekom cijele školske godine učenici su na prvoj aktivnosti koju su zajedno vodile učiteljice likovne kulture i povijesti usvajali osnovna znanja iz područja fotografije – kako odabrati pravi motiv, kada koristiti bljeskalicu, kako baratati fotoaparatom te su naučili osnove obrade fotografija. Stručnu pomoć u ovoj aktivnosti nesebično nam je pružio profesionalni fotograf iz Rovinja Gordan Ukić koji je svoje vrijeme poklonio školarcima kako bi im pružio priliku da se na pravi način upoznaju s ovom vrstom umjetnosti. Ono što nas je iznenadilo bila je motiviranost učenika za uključivanje u ovakav vid učenja. Redovito su dolazili na predavanja i satove fotografiranja i kad su fotografije postale sve bolje i bolje, odlučili smo se na postavljanje dvije samostalne izložbe ostvarene u suradnji s Centrom vizualnih umjetnosti „Batana“ iz Rovinja. Cijelu školsku godinu naglasak smo stavljali na kulturnu baštinu našeg kraja s obzirom da je 2018. godina proglašena Europskom godinom kulturne baštine te su na taj način učenici kroz objektiv bolje upoznali i sredinu u kojoj žive. Prva izložba nastala je u suradnji s gradskom udrugom koja za cilj ima brigu o ljudskom zdravlju. Humanitarna večer koju je udruga organizirala u ortopedskoj bolnici Dr. Martin Horvat bila je prilika da učenici istraže njezinu dugu i važnu povijest upravo kroz fotografiju. Riječ je o nekad najboljoj dječjoj ortopedskoj bolnici u Europi kamo su na liječenje dolazila djeca s prostora čitave bivše Austro-Ugarske Monarhije. Učenici foto grupe za zadatak su imali fotografirati prostore i okoliš bolnice te ga usporediti sa starim fotografijama tog mjesta pronađenih u arhivima Centra za povijesna istraživanja i rovinjskog Zavičajnog muzeja. Izložba je održana u studenom prošle godine i pogledao ju je velik broj roditelja i pripadnika lokalne zajednice.

Nakon uspješne prve izložbe učenici su u ožujku uz pomoć mentora postavili još jednu izložbu. Ovog puta izlagali su u Centru za vizualne umjetnosti „Batana“, a tema je bila svakodnevica rovinjskih ribara i zemljoradnika. Na taj način učenici mogli kroz njima zanimljiv medij mogli promišljati o ljudskim djelatnostima koje su nekad, a u manjoj mjeri i danas okosnica gradske privrede i sastavni dio rovinjskog identiteta. Poneseni uspjehom izložbe učenici su vrlo motivirani za nastavak učenja o fotografiji i najesen se spremaju za nove uspjehe. I učenicima i mentorima želja je zbližavanje gradskih institucija i škola pa se ranije spomenute fotografije spremaju pokloniti nekima od njih kako bi trajno krasile njihove zidove, a u planu je i izdavanje kalendara s fotografijama za 2019.g.

Na drugoj izvannastavnoj aktivnosti Kultura življenja učenici su učili o kulturi ponašanja za stolom, osnovama kućanstva te spremali jednostavna jela – palačinke, pizzu, krumpire i jaja na oko, razne salate, voćne napitke, pekli jednostavne kekse i kolače i sl. Budući da je škola kroz projekt na stručno usavršavanje uputila 14 učitelja, mnogi od njih nakon povratka sa skupa donijeli su tamošnje tradicionalno jelo kojeg su učenici onda kušali i spravljali poput grčke salate, dimljenog lososa i janjetine, bečkih šnicli, čokoladnih deserata i sl. Osim pripreme jela, učenici su samostalno istraživali kako se pristojno ponašati za stolom, upoznali su se s radom štednjaka, učili prati suđe, počistiti kuhinju nakon korištenja te su sve aktivnosti vrlo rado odrađivali. Svoja su iskustva prenijeli i na lokalnoj televizijskoj postaji te nestrpljivo čekaju sljedeću školsku godinu i nastavak Kulture življenja.

clip_image008clip_image010clip_image012
Topli sendviči                        Postavljanje stola                     Palačinke i zobečinke

Mnogi se pitaju zašto predmetni učitelji i stručni suradnici vode ovakve aktivnosti koje ne čine dio njihovog primarnog formalnog obrazovanja. Pa upravo stoga što permanentno učenje i stjecanje novih znanja i vještina postaje obaveza svih pojedinaca u današnjem društvu s obzirom da svjedočimo činjenici kako nam formalni obrazovni sustav to ne omogućuje. Jedna od mogućnosti stručnog usavršavanja učitelja u našoj zemlji svakako su edukacije koje provodi AZOO, no nema boljeg načina učenja od onog iskustvenog, a to je ono što nam omogućuje sudjelovanje u Erasmus+ programu.

Kako je jedna od tema projekta bilo i iskustveno učenje, kod prijave projekta tražile smo informacije o tome u kojim je zemljama učenje praktičnim vještinama najbolje osmišljeno te došle do podataka kako su Finska, Velika Britanija i Island zemlje najviše odmakle u tom smjeru. Informacije koje smo pronašle u stručnim publikacijama o islandskom obrazovnom sustavu poželjele smo provjeriti osobno pa smo se odlučile za stručno usavršavanje na Islandu u organizaciji English matters agencije koji nam je omogućio posjet islandskim osnovnim i srednjim školama. Cilj je bio upoznavanje tamošnjih načina i metoda poučavanja te promatranje provedbe nastave iz predmeta Home economics koji bi bio inačica našeg Domaćinstva. Ali – ono što smo znali iz teorije, nismo mogli ni zamisliti kako izgleda u praksi. Home economics zapravo je zajedničko ime za četiri različita predmeta koji su obavezni za učenike od drugog do desetog razreda osnovne škole. Kroz cijelu školsku godinu svaki učenik u jednakom trajanju od osam tjedana dva sata tjedno obavezan je prisustvovati na satovima Obrade drva (Woodcraft), Dizajna i tekstila (Design and textile), Likovne kulture (arts) i Školi kuhanja (cooking classes) što ukupno čini fond od oko 70 sati kojima se učenike priprema za samostalni život nakon izlaska iz formalnog sustava školovanja. Vrednuje se – pogađate, učenikovo postignuće. Za pozitivnu ocjenu učenici moraju biti u stanju pripremiti neko od jela koje su učili tijekom podučavanja, osmisliti praktičan rad koji je rezultat međupredmetnog istraživačkog rada, osmisliti dizajn interijera škole i sl. Kreativnost na djelu. O opremljenosti učionica da ni ne govorimo. Fotografije kabineta tehničke kulture i kuharstva govore same od sebe.

clip_image014clip_image016clip_image018
Kabinet tehničke kulture        Kabinet za kuharstvo      Kabinet za Dizajn i tekstil

Naša se škola ne može pohvaliti takvom opremljenošću kabineta jer je satnica likovne kulture i tehničkog odgoja u obliku kakvi su nekad postojali svedena na minimum. No, entuzijazmom učitelja te uz podršku ravnatelja, opremili smo kabinet likovne kulture najnužnijom opremom za provedbu izvannastavne aktivnosti Kultura življenja. Ne liči baš na Bauhaus ili Masterchef kulisu, ali dovoljno je za početak tek stvoriti kod učenika želju za uključivanjem u takvu vrstu aktivnosti. U našoj skromnoj kuhinjici uspjeli smo ove godine učenike podučiti pripremi jednostavnih gore navedenih jela te ih sabrati u malu knjižicu pod nazivom Vodič za preživljavanje kod kuće.

Po završetku nastavne godine učinjena je i evaluacija izvannastavne aktivnosti te su učenici pozdravili uvođenje praktičnih nastavnih sadržaja u kurikulum te se i u budućnosti žele uključiti u ovu aktivnost. Ova školska godina bila je samo pokušaj ispitivanja zainteresiranosti učenika za drugačiji način poučavanja te nam sada slijedi izrada kurikuluma za više razrede osnovne škole po uzoru na islandski i finski obrazovni sustav. Do sljedeće školske godine ostaje nam, stoga, puno rada, ali i lijepa sjećanja na studijsko putovanje u Reykjavik.

No, ne samo to….na tragu najave Ministarstva o promjenama koje slijede u formalnom obrazovnom sustavu kada od drugih europskih država nastojimo preuzeti modele koje generiraju uspjeh kod učenika, vjerujemo da će i islandski, finski i skandinavski model naći mjesta u novoj kurikularnoj reformi te da će Škola za život doista učenike opskrbiti onim znanjima potrebnima za uspješan život u budućnosti.

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Projekti i označen sa , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.